Oglasi

Trump ili Biden, ko je bolji za sigurnost svijeta?

Amerika je za sada i dalje jedina prava globalna supersila zbog čega izbor glavnog stanovnika Bijele kuće ima itekako velike posljedice.
Trump i Biden su dva dijametralno suprotna kandidata, od njihove osobnosti pa do gledanja na vanjsku politiku, kaže AvdagićReuters

Američki predsjednički izbori nemaju posljedice samo po Sjedinjene Američke Države, već i po sigurnost i stabilnost cijelog svijeta, s obzirom da snagu koju ova zemlja ima i na njenu višedecenijsku ulogu "svjetskog policajca".

Amerika je za sada i dalje jedina prava globalna supersila, kaže Denis Avdagić, sigurnosni analitičar INMS-a, konsultantske kompanije iz Zagreba, te je jasno da izbor glavnog stanovnika Bijele kuće ima itekako velike posljedice.

Kina je moćna, svakim danom sve više, ali ne može se mjeriti sa SAD-om. Evropska unija nije dovoljno ujedinjena, a Rusija živi na ostatcima nekadašnje supersile Sovjetskog Saveza, što je pokazatelj značaja američkih izbora.

Na nadolazećim izborima Amerikanci će birati između aktuelnog predsjednika Donalda Trumpa i nekadašnjeg potpredsjednika SAD-a Joea Bidena, a Avdagić napominje da se radi o dva dijametralno suprotna kandidata, od njihove osobnosti pa do posve jasno gledanja na vanjsku politiku.

Ono što treba napomenuti jeste, kaže, da Donald Trump više nije nepoznanica za globalnu političku scenu.

Očekivanja od Trumpa

"Znamo kako funkcionira, otprilike znamo i što želi postići, iako bih naglasio i kako njegov mogući drugi mandat možda neće biti jednako oblikovan kao prvi jer je ovaj tekući opterećen i njegovom jasnom željom da izbori nove četiri godine na čelu Amerike. U drugom mandatu predsjednici obično guraju svoju agendu neopterećeni reizborom jer on više nije moguć, pri čemu predsjednik mora surađivati sa zakonodavnim tijelom, što znači da nikada nema u potpunosti, kako bi rekli, odriješene ruke", smatra Avdagić.

Tako da, što se tiče Trumpa, očekuje i određene promjene u njegovu eventualnom drugom mandatu ali i to da će se sigurno držati i mantranih poruka, poput pritiska da saveznici u NATO-u što prije podignu vojno-odbrambenu potrošnju na ciljanih dva posto.

Posljedice po NATO

Jedna od konstanti Trumpovih četiri godine u Bijeloj kući jeste stalna kritika i pritisak na NATO, tako da i je budućnost Sjevernoatlantskog saveza umnogome vezana za američke izbore, odnosno koji kandidat više odgovara vojno-političkoj alijansi.

Avdagić ipak ističe da moramo biti korektni prema Trumpu i naglasiti kako ciljanih dva posto potrošnje za vojnu odbranu na kojoj stalno insistira nije postavio Trump i da ona neće nestati s Trumpom, jer je to tako dogovoreno za vrijeme mandata Baracka Obame.

"No to nije unijelo nestabilnost među saveznike koliko neke Trumpove izjave kakve se ne očekuju od Bidena. Koliko pak moramo biti korektni prema Trumpu moramo i prema Bidenu, pa je računica oko NATO-a tu posve jasna, za jačanje Saveza, njegovo širenje i samu stabilnost svakako je izbor ovog iskusnog demokrate bolji", kaže sigurnosni analitičar kompanije INMS.  

Ukratko, Trumpu će se morati donekle popuštati jer je nove četiri godine predugo vrijeme za čekanje. Gledat ćemo novi pristup igrača poput EU-s i drugih velikih zemalja koje će morati donijeti "darove" novom-starom predsjedniku, smatra Avdagić.

S druge strane koliko nam Trump nije nepoznanica, sam Joe Biden bi to trebao biti puno manje, jer se radi o jako iskusnom političaru koji o brojnim temama i svjetskim kriznim žarištima zna iz prve ruke detalje i ima razumijevanje, a tu možemo kao primjer istaknuti zemlje bivše Jugoslavije, dodaje sigurnosni analitičar.

"Naoko iako su kao što sam spomenuo ova dva kandidata sušta suprotnost jedan drugom, ipak temelji američke vanjske, a time svakako i sigurnosne politike nisu se previše mijenjali, dokaz tomu je primjerice kontinuirana potpora Izraelu, a možemo reći i pristup NATO-u koliko god se to nekome manje upućenom činilo dramatično drugačije".

