Trump: Samo želim oživjeti Ameriku

Smanjenje trgovačkog deficita ojačat je gospodarski rast, poručio je Trump (AP)

Piše: Ivica Puljić

Ekonomska politika Donalda Trumpa uglavnom prati uobičajenu republikansku politiku, osim u trgovini gdje se protivi novim sporazumima poput Transpacifičkog partnerstva, koji bi dopustio slobodnu trgovinu između Sjedinjenih Država i dvanaest azijskih zemalja.

Osim u tom segmentu, Trumpov govor je suglasan s republikanskim planom kojeg je postavio kongresmen Paul Ryan, predsjedavajući Zastupničkog doma u Kongresu, to je ocjena ekonomskih analitičara nakon što je Trump predstavio svoju ekonomsku politiku.

Trumpov 55-minutni govor bio je prekidan svakih nekoliko minuta kada su prosvjednici pojedinačno i glasno negodovali protiv njegove politike.

Svaki od njih, ukupno 12, bio je mirno izveden iz dvorane Detroit Economic Cluba gdje je Trump držao svoj govor u kojem je oštro napadao demokratsku kandidatkinju Hillary Clinton.

Naveo je upravo Detroit kao živi primjer gubitka industrijskih poslova i “propale ekonomske politike”.

“Samo želim oživjeti Ameriku. To može biti učinjeno. I neće biti teško to učiniti”, poručio je Trump.

Općenito, analitičari ocjenjuju da je Trump ponudio tek nekoliko novih ideja u odnosu na ono o čemu je govorio još prošle godine.

Privremeni moratorij na regulative

Značajan izuzetak je poziv da obitelji u potpunosti budu izuzete od plaćanja poreza na troškove za skrb o djeci. Takva politika najviše bi beneficija donijela srednjoj i višoj srednjoj klasi američkog društva. Taj dio govora ima najbolje ocjene političkih i ekonomskih analitičara.

Trump je najavio da će on, kada postane predsjednik, potpisati izvršnu naredbu o stvaranju privremenog moratorija na regulative, čak i one koje su sada u procesu usvajanja.

“Masovno ću ukinuti regulacije”, poručio je danas Trump.

Time bi se zamrznule regulacije za poslovanje na Wall Streetu koje su formirane u kongresnom zakonu nazvanom Dodd-Frank (po jednom republikanskom i jednom demokratskom kongresmenu koji su bili predlagači tog zakona) koji je bio usvojen nakon početka velike financijske krize 2008. godine.

Tri stope poreza

Što se tiče Trumpove energetske politike, ona sadrži planove o otvaranju novih dijelova američke obale za vađenje nafte iz mora te brisanje svih nastojanja Obamine administracije u borbi protiv klimatskih promjena.

Glede poreznih stopa, Trump je usuglasio svoj prijedlog s republikanskim o tri stope – od 12, 25 i 33 posto.

Trump nije nijednom objasnio kako planira platiti za sve te planove, a da ne poveća savezni proračun. Nije pojasnio kako bi ograničio troškove svog plana o reformi porezne politike koja bi, prema procjeni analitičara, umanjila prihode savezne vlade za skoro deset bilijuna dolara u idućih deset godina.

Trumpove ideje o izgradnji infrastrukture, koje koštaju 500 milijardi dolara, također su veliki trošak koji se ne uklapa s njegovim idejama o smanjenju poreza. Porezni plan predviđa smanjenje poreza na prihode s 39,6 posto na 25 posto, dok bi korporativne poreze smanjio s 35 na 15 posto.

Njegov plan bi eliminirao poreze na imovinu te smanjenje porezne stope za 10 posto za kućanstva koja zarađuju 100.000 dolara godišnje ili manje. Ipak, on u svom govoru nije objasnio odakle bi nadomjestio ili kako bi uštedio novac koji bi se izgubio smanjenjem poreza.

“On računa na znatno brži gospodarski rast što je jako rizično razmišljanje, jer to je neka vrsta kockanja”, kaže Ali Velshi, ekonomski analitičar.

Povećanje ekonomskog rasta

Podsjetimo, administracija predsjednika Busha je išla na smanjenje poreza za najbogatije Amerikance, što je uz vođenje ratova u Iraku i Afganistanu, dovelo do ogromnog američkog duga.

