Oglasi

Trump zasjenio i samit EU – Zapadni Balkan

Nakon 15 godina čelnici balkanskih država sastat će se sa čelnicima članica Evropske unije na samitu u Sofiji.
Posljednji put samit Evropska unija – Zapadni Balkan održan je 2003. u SolunuArhiva

Čelnici zemalja članica Europske unije sastat će se u četvrtak na samitu u Sofiji s čelnicima zemalja zapadnog Balkana, na prvom susretu u takvom formatu nakon 15 godina, no taj bi skup mogao ostati zasjenjen poteškoćama u odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama zbog posljednjih poteza predsjednika Donalda Trumpa, javlja Hina. 

Uoči samita sa šest zemalja jugoistočne Europe u srijedu navečer na radnoj večeri okupit će se čelnici 28 zemalja članica Unije.

Razgovarat će o odnosima sa SAD-om, odnosno o odgovoru EU-a na odluku Trumpa o povlačenju iz nuklearnog sporazuma s Iranom, carinama na čelik i aluminij te preseljenju američkog veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem.

Čelnici će tijekom radne večere razgovorati i o digitalnim temama, što je prvobitno bilo zamišljeno kao glavna tema neformalnog sastanka, ali će zbog aktualnog razvoja događaja u odnosima sa SAD-om pasti u drugi plan.

Rajoy ne dolazi zbog Kosova

Na samitu u četvrtak neće biti španjolskog premijera Mariana Rajoya, koji ne želi sudjelovati na tom skupu zbog nazočnosti Kosova.

Albaniju će predstavljati premijer Edi Rama, Bosnu i Hercegovinu predsjedavajući Predsjedništva Bakir Izetbegović, Crnu Goru premijer Duško Marović, Srbiju predsjednik Aleksandar Vučić, Kosovo predsjednik Hashim Thaci i Makedoniju premijer Zoran Zaev.

Na marginama tog sastanka bit će održano niz susreta, među ostalim, i okrugli stol na temu "Dijalog sa Zapadnim Balkanom: Stvaranje regije rasta, sigurnosti i povezivosti na putu prema Europi", koji organiziraju Centar za europske studije "Wilfred Martens" i Europsko vijeće za vanjske odnose.

Posljednji put samit EU – Zapadni Balkan održan je u Solunu 2003., kada je balkanskim zemljama obećana nedvosmislena europska perspektiva.

U Bruxellesu ističu da se na sljedeći takav samit neće čekati toliko dugo nego da će se održati za dvije godine u Zagrebu, za vrijeme hrvatskog predsjedanja Unijom, u prvoj polovici 2020. godine.

Nije samit proširenja nego jačeg povezivanja

Zbog poteškoća u koje je proteklih godina zapala Unija, proširenje je palo u drugi plan i još nema apetita za primanje novih članica u dogledno vrijeme, konstatira Hina.

Dobra ilustracija toga jest to što je deklaracija koja je dogovorena između zemalja članica, a koju su prihvatile i zemlje zapadnog Balkana, po ocjeni mnogih, manje ambiciozna od Solunske deklaracije od prije 15 godina.

Pripreme za samit protekle su uz puno poteškoća zbog Španjolske, koja odbija sudjelovati zbog nazočnosti Kosova.

Španjolska je jedna od pet zemalja EU-a koja ne priznaje Kosovo, ali, za razliku od ostale četiri (Rumunjske, Slovačke, Grčke i Cipra), inzistira na tome da ne želi sjediti za stolom na kojem su predstavnici Kosova.

Razlog je unutarnjopolitički – nastojanje Katalonije da se odvoji od Španjolske.

Kako bi se izišlo ususret Madridu, zemlje zapadnog Balkana nazivaju se "partnerima", nijednom od čelnika šest zemalja ne navodi se funkcija, nego samo ime i prezime.

S obzirom na te poteškoće u Bruxellesu smatraju uspjehom i to da je usuglašena zajednička deklaracija.

U Bruxellesu ističu da ovo nije samit proširenja nego samit o jačanjem povezivanju Zapadnog Balkana i EU-a, kao i između zemalja regije.

U deklaraciji koja će biti formalno prihvaćena na samitu potvrdit će se europska perspektiva zemalja zapadnog Balkana.

I o imenu Makedonije

Glavna poruka samita bit će povezivanje u području prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture, kao i povezivanje ljudi kroz razmjene u obrazovanju i kulturi.

Jedna od konkretnih inicijativa na samitu trebao bi biti prijedlog za smanjenje troškova roaminga za zemlje zapadnog Balkana.

Na marginama sastanka najavljen je i bilateralni susret grčkog i makedonskog premijera, Alexisa Tsiprasa i Zorana Zaeva.

U Bruxellesu se nadaju da bi rješenje o pitanju ustavnog imena Makedonije, koje Grčka osporava, moglo biti postignuto do samita u lipnju, što bi Makedoniji omogućilo da dobije datum za otvaranje pregovora s Unijom.

EU nastoji iskoordinirati jedinstven odgovor na nedavne poteze Trumpove administracije – povlačenje iz nuklearnog sporazuma s Iranom i ponovno uvođenje sankcija Iranu, koje bi mogle ugroziti interese europskih poduzeća te carine na uvoz čelika i aluminija.

Unija je dobila privremeno izuzeće od carina samo do lipnja.

U slučaju da EU ne dobije trajno izuzeće od američkih carina na aluminij i čelik, Bruxelles priprema protumjere.

Kako se zaštititi od američkih mjera?

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini predstavit će na radnoj večeri u srijedu prijedlog mjera za zaštitu europskog gospodarstva, koje bi moglo biti pogođeno zbog američkih sankcija Iranu.

Jedna od mogućih mjera koje se spominju jest korištenje "blokirajućeg" zakonodavstva, po kojem se američki ekstrateritorijalni zakoni ne bi provodili u EU-u.

Na te se mjere EU pozivala 1996., kada su Sjedinjene Američke Države prijetile europskim poduzećima u vezi s Kubom, nakon čega je tadašnja američka administracija popustila.

EU ističe da treba nastaviti s provedbom nuklearnog sporazuma s Iranom sve dok Teheran provodi svoj dio sporazuma.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.