Turizam i razvoj u atmosferi ‘zle krvi’

S otoka se decenijama iseljavalo, smanjeni natalitet i visoki mortalitet nadoknađeni su doseljavanjem (Al Jazeera)

Otok Vir desetljećima je simbol bespravne gradnje i devastacije prostora u Hrvatskoj. Na tom su otoku kao gljive poslije kiše nicale kuće izvan kontrole, a i danas te su kuće na neki način okosnica turizma, od kojeg Vir živi – osim malih obiteljskih hotela, apartmani su jedini smještaj na Viru, u blizini Zadra.

Korijeni bespravne gradnje sežu u 80-te godine prošlog stoljeća, a prethodila je privatizacija – početkom 20. stoljeća, 89 obitelji od vlastelinske obitelji otkupili su cijeli otok i on je, kako kaže zamjenik načelnika općine Antonio Vučetić, postao privatno zemljište.

Predaja o nuklearnoj elektrani

Desetljećima kasnije, prema ‘usmenoj predaji’, ali i pisanju medija bivše države, na Viru je bila planirana izgradnja nuklearne elektrane. Mještani i posjetitelji mobilizirali su se – namjera je bila izgraditi mnogo kuća u nadi da će vlasti odustati od projekta usred izgrađenog mjesta. Izgrađen je i most koji je Vir spojio s kopnom.

Status bogate općine

Prema indeksu razvijenosti, općina Vir je druga najbogatija u Hrvatskoj. Ove godine proračun zbog sredstava od legalizacije iznosi 100 milijuna – sredstva se, kaže Vučetić, mogu uložiti samo u komunalnu infrastrukturu. U općini su se žalili nadležnom ministarstvu na podatak o bogatstvu jer, kako kažu, ne servisiraju samo 3.500 do 4.000 stanovnika prijavljenih na Viru, nego je tu više od 10.000 objekata, odnosno 30.000 ljudi – vikendaši i privremeni stanovnici. Stoga kažu kako to nije izraz realnog stanja i samo se čini da prihodi po glavi stanovnika ispadaju tako mnogo.

“Da mi moramo samo brinuti za 3.000 obitelji, 3.000 objekata, virski proračun bi bio fenomenalan i to bi se moglo izrealizirati bez problema. Međutim, kada vi imate puno veći broj krajnjih korisnika, projekt je puno skuplji i Vir praktički nije imao sredstva do ovog trenutka kad ćemo dobiti pomoć iz Europske unije. Imali smo osnovna sredstva, gurali smo koliko smo mogli izdvojiti svake godine iz proračuna da bi se napravila i projektna dokumentacija, ali to bi sve skupa trajalo 50 godina s našim proračunom da možemo to izrealizirati do kraja”.

“Izgradnja Virskog mosta bila je prvenstveno u namjeni te elektrane – nije se on izgradio da bi tih 300, 400, 500 stanovnika Vira mogli ići preko. To je bio preveliki projekt za tako malu koncentraciju ljudi. Samim time Vir je postao dostupan svima, a Virani su vidjeli priliku da mogu prodati neku svoju nekretninu, došli su prvi zainteresirani gosti”, kaže Vučetić.

Krenula je divlja gradnja, prva rušenja bila su krajem 80-ih jer i bivša država nastojala pokazati da se to neće tolerirati.

S dolaskom rata nered se nastavio. Broj objekata povećao se na više od 10.000, a broj stanovnika sa 800 popeo se na 3.500. Nekada ‘smiješne’ cijene zemljišta skočile su ‘u nebo’.

Infrastruktura nije pratila ‘procvat’ – kanalizacija i vodovod na Viru tek su se nedavno počeli graditi, mnogo je cesta u kojima se dva automobila ne mogu mimoići pa lokalne vlasti rade na tome da se to riješi jednosmjernim ulicama.

Priličan je broj privatnih puteva, zbog kojih neki vlasnici objekata ne mogu do svojih kuća – kako kaže Vučetić, neki vlasnici puteva namjerno blokiraju put kako bi ‘iskamčili’ još novca, drugi tvrde kako bi ljudi željeli da općina to uredi, no ona ne želi jer su putevi privatni.

Bespravna gradnja prošlost, percepcija opstala

Sa Zakonom o legalizaciji je, kaže Vučetić, bespravna gradnja postala prošlost, a ostala je percepcija koja, tvrdi, postoji samo u Hrvatskoj te rade na tome da se ona promijeni, pa i kroz prezentacije za koje oporba tvrdi da su bili predizborni skupovi.

“Mi smo rekli da je to prekretnica – sada će se legalizirati svi objekti koji imaju uvjete za legalizaciju, nakon toga svi se držimo slova zakona, zakon će se na Viru provoditi što se tiče bespravne gradnje, ništa što nije u skladu sa zakonom, ni najmanja klupa ni javna rasvjeta, neće se postavljati da nema svu potrebnu dokumentaciju”.