Usprkos svemu, posve sigurno će svijet biti relaksiran ako je Biden stanar Bijele kuće, smatra Avdagić.

S njim na čelu Amerike bit ćemo manje zabavljeni, ali i zaintrigirani, iako će puno toga biti slično ili isto.

Rekonstrukcija Daytona

"Ne mogu biti posve siguran ali poznavajući politički opus Joea Bidena za nas najznačajniju promjenu koju bih očekivao njegovim izborom bilo bi da se već u prvom mandatu pozabavi rekonstrukcijom Daytona, odnosno načina na koji funkcionira BiH kako bi se konačno pronašlo trajno rješenje prema kojem zemlja neće morati biti pod stalnim međunarodnim nadzorom. To bi značilo puno za sigurnost Europe, relaksaciju čitavog zapadnog bloka koji bi pažnju potom više mogao usmjeriti na Bliski istok i Rusiju te krize koje su uz pomoć Rusije otvorene u njenom susjedstvu. Jasno je tko s tim neće biti sretan", smatra Avdagić.

Naravno, tu se postavlja i pitanje posljedica američkih izbora na balans moći u svijetu, s obzirom da je Trump neka stara savezništva doveo u pitanje, ili čak u potpunosti zanemario.

Uloga Amerike koja snažno stišće svoje vlastite saveznike omogućila je jačanje američkih takmaca, smatra Avdagić, pa bi povratak na čvrstu zapadnu saradnju vratio i samu Ameriku ne samo u povoljniji položaj nego bi je opet učinio i "voljenom" od partnera.

SAD se generalno predstavlja čuvarem Zapadnog svijeta i moderne demokratije, a ujedno je i najmoćnija članica NATO-a, no nakon protekle godine, pitanje je da li je Amerika doista i dalje "čuvar modernog svijeta", pogotovo pod Trumpom i da li svijetu treba "čuvar".

Stvar je u tome da moderni svijet, svijet budućnosti razvijenih ekonomija i visokotehnološkog razvoja više nije isključivo Zapadni svijet, ističe geopolitički analitičar Branimir Vidmarović, saradnik Univerziteta u Puli.

Nova realnost

SAD i zemlje zapadnih demokratija više ne uživaju pretpostavku da je značajan visokotehnološki i ekonomski napredak moguć isključivo u demokratiji te tržištu slobodnog od državne kontrole i planiranja, što je, dodaje, jedan od aspekata zapadnih frustracija prema Kini.

"Zato SAD ne može više biti čuvar svijeta, jer njegov model više nema značajnijih razvojnih prednosti. SAD je u prvom redu čuvar svog ekonomskog prostora i suvereniteta i njegova se moć drži na realnim ekonomskim metodama pritiska kroz dominaciju dolara".

Ali takav čuvar više nije ni potreban, ističe geopolitički analitičar.

"Svijet se fragmentira, svaka zemlja se sve više okreće svojim vlastitim interesima, a sve manje nekom kolektivnom dobru ili svjetonazorskim idealima, osim po pitanju klimatskih promjena. Nijedna velesila nema više prošlu težinu da sama dominira svojim dijelom svijeta. Savezništva će biti ad hoc, pragmatične naravi. Različita pitanja trgovine i sigurnosti će uvjetovati izbor različitih partnera, kako velikih tako i srednjih".

Svijetu naravno treba jedan akter međunarodnih odnosa, politički arbitar koji će moći usklađivat odnose mnoštva svjetskih i regionalnih polova, ističe Vidmarović, jer jedino što imamo zasad su Ujedinjeni narodi i Vijeće sigurnosti koje je zapelo u starom vremenu i ne odražava novu realnost.

Ono što je neosporno jeste da tokom protekle četiri godine Donald Trump doveo u pitanje nekoliko sigurnosnih sporazuma, poput sporazuma grupe P5+1 s Iranom, ali i stavio veliki upitnik u vezi budućnosti i sporazuma s Rusijom (START). Kako se taj konkretni sporazum tiče kontrole nuklearnog naoružanja, postoji zabrinutost da bi mogli svjedočiti novoj utrci u nuklearnom oružju u slučaju nove Trumpove pobjede na izborima.

Utrka u naoružanju

Geopolitički analitičar Branimir Vidmarović ipak smatra da više ne možemo više govoriti o klasičnoj, staroj utrci naoružanja – gomilanja nuklearnih bojevih glava i njihovih nosača jer to više nema smisla.

