Oglasi

Tržački stari mlin na dvije rijeke i dvije države

Oni najstariji ga se rado sjećaju i spominju ga koliko se koristio, i kako su se radovali puri i kukuruznom hljebu.
Stari mlin u selu Tržac je u potpunosti zadržao svoj autentični izgledAl Jazeera

Uz sam rub Bosne i Hercegovine, takoreći „uz krajinu Krajine“, teče rijeka Korana koja predstavlja prirodnu granicu BiH i Hrvatske. Osim svog administrativnog karaktera ta rijeka je bitan dio života za mještane lokalnih zajednica uz obje obale.

Inicjativom lokalnog stanovništva uz finansijsku podršku općinskih vlasti, obnovljen je landmark kulturne baštine cazinskog kraja, Mlin na rijeci Korani u Tršcu.

Interesantan detalj predstavlja činjenica da se mlin nalazi na rijeci Korani, a pokreće ga voda iz pritoke Mutnice i svojim položajem mlin je pozicioniran u pograničnom dijelu Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

„Sa svojih tridesetak kvadrata Tržački mlin je zauzeo dvije rijeke i dvije države“, našalio se lokalni mještanin Sead Džinić.

Stari mlin u selu Tržac je u projektu rekonstrukcije u potpunosti zadržao svoj autentični izgled. Masivna kamena osnova je postavljena iznad riječnog korita na koju se naslanjaju zidovi izrađeni od drveta. Krov je u skladu sa vremenom iz kojeg potiče, tamne drvene obloge svjedoče o arhitektonskom trendu koji je već odsutan više vijekova, dajući cijelom objektu nepokolebljivi status kulturno-historijskog spomenika.

„Prije svega, inicijativa je pokrenuta kako bi se stari mlin koji je svima u ovom kraju bio bitan dio društvenog života sačuvao od zaborava. Sadašnja rekonstrukcija je objekat zatekla u urušenom stanju iako je bio renoviran za vrijeme bivšeg sistema. Mi smo obnovi mlina pristupili sa idejom da mu vratimo autentičan izgled gdje su korišteni materijali u skladu sa standradima gradnje od prije više vijekova“, kazao je Senad Ždralić, predsjednik mjesne zajednice Tržačka Raštela.

Restauracija mlina, osim što se ubraja u projekte iz oblasti zaštite kulturno-historijskog naslijeđa tog kraja, ima i funkcionalni karakter. Zdrava hrana i povratak tradicionalnim vrijednostima su već odavno u trendu i a Tržački stari mlin je u potpunosti operativan da odgovori na potrebe stanovništva.

Više vijekova prije Austrougarske

Prvi pisani trag o starom mlinu iz Tršca datira iz doba Austrougraske, mada je zbog specifičnosti podneblja i uloge kraja u historiji, stariji pisani dokument koji svjedoči o starosti mlina je nedostupan. Usmena predaja govori da je mlin sagrađen još u periodu vladavine Osmanlija.

„Gruntovnica iz vremena Austrougarske bilježi da je na ovom prostoru postojao mlin, međutim, postoje usmene predaje da je mlin korišten još u vrijeme Frankopana Tržačkih, dinastije koja je vladala ovim prostorima u 16. I 17. vijeku, ali ono što je sigurno, mlin je bio u funkciji u doba vladavine Osmanlija“, navodi Ždralić.

Oni najstariji ga se rado sjećaju i spominju ga koliko se koristio, i kako su se radovali puri i kukuruznom hljebu koje su pripremali od brašna iz Starog mlina.

„Ima u selu stari did, koji govori kako je sa svojim didom kao dječak ovdje mljeo brašno da bi kući pravio kuruzu i kruh“, rekao je mještanin Emir Duraković.

Stari mlin je drugi po veličini funkcionalni vodeni mlin na prostoru bivše Jugoslavije, a najveći u BiH. Njega pokreće sedam vodenih vitlova, koji su dodatno adaptirani metalnim dijelovima kako bi se unaprijedila funkcionalnost, a forma autentičnosti je zadržana u skladu sa vremenom iz kojeg tehnologija potiče.

„Jedini veći mlin od ovog našeg je vodeni mlin na rijeci Kolubari u Srbiji, i taj mlin pokreće deset vitlova, dok ima još jedan u Hrvatskoj sa sedam vitlova ali je taj sa savremenijim mehanizmom i nije autentičan kao mlin na Korani“, kazao je Duraković.

Rijeka Mutnica koja pokreće mlin ima najbolji mogući potencijal za tu svrhu, jer prema riječima mještana, takav mlin se nije mogao izgraditi na drugim rijekama jer je neophodno da riječno korito bude dovoljno usko sa istovremeno velikim protokom vode.

„Ovakav mlin se ne može sagraditi, primjerice na Uni, jer koliko god ona imala snage, na toliko širokoj rijeci se ne može postaviti ovakav sistem mlina“, kaže Sead Džinić.

Porodice redovnika

Redovnik, je termin koji u Tršcu definiše osobu, odnosno, cijele porodice koje su ovlaštene za korištenje svog „reda“ u mlinu. Red je vremenski interval u koji redovnicima dozvoljava mljevenje žita u vodenom mlinu. Pola reda slovi za period od 24 sata, dok čitav red traje dva dana.

„Za pola reda ovaj mlin može samljeti bez problema 200 kilograma kukuruza“, navodi član redovničke porodice iz Tršca, Emir Duraković koji je inače i jedan od glavnih izvođača radova rekonstrukcije.

Nasljednici redovničkih porodica su također učestvovali u rekonstrukciji mlina, jedan dio sredstava za obnovu, kao i sama inicijativa potekli su od lokalnog stanovništva kojima mlin predstavlja ponos i obilježje čitavog kraja.

„Osim što se mlin stavlja na raspolaganje zajednici, naš cilj je da ovaj lokalitet uredimo kao turističku destinaciju. Mi imamo sve resurse, neodoljiv prirodni krajolik, izuzetnu kulturno-historijsku baštinu, samo šta nedostaje je infrastruktura na čijem se uređenju sve intenzivnije radi“, rekao je Senad Ždralić.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.