Vir živi od turizma – 135.000 posjeta s milijun i 300. noćenja uz stalni rast – a ideja, ističe, razvijati postojeći, uglavnom apartmanski smještaj, uređenje 13 kilometara južne obale, gradnja dvije marine, izgradnja poslovnog centra i jednog hotela koji bi bio cjelogodišnji ‘dnevni boravak'…

Turisti su zadovoljni – nema na Viru, kažu, većih problema, tu su gustirne i septičke jame, a mjesto je uređeno.

“Ljudi su namjerno ostavili pješačke prolaze da ljudi ne obilaze okolo. Smatraju da se ide po tuđem dvorištu, ali to je ostavljeno namjerno, legalizirano sve. Sve je čisto, redovito se održava, jedino su vodovod i kanalizacija problem. Sad se već priključuje, tu je sve priključeno već, ima još dio koji nije”, ističe Vjekoslav iz Zagreba.

‘Platio sam, a nisam dobio ništa’

Mladen Radović iz Lozica, ‘predgrađa’ Vira, kaže da bi otok trebao biti obučen u zlato koliko se novaca slilo, ali se, tvrdi, ne ulaže. Infrastrukturu do sebe ovim tempom, smatra, neće dočekati, od 4. do 8. razreda djeca idu u školu u Privlaku, ceste su prije nedavnih lokalnih izbora, kaže, samo ‘pocrnili’. Pri dizanju kata na kući prije dvije godine, tvrdi, platio je općini 50.000 kuna, a za to nije dobio ništa.

“Struju sam platio masno, telefon isto tako, asfalt su tobože sad nešto stavili, do sada su bile rupe, iako plaćam velike novce za tri auta. Imam vodu što sam bušio na 50 metri, kanalizacija dolaze ovi sa cisternama, bacaju to svugdje, navečer ljudi ne mogu živjeti od fekalija, to se baca na sve strane po otoku, ali samo na ovamo na zapad. Ja da imam cisternu završio bih u zatvoru jer napunio bih cisternu i onda bih u 10 sati noću od općine išao kroz centar i puštao bih fekalije”, kaže Radović.

Palež, incidenti, optužbe…

“Puno novaca se troši bezveze – ako pogledate po centru Vira, vidjet ćete da nema nijednog koša za otpad. A samo od jednog vatrometa bi se vjerojatno mogli kupiti koševi za cijeli otok. Novci se troše nenamjenski, u svrhu promocije možda i privlačenja turista, ali neke stvari su nesrazmjerno skupe”, kaže Marijan, jedan od rijetkih mještana koji žele otvoreno govoriti. 

Tmurna lokalna atmosfera osjeti se u odnosima vlasti i oporbe. Neki od aktera te scene bili su dio ozbiljnih incidenata – bilo je na otoku paleži, napada…

Oporba, dobrim dijelom okupljena oko udruge, optužuje – prostorni plan načinjen je tako da pogoduje načelniku i ‘njegovim ljudima’, u 14 godina, koliko je 41-godišnji Kristijan Kapović načelnik, kroz proračun je prošlo blizu 900 milijuna kuna (121,2 milijuna eura), a nijedan kapitalni projekt nije pokrenut do uoči zadnjih lokalnih izbora.

Na djelu je, navode dalje, samovolja ‘interesne skupine’ koja u sebi okuplja i SDP i HDZ kako bi zadržala vlast i kontrolu nad proračunom koji nominalno iznosi nešto manje od 40 milijuna kuna, spominju ‘reketarenje’ poduzetnika, ured načelnika prošle je godine na raspolaganju imao po njima enormnih 13 milijuna kuna (1,73 milijuna eura), a za ovu je predviđeno čak 17 milijuna (2,26 milijuna eura).

“Problem je što postoji građevinska zona u kojoj je neizgrađen dio građevinske zone izgrađen dio građevinske zone. I zbog toga što nije donesen detaljan prostorni plan, u neizgrađenom dijelu građevinske zone vi za sada ne možete dobiti niti građevinsku dozvolu niti možete gdje graditi, iako je građevinska zona”, kaže predsjednik udruge Vir bez podjela Šime Buškulić i tvrdi da zbog toga i nepostojeće infrastrukture u turističkim zonama nema aktivnosti.

Kapović: ‘Kriv’ sam što sam prekinuo pljačku 

“Jedini i najveći bespravni graditelj na Viru je upravo općina Vir. Mi smo pokrenuli inicijative gdje je općina nasipala pomorsko dobro, uništavala obalu, radila ceste i putove u dijelovima kroz šumu gdje nikad nisu bili i mi smo kao udruga reagirali, pokrenuli smo i kaznenu prijavu koja je urodila optužnicom na Općinskom sudu u Zadru, gdje se sudi načelniku zbog tih radova koje je napravio protuzakonito”, kaže nezavisni vijećnik udruge Frane Vučetić.

