Trumpova 2017. kao Orwellova ‘1984’

Političko ponašanje, politički govori i političke odluke, koje u prvim danima svog predsjedničkog mandata sprovodi Donald Trump, za posljedicu su, između ostalog, imale iznenađujući porast prodaje glasovitog Orwellovog romana 1984 u kojem je na brilijantan način opisan futuristički totalitarni svijet. Sličnosti između Trumpovog ponašanja u javnosti i sadržaja romana nisu promakle zaljubljenicima Orwelovog djela, a obnovljeni interes za knjigom ponukao je mnoge interpretatore društvene zbilje da se upuste u dublju analizu sličnosti između romana i Trumpove politike.

Trumpovo političko ponašanje u najmanju ruku je obeshrabrujuće, a sličnosti sa onim što on govori i sadržajem 1984 nisu nimalo bezazlene. Sagovornici Al Jazere primjetili su da je Trumpov odnos prema istini i povijesti “gotovo identičan onome koji se opisuje u Orwelovom romanu” primjetili su i to da “njegovo političko ponašanje i njegove ideje organizacije društvenog života imaju još i više sličnosti sa nekim drugim slavnim fikcionalnim distopijama”.

Nema društva utemeljnog samo na istini

Kada govori o Trumpovom političkom ponašanju filozof iz Zagreba Žarko Puhovski insistira na tome da se njegovo djelovanje razumijeva samo kao pokušaj ovladavanja instrumentima prenošenja istine, po čemu je novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država veoma nalik glavnim protagonistima Orwellovog romana. Napominje, s druge strane, da koliko god sablažnjivo bilo Trumpovo poigravanje činjenicama nikada nije postojalo društvo potpuno utemeljeno na istini.

„Radi se o tomu da je on doista uveo te alternativne činjenice, odnosno njegov štab, i da nije previše osjetljiv na istinu, a to su neki nazvali, npr. njemačka kancelarka Angela Merkel postfaktičkim društvom, što je naravno besmisleno, jer nikada nije bilo takvog društva, jer nikada nije bilo političke zajednice koja je počivala direktno na istini, niti je to moguće. Zato Orwell ironično i sarkastično govori o ministarstvu Istine. Prema tomu Trump se doista ponaša kao da istina nije bitna nego je bitna moć, što je ono o čemu Orwell piše. Pokušava dapače mijenjati povijest baš na način kako to piše u Orwellovom romanu, npr. mijenjajući saveznike i pretvarajući ih u neprijatelje. Ipak, ono što se ne smije zaboraviti jeste da Trump, niti iko drugi, ne može uvesti totalitarnu kontrolu nad javnosti, on samo može prisvojiti neke segmente, on može suziti prostor za slobodno razmišljanje i slobodni govor, ali danas više nije moguće, osim u Sjevernoj Koreji, radikalno onemogućiti javni razgovor. A to je ono što je bilo pretpostavka kod Orwella“, jasan je Puhovski.

Naznaka otpora Trumpovoj politici

Činjenicu da je sa takvim intenzitetom obnovljen interes za Orwellovom slavnom knjigom, i drugim koje na stanovit način tretiraju problem totalitarne kontrole, za profesoricu književnosti iz Sarajeva Andreu Lešić je ohrabrujući signal da postoji svijest o Trumpovom neprimjerenom i potencijalno opasnom političkom ponašanju.

„Iako su ovih desetak dana Trumpove vladavine pokazale da je on zaista namjeravao da sprovede u djelo sve one ludosti koje je obećao u izbornoj kampanji (zid prema Meksiku, zabrana ulaska u zemlju muslimanima, i tako dalje), vijest da su George Orwell i Hannah Arendt odjednom dobili na popularnosti, i da se njihove knjige ubrzano prodaju, vjerovatno je jedan od utješnijih signala da će otpor trumpovskim “alternativnim činjenicama”, govoru mržnje i desničarskoj bahatosti biti ozbiljan, uporan i, nadajmo se, uspješan. Trump i njegov ultradesničarski ideolog Steve Bannon bi vjerovatno voljeli da mogu zemlju nad kojom su zadobili vlast preko noći pretvoriti u Orwellovu Oceaniju, ali masovni protesti (i organizirani i spontani) protiv donesenih odluka, pravni haos koji je ukazao na njihovu nepraktičnost i nepromišljenost, nadolazeći cunami tužbi i sudskih procesa, te raskošna satira koja cvjeta po američkim medijima, pokazuju da će im put biti bitno otežan“.

Neprikrivena mizigonija

Sličnosti Trumpovog ponašanja sa Orwellovim romanom su očigledne, kaže Lešić, ali ono što u njegovom djelovanju podsjeća na neka druga fikciona štiva svjetske književnosti potencijalno je, kaže, još i opasnije.