Nova utrka naoružanja već se polako zahuktava u segmentu nadzvučnih projektila i autonomnih letjelica te plovila, a u tom kontekstu se govori i o vojnoj namjeni izuzetno brzih mreža nove generacije, umjetnoj inteligenciji i tome slično, pojašnjava.

Stoga opasnost napuštanja postojećih nuklearnih sporazuma nije u tome što će sutra Rusija ili SAD povećati svoj nuklearni potencijal već što će se postojeći moći montirati na puno naprednije nosače.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Također, ako SAD i Rusija napuste sporazum o smanjenju nuklearnog potencijala (START) to će za sve ostale zemlje, uključujući i nepriznate nuklearne sile poput Sjeverne Koreje, biti znak da je sve dopušteno i sve legitimno, smatra Vidmarović, te dodaje i da realna opasnost leži i u porastu broja zemalja koje su sposobne napraviti makar jednu, malu bojevu glavu.

"U razgovoru o nuklearnoj sigurnosti prečesto zaboravljamo da velikima to možda ne znači puno, ali za male zemlje to je realni adut u obrani svog suvereniteta".

Sistem kontrole nuklearnog naoružanja najveće je postignuće i ostavština bipolarnog poretka, jedan od temelja krhke i složene arhitekture sigurnosti svijeta, a jednostranim odustajanjem od nje otvara se prostor za modernizaciju nuklearnog potencijala, njegovu minijaturizaciju te u konačnici promjene nuklearnih doktrina u smjeru dopustivosti prvog udara, pojašnjava geopolitički analitičar.

Brojni konflikti

"Za globalnu sigurnost sada više nije toliko važno tko će biti američki predsjednik. Konflikti u svijetu su brojni i sve više hibridni u svojoj naravi. Ni jedna krupna vojna sila nije u stanju samostalno 'riješiti' neki problem", smatra Vidmarović.

I Trump i Biden u tom kontekstu imaju svoje prednosti i nedostatke, ali globalna sigurnost ovisiti će prije svega o rastu vojne, političke i ekonomske moći sila drugog reda, poput Turske, Indije, Japana i slično, te o spremnosti velikih zemalja da promisle i stvore nov sigurnosni okvir koji će obuhvaćati ne samo nuklearno oružje već i kibernetički segment, nadzvučne projektile i nosače, dronove, umjetnu inteligenciju ili svemir, dodaje.

S obzirom na tenzije koje je izazvao i savezništva koja je uništio ili barem gurnuo u drugi plan, reizbor Trumpa bi mogao dovesti do novih udruživanja na globalnom polju.

Vidmarović smatra da će se vjerovatno formirati različiti savezi u različite svrhe, ali i ističe da je pitanje institucionaliziranosti takvih saveza i udruženja.

"Trenutno nitko nije spreman preuzeti na sebe sigurnost drugog (kako je slučaj u NATO-u) i faktički podijeliti dio svog suvereniteta i polja sigurnosti sa drugim. Za takve saveze trebaju snažni okidači i vrlo slična uvjerenja, državni sustavi, ciljevi… Vidimo da NATO zapravo nema alternative. Puno je bilo pokušaja. Organizacija sporazuma o kolektivnoj sigurnosti pod vodstvom Rusije, Šangajska organizacija za suradnju, BRICKS… Nešto vegetira, a nešto nikada nije zaživjelo. Savez Rusije i Kine ili savez Rusije i Turske. Snažni režimi sa čvrstim nacionalnim ciljevima i interesima jednostavno nisu sposobni za dugotrajne i djelatne saveze", ocjenjuje geopolitički analitičar.

No, fragmentacija svijeta uz američki finansijski (sankcijski) pritisak svakako sve više potiču zemlje koje su na meti tih sankcija da se grupiraju i sarađuju, a funkcionalnost takvih tendencija je vezana i za ekonomsku moć, tehnologiju te dostup ka velikim tržištima, dodaje.

"Treba imati jednostavne, svima prihvatljive transakcijske kanale i mogućnost trgovine. Ovdje dolazimo do priče sa de-dolarizacijom. Takvi savezi bi trebali imati suveren i razvijen tehnološki paket alata, mjera i standarada koje bi članicama omogućile egzistenciju ako ih danas-sutra zapad 'odreže' od GPS-a, Interneta, SWIFT-a i tome slično".

Očito je da je problem složen, ali Vidmarović vjeruje da svijet ide prema privremenim, pragmatičnim mikro-savezima.

"No hoće li se oni ikada pretvoriti u nešto veliko zasad je teško procijeniti".

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.