Turizam u regiji: Hrvatska ispred svih

Naša regija zauzima nezanemariv dio tržišta turizma i konstantno napreduje (Al Jazeera)

Prošle godine svijetom je proputovalo 1,4 milijardi ljudi, a turizam bilježi stalna povećanja.

Još 1980. godine, 75 posto svjetskog stanovništva je trebalo vize za kretanja u međudržavnom prostoru. Danas su vize potrebne za 53 posto stanovništva planete.

Aviosaobraćaj je, dostigavši 58 posto ukupnog saobraćaja svjetske populacije, doprinieo razvoju turizma, kao i digitalna tehnologija koja putnike „vodi“ kroz svijet. Naša regija zauzima nezanemariv dio tržišta i konstantno napreduje.

Hrvatska je tradicionalno vodeća na tom polju. Brojke dokazuju kako od početka 2019. godine Hrvatska na vrlo konkurentnom međunarodnom tržištu uživa stabilnu poziciju, uz sve bolju posjećenost u razdobljima pred i postsezone, kao i sve bolji rezultati koje, osim na tradicionalno jakim evropskim tržištima poput Njemačke, Slovenije, Austrije, Italije, Velike Britanije ili Mađarske, ostvaruje i na dalekim tržištima poput SAD-a, Kanade, Kine ili Australije.

Prihodi 2,7 milijardi eura

„Prema statističkim pokazateljima sustava eVisitor, u razdoblju od siječnja do kraja rujna 2019. godine, u Hrvatskoj je u komercijalnom i nekomercijalnom segmentu ukupno ostvareno 18.792.461 dolazaka i 102.900.601 noćenja što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od pet posto u dolascima te dva posto u noćenjima. Od toga su strani gosti ostvarili 16.828.657 dolazaka (rast od četiri posto) 90.428.237 noćenja (rast od 1,4 posto), dok porast prometa bilježe i domaći gosti i to u dolascima od devet posto te u noćenjima od sedam posto“, objašnjava direktora Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.

Turizam u ovoj zemlji zauzima značajan udio bruto nacionalnog dohotka, a Hrvatska narodna banka je saopštila da su u prvih šest mjeseci 2019. godine, prihodi od stranih turista iznosili dvije milijarde i 720 miliona eura, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od pet posto, odnosno prihodovano je 127 miliona eura više.

U Hrvatsku najviše dolaze turisti iz Njemačke, Slovenije, Austrije, Italije, Velike Britanije, Češke, Poljske…

„Također, HTZ je tijekom prošle i ove godine pojačao marketinške aktivnosti i prisutnost na dalekim tržištima. Otvoreni su uredi predstavništva HTZ-a u Šangaju, Los Angelesu i Seulu. Potvrđuju to i ostvareni rezultati u ovoj godini, pa se tako primjerice s tržišta SAD-a bilježi rast noćenja od 12, odnosno 28 posto rasta u noćenjima s tržišta Kine ili 10 posto rasta u noćenjima s tržišta Kanade, te pet posto rasta u noćenjima s tržišta Južne Koreje“, napominje  Kristijan Staničić ističući zadovoljstvo sezonom koja u pojedinim mjesecima nije nagovještavala sjajne rezultate.

Stabilan rast tržišta

Ostale zemlje regiona barataju podacima do kraja mjeseca avgusta. Tako je Srbija, od početka godine, prema Republičkom zavodu za statistiku, ugostila 2.490.977 turista.

Međusobna turistička kretanja u regionu

U Hrvatsku: Iz Slovenije 1.453.206 (rast od 4 posto), Bosne i Hercegovine 465.040 (rast od 8 posto), Crne Gore 16.247 (rast od 5 posto), Srbije 158.060 (rast od 8 posto), Albanije 21.080 (rast od 21 posto), Sjeverne Makedonije 34.129 (rast od 2 posto) dolazaka turista.

U BiH: Iz Albanije 2.471, Crne Gore 12.118, Hrvatske 88.718, Sjeverne Makedonije 6.260, Slovenije 43.857, Srbije 69.039 dolazaka turista.

U Srbiju: Iz Hrvatske 59.997, Bosne i Hercegovine 86.935, Crne Gore 58.073, Sjeverne Makedonije 45.345, Slovenije 54.397.

U Kosovo: Iz Albanije 17.333, Slovenije 2.608, Srbije 2.827, Crne Gore 1.768, Sjeverne Makedonije 3.486, Hrvatske 2.716, Bosne i Hercegovine 922.

U Albaniju: Iz Kosova 1.838.772, Sjeverne Makedonije 520.469, Crne Gore 240.231.

U Crnu Goru (bez individualnog smještaja): Iz BiH 27.917, Hrvatske 19.212, Srbije 90.972, Kosova 22.076, S. Makedonije 7.354, Slovenije 10.858, Albanije 26.111 dolazaka turista.

„To je za šest posto više u odnosu na period od januara do avgusta 2018. godine. Domaćih turista je bilo 1.282.477, što je za šest posto više u odnosu na isti period 2018. godine ili 51 posto od ukupnog broja gostiju, a inostranih 1.208.500 (više za pet  posto), odnosno 49 posto od ukupnog broja gostiju“, kaže Lijana Stanković iz Nacionalne turističke organizacije Srbije.

