Tržišni izazovi nakon prijema Hrvatske u EU
Predstavnici Udruženja evropskih trgovinskih i industrijskih komora izvan Evropske unije (EU) prvi su se put okupili u Zagrebu.
Na sastanku se razgovaralo o aktuelnoj ekonomskoj situaciji, kao i o budućnosti regionalnog tržišta, s obzirom na činjenicu da Hrvatska 1. jula iduće godine postaje punopravna članica EU.
“Zadržati postojeće regionalno tržište i probiti se na europsko glavni je hrvatski zadatak, a na ostalima je da maksimalno iskoriste iskustva pristupanja”, izvještava Ivan Čorkalo, novinar Al Jazeere.
‘Veliki i mali igrači’
Ulaskom Hrvatske u EU, krvna slika na regionalnom tržištu bitno će se promijeniti.
Više od trećine ukupne robne razmjene s inostranstvom Hrvatska ostvaruje sa zemljama iz regije te Rusijom i Turskom.
Na godišnjoj bazi blizu pet milijardi dolara. Ulaskom na evropsko tržište naći će se pred velikim izazovom.
“Sačuvati našu poziciju na tim tržištima, a pritom se plasirati na europska tržišta kao releventan partner. To je vrlo težak zadatak i tražit će godine”, rekao je Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Upravo se o tome razgovaralo na sastanku s predstavnicima zemalja Udruženja evropskih trgovinskih i industrijskih komora izvan EU. Kvalitetnu saradnju Hrvatska ostvaruje s tek njih četiri.
“Ovdje vam to ovako izgleda: Bosna i Hercegovina – mala zemlja, ogroman partner. Rusija – velika zemlja, veliki partner, ali s još većim potencijalom. Turska u snažnom rastu, Srbija nije ni blizu onome što bi mogla biti. To su veliki igrači, a ovi mali, zbog naše nesposobnosti da se aktiviramo, samo su potencijal”, kaže Radimir Čačić, prvi potpredsjednik hrvatske Vlade.
A mogućnosti su velike. Hrvatska, prema riječima prvog potpredsjednika Vlade, kreće u snažan investicijski ciklus u energetici, cestogradnji, obnovi željeznica, škola, bolnica te turizmu.
Prilika koju vide u Privrednoj komori Srbije (PKS) zajednička je saradnja na projektima energetike.
BiH na gubitku
“Mislim da je tu važna dimenzija izlazak na treća tržišta, pre svega ona velika tržišta gde su naše firme u trenutku dok smo bili jedna država uspešno poslovale i imale jako dobre projekte. Ti projekti hidrocentrala i fabrika kad-tad će doći do rekonstrukcije i mislim da znanje i iskustvo postoji, a energetika nam je zajednički interes”, kaže Radmila Milivojević, savjetnica predsjednika PKS-a.
No, zbog specifičnih trgovinskih ograničenja koje su na snazi u EUniji, neki će biti na gubitku. Poput Bosne i Hercegovine.
“Ja ću reći što će nam se zaustaviti. Primjera radi – mlijeko. Mi imamo preko 40 milijuna litara mlijeka koje smo izvozili u Hrvatsku. Od 1. januara 2013. godine nijednog litra više nećemo izvesti. Oko 50 milijuna maraka, ili 25 milijuna eura, gubimo samo na tom proizvodu”, smatra Bruno Bojić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore (VTK) Bosne i Hercegovine.
Iako će u nekim segmentima tržišta biti na gubitku, zemljama iz regije, poručeno je, u Hrvatskoj će i dalje imati partnera.
Izvor: Al Jazeera