Jednostavnije govoreći, Trumpov plan se temelji na ubrzanju gospodarskog rasta uglavnom na klasičan konzervativni način: smanjiti poreze i regulacije na poslove te otvoriti velika vodena i kopnena područja pod kontrolom savezne vlade za eksploataciju nafte.

Njegov plan obećava povećanje ekonomskog rasta kroz smanjivanje američkog deficita s Kinom i drugim zemljama do kojeg bi došao ubiranjem carina na uvezenu robu iz tih zemalja.

Poruka je – smanjenje trgovačkog deficita ojačat će gospodarski rast. No, dosta analitičara, uključujući Marka Zandija iz Moddy`s Alanytics, upozorava da bi carinski rat mogao Ameriku, kao i veliki dio svijeta, gurnuti u novu recesiju.

Protivi se trgovinskim sporazumima

Trump je prihvatio politiku protivljenja trgovačkim sporazumima s drugim zemljama uz argument da su oni štetni po američke radnike. Zato poziva na preispitivanje i novo pregovaranje oko Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) te povlačenje iz Transpacifičkog partnerstva koji podrazumijeva sporazum o slobodnoj trgovini između Sjedinjenih Država i dvanaest azijskih zemalja.

Donald Trump često optužuje Hillary Clinton da ona podržava spomenute sporazume, iako se demokratska kandidatkinja protivi planovima Obamine administracije o uspostavi Transpacifičkog partnerstva.

Uoči današnjeg Trumpovog govora, tri savjetnika Hillary Clinton objavila su memorandum s porukom da bi Trump kao predsjednik ugrozio američku ekonomiju. Pozivajući se na njegove ranije izjave, oni tvrde da bi Trumpova gospodarska politika dovela do gubitka milijuna radnih mjesta te da bi uzrokovala recesiju.

“Ključni dio Trumpovog ekonomskog plana uključuje nesmotreno smanjenje poreza što će dovesti do većih dugovanja dok će jedinu korist imati bogataši, Wall Street i velike korporacije. Njegov će plan dati milijunašima smanjenje od sedam bilijuna dolara poreza, a velikim korporacijama pet bilijuna dolara manje plaćenog poreza. Trump isto tako želi ukinuti regulative oko bankarskog poslovanja te zaštitne mehanizme za potrošače. Njegova jedina velika ideja za infrastrukturu je fantazija o izgradnji graničnog zida kojeg bi platio Meksiko”, poručili su savjetnici Hillary Clinton u svom priopćenju.

Konzervativci imaju svog kandidata

Konzervativni republikanci, nezadovoljni Donaldom Trumpom, potvrdili su ranije da žele nominirati Evana McMullina, bivšeg CIA-inog operativca i republikanskog dužnosnika u Kongresu, kao svog predsjedničkog kandidata.

McMullin će biti kandidat konzervativnih republikanaca koji nikada nisu mogli prihvatiti Trumpa, te koji se protive politici demokratske kandidatkinje Hillary Clinton, iako su svjesni da su njegovi izgledi da pobijedi na predsjedničkim izborima 8. studenog ravni nuli.

Donald Trump je službeno nominiran kao predsjednički kandidat Republikanske stranke, ali mnogi republikanci su zabrinuti oko Trumpovih političkih pogleda poput njegovog prijedloga da se privremeno zabrani ulazak muslimanima u Sjedinjene Države, kao i zbog njegove retorike vrijeđanja.

“Evan McMullin razumije što znači istinsko američko liderstvo i kakav je značaj vrhovnog zapovjednika”, navodi se u priopćenju njegove kampanje.

McMullin nikada nije držao nikakav izborni položaj, zna se da nema dovoljno novaca za vođenje predsjedničke kampanje te da će odmah biti sučeljen  s problemima vezanim za pokušaj da se njegovo ime nađe na izbornim listićima kao ozbiljnog kandidata.

Na primjer, u Teksasu je potrebno da kandidat neke treće stranke prikupi 79.000 potpisa koji ne žele glasati ni za republikanskog, ni za demokratskog kandidata.

Osim toga, on je već promašio krajnje datume za prijavu u nekoliko velikih saveznih država poput Teksasa, Sjeverne Caroline, Illionoisa i Floride.

Izvor: Al Jazeera