S obzirom da su domaći turisti brojniji od stranih, vrijedi navesti i finansijske učinke ove grane privrede. Internetska strana Narodne banke Srbije, navodi da je u periodu od januara do jula tekuće godine ostvareni devizni priliv od turizma iznosio je 833 miliona dolara, što je za jedna posto više u odnosu na period od januara do jula 2018. godine. Devizni odliv u periodu od januara do jula 2019. godine iznosio je 1,010 milijardi dolara ili 7 posto više u odnosu na period od januara do jula 2018. godine.

„Tržišta bivših jugoslovenskih republika bilježe uglavnom stabilan rast i skoro uvijek su u prvih deset po ostvarenom broju noćenja. Ovo su tržišta sa kojih turisti uglavnom dolaze individualno, dok je manji broj preko turističkih agencija. Broj kineskih turista je naglo skočio posle ukidanja viza, a taj dogadjaj je koincidirao sa sve intenzivnijom kampanjom Turističke organizacije Srbije na tom tržištu. Trenutno su turisti iz Kine na drugom mestu po broju dolazaka, sa rastom od preko 50 posto u odnosu na prošlu godinu. Nakon manjeg usporavanja rasta sa turskog i ruskog tržišta prošle godine, uslovljenog padom vrednosti njihovih nacionalnih valuta i smanjenja standarda stanovništva, ove godine se beleži ponovni značajni rast od 16 posto sa turskog tržišta i rast od čak 43 posto u broju noćenja ruskih turista“, navode iz Turističke organizacije Srbije, napominjujući i porast dolazaka njemačkih turista od 15 posto kao rezultat investicija njemačkih preduzeća, povećanog broja direktnih avioletova i spremnost na što bolje predstavljanje Srbije Nijemcima i tržištu Zapadne Evrope.

Znatan udio domaćih turista ima i Sjeverna Makedonija. U periodu od početka godine do kraja augusta u ovoj zemlji se bilježi 839.045 dolazaka i 2.531.201 noćenje turista. Neznatno je to povećanje u oba segmenta, ali prema podacima Državnog zavoda za statistiku ove zemlje, domaći turisti su zabilježili 1.436.378 noćenja, a strani 1.094.823.

U Crnoj Gori trljaju ruke

Više od polovine dolazaka otpada na posjete jezerima, a četvrtina Skoplju. Sjevernu Makedoniju najviše posjećuju turisti iz Holandije, Poljske, Turske, Bugarske, Srbije, Grčke, Izraela, Belgije, Rumunije i Njemačke.

Crna Gora i tamošnja Nacionalna turistička organizacija trljaju ruke. Samo od boravišnih taksi su do polovine oktobra uprihodovali blizu 8,9 miliona eura. Bilježe porast broja i dolazaka i noćenja, a posebno su zadovoljni posjetom u postsezoni. Od početka godine do kraja augusta je bio 913.281 dolazak i 3.508.008 noćenja stranih turista, bez individualnog smještaja (privatni smještaj sa najviše 15 ležajeva), koji su u ovoj zemlji zakonski objavljuje u zbirnom obliku.

Podsjećanja radi, u 2018. godini u individualnom smještaju seradilo o 1.128.008 dolazaka i 8.721.379 noćenja turista.

U Bosni i Hercegovini su rascjepkanost turističkih organizacija i sudske odluke o neustavnosti turističkih zajednica u entitetu Federacija BiH dovele do umanjenja prikupljenih sredstava, ali to ne smeta konstantnom povećanju turističkih dolazaka u ovu zemlju.

BiH: Više turista, manje noćenja

Centralna banka BiH objavila podatak da je u 2018. godini po osnovu noćenja stranih turista i pratećih usluga, priliv sredstava iznosio oko 660 miliona eura, te da u posljednje tri godine bilježi rast od 10,8 posto. Samo od početka tekuće godine do kraja augusta u ovoj zemlji je prema podacima Agencije za statistiku BiH bilo 1.112.026 posjeta, što je više za 11,5 posto i 2.332.753 noćenja, što je više za 9,9 posto u odnosu na isti period 2018. godine.

Broj noćenja domaćih turista veći je za 7,1 posto, dok je broj noćenja stranih turista veći za 11,0 posto u odnosu na isti period 2018. godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 27,2, dok je 72,8 posto učešće stranih turista. Upoređujući sa stanjem u Sjevernoj Makedoniji, Bosna i Hercegovina je ugostila znatno više turista, koji su ipak zabilježili osjetno manji broj noćenja.

Na Kosovu je po tamošnjim zaključcima Agencije za statistiku, za pola godine registrovano 133.516 dolazaka turista i 220.408 noćenja. Oko 64 posto otpada na strane goste, a najviše se posjećuju područja Prištine i Prizrena. Najčešći gosti su iz Albanije, Turske, Njemačke, Švajcarske, SAD-a…

Albaniju je u prvih devet mjeseci ove godine, uz povećanje od 9,2 posto, posjetilo 8,582,641 (4.870.588 stranaca) turista, a interesantno je da tamošnja Agencija za statistiku vodi evidenciju svojih građana koji turistički napuštaju Albaniju.

Za devet mjeseci ove godine radi se o 3.898.681 njihovih građana (više za 9,8 posto) koji su turistički boravili u inostranstvu. Ovo zemlju najviše posjećuju građani Kosova, Sjeverne Makedonije, Grčke, Italije…

Izvor: Al Jazeera