Oglasi

Trump odobrio ubistvo Soleimanija prije sedam mjeseci

U nalogu iz juna naveden je uslov da predsjednik ima posljednju riječ u vezi s bilo kakvom posebnom operacijom da se ubije iranski general.
Donald Trump: Užasna je prošlost Qassema SoleimanijaEPA

Američki predsednik Donald Trump odobrio je ubistvo iranskog generala Qassema Soleimanija prije sedam meseci, ako iranska "pojačana agresija" dovede do smrti nekog Amerikanca, navelo je pet sadašnjih i bivših visokih zvaničnika američke administracije.

U predsjedničkom nalogu iz juna prošle godine naveden je uslov da Trump ima posljednju riječ u vezi s bilo kakvom posebnom operacijom da se ubije Soleimani, rekli su zvaničnici.

Kako navodi mreža NBC, a prenosi Tanjug, ta odluka objašnjava zašto je ubistvo Soleimanija bilo na dnevnom redu opcija koje je vojska prije dvije sedmica predstavila Trumpu kao odgovor na napad iranskih snaga u Iraku u kojem je poginuo američki građevinski radnik.

Crvena linija Iranu 

Zvaničnici su naveli da je Soleimani, lider elitnih snaga iranske Revolucionarne garde Quds, planirao napade na Amerikance i da je morao da bude zaustavljen, a tu je tezu ranije iznio i sam predsjednik SAD-a.

"Predsjedniku su u to vrijeme predstavljene brojne opcije", kazao je visoki zvaničnik američke administracije, dodajući da su "prije izvjesnog vremena" Trumpovi saradnici stavili ubistvo Soleimanija na listu potencijalnih odgovora "na agresiju Irana".

Nakon što je Iran u junu oborio američki dron, tadašnji Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton založio se za to da američki predsjednik u znak odmazde odobri operaciju u kojoj će Soleimani biti ubijen, kažu zvaničnici, dodajući da je to želio i državni sekretar Mike Pompeo.

Tramp je, međutim, odbacio tu ideju, rekavši da će preduzeti taj korak samo ako Iran pređe crvenu liniju i ubije Amerikanca.

Obavještajne službe SAD-u su godinama pratile Soleimanijevo kretanje.

U tekstu se navodi i to da je, kada je Trump stupio na dužnost, Pompeo, koji je u to vrijeme bio direktor Centralne obavještajne agencije (CIA), govorio predsjedniku da razmotri agresivniji pristup prema Soleimaniju, nakon što mu je predočio obavještajne podatke o onome što su izvori NBC-a opisali kao "vrlo ozbiljne prijetnje koje se još nisu ostvarile".

Ideja o ubistvu Soleimanija pomenuta je još 2017. godine, u razgovoru tadašnjeg savjetnika za nacionalnu sigurnost, generala u penziji H. R. McMastera, drugim zvaničnicima administracije o široj strategiji za nacionalnu sigurnost.

Prema riječima zvaničnika, to je bio samo jedan od mogućih elemenata Trumpove kampanje "maksimalnog pritiska" na Iran i o tome se nije razmišljalo kao o prvom koraku.

O ubistvu Solimanija počelo je ozbiljnije da se razmišlja kada je u aprilu 2018. godine McMastera zamijenio Bolton, poznat kao oštar protivnik režima u Teheranu.

Bolton je napustio Bijelu kuću u septembru prošle godine.

On je rekao da je dao ostavku, dok je Trump izjavio da ga je otpustio zbog neslaganja oko Irana i drugih pitanja.

Pod pritiskom brani odluku

Američki predsjednik je i u ponedjeljak branio odluku da se izvrši atentat na Soleimanija, tvrdeći da je bio neposredna opasnost po SAD.

"Mediji koji plasiraju lažne vijesti i njihovi demokratski partneri snažno pokušavaju utvrditi je li budući napad teroriste Soleimanija bio 'neposredan' ili nije i je li moj tim imao isto mišljenje vezano za to. Odgovor na oba pitanja jest 'da', ali to, zapravo, i nema veze imajući u vidu njegovu užasnu prošlost", napisao je Trump na Twitteru, navodi Reuters, a prenosi Tanjug.

Otkad je potvrđeno da je Soleimani, vođa elitne jedinice Quds iranske Revolucionarne garde, ubijen u američkom napadu dronom kod Bagdada, zvaničnici američke administracije tvrdili su da su djelovali zbog neposrednog rizika od napada na američke diplomate i vojnike u Iraku i regiji.

No, britanska agencija podsjeća na činjenicu da demokrate i nekoliko republikanaca u Kongresu SAD-a dovode u pitanje opravdanost napada, upozoravajući da o tome nisu detaljnije obaviješteni.

Trump je prošle sedmice izjavio da je Iran planirao napasti četiri američke ambasade prije nego što je Soleimani ubijen 3. januara.

Američki ministar odbrane Mark Esper, međutim, u nedjelju je rekao da nije vidio konkretan dokaz obavještajnih službi da Iran planira napad na te ambasade.

"Predsjednik [Trump] kazao je da bi vjerovatno moglo biti novih napada na ambasade. Dijelim to mišljenje", rekao je Esper.

Dodao je da Trump nije naveo konkretan dokaz.

Na pitanje jesu li obavještajne službe ponudile konkretan dokaz za to Esper je odgovorio: "Nisam vidio nijedan kad je riječ o [mogućem iranskom napadu na] četiri ambasade."

I Pentagon 'teroristička organizacija'

Izjave iranskih zvaničnika koje su uslijedile nakon ubistva Soleimanija protivrječne su.

Dok je ambasador Irana pri Ujedinjenim narodima Majid Takht-Ravanchi izjavio da je Iran osvetio Soleimanija raketiranjem dvije američke baze u Iraku, drugi zvaničnici te zemlje najavljuju nove napade i osvetu prema SAD-u.

Iranski parlament po hitnom postupku usvojio je zakon kojim se na listu terorističkih organizacija uvrštavaju američko Ministarstvo odbrane (Pentagon), sve američke snage i odgovorni za ubistvo Soleimanija, te svako pravno ili fizičko lice povezano s atentatom u okviru te klasifikacije.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.