„Međutim, nije Orwellov roman jedina moguća književna distopija na koju asocira Trumpova dosadašnja vladavina. Po meni, daleko je relevantniji roman Sluškinjina priča kanadske autorice Margaret Atwood, u kome totalitarni režim hrišćanske desnice uspostavlja društveni poredak u kome su ženama oduzeta sva prava (na rad, na posjedovanje vlastitog tijela i svojine, na političko i javno djelovanje) i u kome one imaju isključivi status rasplodne krave.

Ženski protesti dan nakon Trumpove inauguracije (na kojoj je, nekom slučajnošću, Melania Trump bila od glave do pete odjevena u svijetloplavu boju, onu koju u romanu Sluškinjina priča nose udate žene unutar vladajuće kaste kako bi signalizirale svoj privilegirani status) ukazali su na ono što će direktno uticati i na nas ovdje: Trump na vlasti signal je da su naglašena bahatost, ignorancija koja se sama sobom ponosi, neskrivena mizoginija i razmetanje grubom silom, donedavno nezamislivi u zapadnom javnom prostoru (mada nama ovdje itekako dobro poznati), postali ne samo prihvatljivi, već i glasni i moćni“, pojašnjava Lešić.

Laž se pretvara u istinu

I profesorica filozofije iz Zagreba Nadežda Čačinović drži da su sličnosti Trumpovog ponašanja sa sadržajem Orwellove knjige veoma jasne napominjući kako njegov politički ezgzibicionizam ima sličnosti i sa mnogim drugim distopijskim vizijama budućnosti.

„Jedan motiv se jasno može prepoznati a to je ta činjenica da se, pogotovu sa današnjim sredstvima informisanja, laži mogu prezentirati kao istina i obrnuto i to jeste orwellijanski motiv. To je jedna alternativna zbilja i jedno postfaktično razdoblje. Ima tu puno jasnijih referenci na neke druge knjige američke književnosti. Ja mislim da ne bismo smjeli raditi ono što radi Trump, odnosno pojednostavljivati situaciju.

Mogu o njemu misliti i gore nego što mislim, ali moramo se sa njim suočiti onakvim kakvim on jeste. Njegov uspjeh ovisi o psihičkim mogućnostima dolaženja do ljudi i kombinacije različitih motiva. Orwella je uvijek dobro čitati, a njegova knjiga je vrlo pametna knjiga. Usporedba sa Orwellovim romanom valjana je samo u onom segemntu u kojem se koncentrira na falsificiranje činjenica i da se traži nova slika povijesti. To je potpuno bezočno odbacivanje istine. Tu postoji ogromna sličnost između Trumpova političkog djelovanja i Orwelove knjige“, pojašnjava Čačinović.

SAD su, ipak, otporne na totalitarizam

Ali, bez obzira što mnogi društveni komentatori u Trumpovom ponašanju vide znake prikrivenog fašizma mala je mogućnost da se Sjedinjene Države pretvore u totalitarno društvo. Bez obzira na Trumpova nastojanja da suspendira istinu i podvrgne je svojim političkim namjerama nije realno očekivati da se SAD preobraze u društvo apsolutnih nesloboda objašnjava, kaže Žarko Puhovski.

„Realno nije moguće zato što je Amerika očito podijeljena na pola, a Trump može neke segmente dobiti pod kontrolu. Amerika, koliko god bila velika, nije jedina na svijetu. I tamo dolaze informacije iz vana i dolaze uticaji izvana. Tu se radi o pokušaju jačanja političke vlasti, da se prilično ponaša prema činjenicama.

Ipak ne vidim mogućnost da se sada ukinu temeljni demokratski instrumenti kao sloboda govora, ali oni će biti znatno oslabljeni. Ako se ovako nastavi Amerika će izgubiti ulogu predvodnika koji drugima u svijetu propisuje kako izgleda demokratija“.

Trump postaje globalni idol

Profesorica Lešić u Trumpovoj pojavi vidi prijetnju, jer će njegovo ponašanje postati uzor za diktatorsko ponašanje mnogima, koji možda neće imati jednaku moć na raspolaganju, ali će se američkim predsjednikom dijeliti istovjetnu želju za vlašću.

„Stoga to nije problem samo Amerike, niti problem samo zapadnog svijeta; Trump će postati globalni idol, maskota i legitimišući alibi za sve male diktatore gladne moći i prestrašene kompleksnošću savremenog svijeta. Zato se svi mi koji vjerujemo u ljudsku ravnopravnost i neophodnost pravednijeg svijeta trebamo boriti protiv onoga što on predstavlja. I, naravno, čitati i Atwood i Arendt i Orwella“, zaključuje Lešić.

Svijet koji Trump gradi svojim javnim nastupima i odnosom prema temeljnim ljudskim slobodama jedan dio javnosti podsjeća na distopijski svijet Orwellove 1984 , pa se postavlja pitanje da li je moguće da američki predsjednik kalendarsku 2017. godinu pretvori u orwellijansku 1984.

Izvor: Al Jazeera