Oglasi

Trumpov reizbor određuje hoće li doći do američko-iranskog sukoba

Al Jazeera je napravila intervjue s tri eksperta kako bi stekla uvid u pravce političkog i vojnog razmišljanja u Washingtonu.
Donald Trump tvrdi da Iran potajno obogaćuje uranij te je obećao uvođenje dodatnih sankcija toj zemljiAl Jazeera

Mohamed Elmenshawy, Washington

Svega nekoliko sati nakon što je stiglo američko saopćenje upućeno Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju - IAEA u kojem se navodi da je Washington spreman pregovarati o mogućoj potpunoj normalizaciji odnosa s Teheranom, stigla je objava američkog predsjednika Donalda Trumpa na Twitteru, u kojoj se naglašava da Iran potajno obogaćuje uranij i obećava uvođenje dodatnih sankcija toj zemlji.

Takav razvoj dešavanja izaziva zbunjenost među ekspertima, koji pokušavaju razumjeti poteze Washingtona i Teherana. Nakon napada na naftne tankere u Zaljevu u nekoliko proteklih sedmica, a zatim i iranskog obaranja američke bespilotne letjelice, istraživački centri pokušavaju sagledati budućnost, predstavljajući više scenarija. No, Trumpovo ponašanje i nekonvencionalan stil odbacuju sve ove scenarije, s obzirom na njegovo povremeno podizanje napetosti, pa sve do neočekivane fleksibilnosti koju pokazuje u određenim prilikama.

Al Jazeera je napravila intervju s ekspertima kako bi se stekao uvid u pravce političkog i vojnog razmišljanja u američkom glavnom gradu vezano za napetosti u Zaljevu. Njihovi stavovi su bili sljedeći:

Vojni ekspert David Des Roches, veteran i vanredni profesor Centra za Bliski istok i Južnu Aziju - NESA na Univerzitetu za nacionalnu odbranu SAD-a.

Des Roches vjeruje da Iran daljim podizanjem razine obogaćivanja uranija nastoji izvršiti pritisak na Evropljane da pritisnu Washington sve dok ne odustane od svoje nepopustljivosti.

Pojašnjava da se stav Iranaca može sažeti u sljedeće: Teheran je primoran ići tim pravcem zbog "ludog" Trumpa. Dugoročni cilj Iranaca bio bi da ne dođe do ponovnog izbora Trumpa za drugi mandat, s ciljem da se politika intenzivnog pritiska smanji sa osam na samo dvije godine.

Des Roches smatra da iranska Revolucionarna garda koristi sankcije za širenje svoje kontrole nad svim aspektima ekonomskog života, umjesto da pokušava ublažiti učinke sankcija na građane Irana. On smatra da će se uloga Revolucionarne garde povećati kako se sankcije nastavljaju i intenziviraju.

"Postoji dilema u nametanju širokih sankcija tiranskim i korumpiranim režimima kao što je Iran. Da, možete vršiti ekonomski pritisak i izazvati veliku bol, ali kratkoročno to ne ostavlja traga na korumpiranu elitu klerika, Revolucionarnu gardu i one koji kontroliraju centre moći", kazao je u svojoj procjeni utjecaja američkih sankcija.

"Moramo primjetiti da je Washington odlučio da ne reagira na obaranje drona, što je do sada najopasnija faza eskalacije iz Irana. Teheran nije odgovorio nikakvim pozitivnim koracima na ovakav američki potez", dodao je.

Des Roches je kritizirao Teheran, rekavši da je on, umjesto toga, počeo poduzimati akcije koje "vode daljoj eskalaciji preko svojih agenata Husa u Jemenu, izvodeći učestale napade na jug Saudijske Arabije". Ovaj veteran je izrazio sumnje u mogućnosti da dvije strane sjednu za pregovarački sto, rekavši: "Trumpova administracija je izrazila spremnost da se uključi u dijalog s Iranom, ali Teheran zahtijeva da se sankcije prvo ukinu, što se neće dogoditi."