Nezavisnu vijećnicu Jadranku Okrešu, između ostaloga, zanimalo je što čine troškovi od 30 milijuna kuna (3,9 milijuna eura) općinskog novca navedeni pod ‘ostalo’.

“Kad kažem da želim znati što je ‘ostalo’, onda te prozivaju da si nepismen, da ne znaš čitati. Ja sam rekla da itekako znam što su plaće, ali šta su i ostali troškovi”, kaže Okreša, razočarana što institucije ne reagiraju na prijave i podneske te ne pružaju uvid u informacije.

“Kapović ne dobiva izbore s Viranima, on ih dobiva tako što prijavljuje ljude fiktivno na Vir i dovodi ih na glasanje. Manipulira se biračkim spiskovima, dolaze autobusi za svake izbore iz Osijeka, Slavonije, BiH, Mađarske”, optužuje nezavisni vijećnik Josip Bašić, dodajući da se na Viru vatromet ispaljuje i usred bijelog dana.

‘Ne želim da me budale vode’

Kapović kaže kako su započeli najveći infrastrukturni projekt u Hrvatskoj – izgradnju vodovodne i kanalizacijske mreže na području četiri jedinice lokalne samouprave, a to su grad Nin, općine Vrsi, Privlaka i Vir. Troškovnička cijena toga je milijarda kuna (150 milijuna eura), a u Viru su, kaže, za to već utrošili 220 milijuna kuna kreditnog i proračunskog novca te novca države. Krajnji rok da priključci dođu do svake kuće je, kaže, 2024. godina. U planu je, tvrdi, i škola. Od, kako su pisali mediji, više stotina prijava protiv njega, ističe da su odbačene sve osim dvije, zbog kojih se vode postupci – jedna zbog nanošenja lakših tjelesnih ozljeda i uništavanja tuđe imovine, za koju kaže da je lažna, a druga se tiče uređenja ceste koja nije ucrtana u katastar, ali odavno se koristi kao put.

Na prozivke oporbe otkud mu mjesečno više od 17.000 eura za ratu osobnih kredita, kaže kako on i obitelj imaju uspješne privatne biznise – ukupno ostvaruju 20 milijuna kuna prometa godišnje (2,6 milijuna eura), a njegova tvrtka sama četiri milijuna (533.000 eura), od čega je milijun kuna (133.000 eura) prihod. “Ja nisam političar. Ja sam prvenstveno poduzetnik koji je ušao u politiku zato što ne dozvoljavam da me budale vode”.

“Normalno da su ljudi koji su u krvavim 90-ima zarađivali milione, dok su drugi gubili živote, ljuti jer te milione više ne zarađuju. Ja sam direktni ‘krivac’ da oni to ne zarađuju jer sam im oduzeo ono što su oni ne naplaćivali, nego su pljačkali narod. To je bila pljačka, i ona je od strane pravosudnih organa sankcionirana”, odgovara Kapović, napominjući da govori o oporbi i odbacujući njihove optužbe.

Pojedinci su, kaže, pod pokroviteljstvom dijela tadašnje političke elite preko koncesijskih ugovora pokušali doći do sredstava i stvarati poslovne sustave, što u političkom i poslovnom smislu nije sporno. Mnogima je, kaže, prodaja zemljišta postala posao umjesto da ulažu, a kada potroše novac svi su im krivi.

‘Stvorili smo socijalizam na tržišnoj osnovi’

Ali je sporno, kaže, da je građanima naplaćeno ukupno 10 milijuna tadašnjih maraka od kojih se ništa nije napravilo.

On je, kaže, pravno čisto te koncesije oduzeo i neki ne mogu prežaliti što više ne žive na javnim ‘jaslama’.

“I da ja sad razmišljam o tim ljudima koji su pokrali milijune maraka javnoga novca od naših građana, da razmišljam o ljudima koji su uništili općinu do te mjere da je bila blokirana sa četiri miliona kuna (533.000 eura), komunalno poduzeće Virkom sa 4,5 miliona kuna (599.000 eura), a da djelatnici općinske uprave nisu tri mjeseca primali plaću, djelatnici komunalne tvrtke, njih 13, devet mjeseci”.

Od tog nereda, kaže, on i njegovi suradnici stvorili su općinsku upravu ustrojenu kao instituciju sa 32 zaposlene osobe, komunalni sustav i javnu ustanovu koja godišnje zapošljava više od 250 ljudi.

“Koji dobivaju 25 posto veću plaću nego je hrvatski prosjek, koji uredno dobivaju uskrsnicu od 2.500 kuna, božičnicu od 2.500 kuna (333 eura), regres za godišnji odmor od 2.500 kuna, ako imate djece, sva djeca dobivaju darove od 600 kuna (79 eura). Ako ćemo iskreno, ja i moji suradnici najbliže smo tu stvorili socijalizam u praksi na tržišnoj osnovi – to je ono što je ideal političkog sustava općenito u svijetu bio”, zaključuje Kapović.

Izvor: Al Jazeera