Alex Vatanka, istraživač i specijalista za Iran na Institutu za Bliski istok u Washingtonu.

Vatanka smatra da će Iran "nastaviti podizati nivo obogaćivanja uranija, kao što je i najavio. Ovu metodu će koristiti kao sredstvo pritiska, s ciljem da dobije veliku protuuslugu kako bi se vratio na procenat obogaćivanja uranija dogovoren nuklearnim sporazumom iz 2015. godine".

Ovaj ekspert iranskih korijena dodaje da "Iran danas nema šta izgubiti zbog primjene ovakve politike, budući da je većina sankcija toj zemlji ponovo nametnuta nakon povlačenja Trumpove administracije iz nuklearnoga sporazuma prošle godine".

"Tvrdokornost Trumpove administracije i nametanje sve više i više sankcija rezultiralo je time da Teheran ostane nepopustljiv i da se odupre na sve moguće načine", rekao je. Međutim, smatra kako "postoji spremnost za pregovore na obje strane, ali da bi se to desilo, mora se očuvati dignitet i jedne i druge strane koje će u pregovore ući kao sila, a ne slaba strana". 

Ovaj ekspert sa Instituta za Bliski istok smatra da se može pronaći zajednički prostor koji će omogućiti "Iranu da nastavi kršiti svoje obaveze prema nukleranom sporazumu, u smislu da ta država pristane sjesti za pregovarački sto, sukladno formatu pregovora koji su na kraju rezultirali nukleranim sporazumom. S druge strane, Washington bi mogao zamrznuti neke sankcije na određeni period, poput toga da se dozvoli prodaja iranske nafte tokom održavanja pregovora".

Gawdat Bahgat, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu nacionalne odbrane u Washingtonu

Bahgat je počeo riječima da "iranski lideri shvataju da politika žestokog pritiska koju slijedi Trumpova administracija polako slabi iranski režim. Uprkos širokom protivljenju Evrope, Rusije i Kine novim američkim sankcijama, te sankcije su imale veliki utjecaj na slabljenje iranske ekonomije i smanjivanje mogućnosti za njen skori oporavak."

"Pokušaji iranskih lidera da dovedu do eskalacije situacije kako bi šteta bila nanesena i drugim stranama sve dok se ne promijeni američki stav još uvijek nisu doveli do željenih rezultata", kazao je on.

Bahgat ne smatra da je "politika strateškog strpljenja", koju Iran slijedi, doživjela neuspjeh zbog Trumpovog povlačenja iz nuklearnog sporazuma i ponovnog nametanja sankcija. Smatra da su lideri u Teheranu uvrstili američke predsjedničke izbore 2020. godine u svoje računice.

"Pojedini vjeruju da Teheran može apsorbirati pritisak SAD-a u preostalom mandatu predsjednika Trumpa. Međutim, Trump bi mogao biti ponovno izabran, a onda bi u tom slučaju ekonomsko preživljavanje bilo veoma teško, uz dalje nametanje i pooštravanje sankcija. Nezamislivo je da iranski režim može apsorbirati posljedice kontinuiranih sankcija u narednih pet godina."

"Rastuća nezaposlenost i rastuća inflacija dovest će do ljutnje i frustracije u iranskoj javnosti, što lideri u Teheranu ne žele", dodao Bahgat.

Zaključuje da je nemoguće da Iran prihvati 12 zahtjeva koje je postavio američki državni sekretar Mike Pompeo u maju 2018. godine. S druge strane, ustrajavanje Teherana na tome da se Washington vrati u nuklearni sporazum teško da će ostvariti rezultate, ako ne i nemoguće. I pored toga, vrata nisu upotpunosti zatvorena.

Dok Trump želi garancije da Teheran ne nastoji doći do nuklearnoga oružja,  ostale nesuglasice između dviju strana još uvijek se daju riješiti, smatra Bahgat.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.