Oglasi

Trump i Putin na starom poslu: Kako izbjeći nuklearni rat?

Stručnjaci upozoravaju da je potpuni izostanak dijaloga i uzajamnog povjerenja u protekle četiri godine gurnuo dvije nuklearne supersile u rizik da se, u slučaju neke krize, ne može spriječiti eskalacija.
Dogovor o početku razgovora o budućnosti strateške stabilnosti od suštinskog je značaja za samit u HelsinkijuEPA - Arhiva

Pored mnogih tema za razgovor na samitu u Helsinkiju 16. jula, predsjednici SAD-a i Rusije, Donald Trump i Vladimir Putin, na "meniju" sastanka imaće i i jednu kojom su bili preokupirani njihovi prethodnici - kako izbeći nuklearni rat.

Stručnjaci upozoravaju da je potpuni izostanak dijaloga i uzajamnog poverenja u protekle četiri godine gurnuo dve nuklearne supersile u rizik da se, u slučaju neke krize, ne može sprečiti eskalacija, dok nova generacija oružja i mogućnosti sajber-ratova mogu da postojeće sporazume o kontroli naoružanja ostave "u ritama", piše The Financial Times.

Nekada su postojala pravila i sporazumi, kao i uverenje da su nam oni potrebni, ocenila je Olga Oliker, direktor programa za Rusiju i Evroaziju, pri Centru za strateške i međunarodne stucije u Washšingtonu.

Dogovor o strateškoj stabilnosti

"A postoji mnogo nepoverenja i uverenosti da druga strana aktivno nastoji da destabiliziju situaciju", dodala je ona.

Dogovor o početku razgovora o budućnosti strateške stabilnosti - što je hladnoratovski koncept odvraćanja kroz uravnotežene nuklearne kapacitete - od suštinskog je značaja za samit u Helsinkiju, kažu zvaničnici, diplomate i analitičari, s obzirom da se radi o sudbini dva preostala američko-ruska sporazuma o kontroli naoružanja.

Obe strane optužuju jedna drugu za kršenje Sporazuma o uništenju raketa srednjeg i malog dometa - INF, potpisanog 1987. godine između SAD-a i tadašnjeg Sovjetskog saveza, (kojim se zabranjuju rakete dometa između 500 i 5.500 kilometara).

SAD i Rusija tek treba da započnu razgovore o tome šta će uraditi kada 2021. godine bude istekao Novi sporazum o smanjenju strateškog naoružanja - Novi START, potpisan 2010. godine, po kojem su dve zemlje svoj nuklearni arsenal redukovale na 1.550 aktivnih bojevih glava.

Nalaženje rešenja za to je od ključnog značaja.

SAD i Rusija zajedno poseduju 13.300 bojevih glava, što je 92 odsto ukupnog svetskog atomskog arsenala.

Produženje sporazuma START

"Veoma uznemirava način na koji Rusi i Amerikanci potpuno različito govore o pitanjima odbrane i neširenja nukelarnog naoružanja", izjavio je jedan zapadni diplomata u Moskvi.

Jon Huntsman, američki ambasador u Rusiji, kaže da bi kontrola naoružanja trebalo da ima istaknut značaj među pitanjima koja su na dnevnom redu u Helsinkiju, uključujući razgovore o INF-u i Novom START-u.

On je rekao da će se verovatno razgovarati o mogućnosti produženja važenja Novog START-a za još pet godina, što postojeći sporazum omogućava.

The Financial Times podseća da se već ranije bilo u sličnoj situaciji.

Kontrola naoružanja bila je jedan od ključnih aspekata politike "resetovanja" odnosa sa Rusijom, koju je sprovodio prethodni predsednik SAD-a Barak Obama.

On je, uz snažan lični odnos sa tadašnjim predsednikom Rusije Dmitrijem Medvedevim, dogovorio Novi START.

Prošlo je vrijeme bliskosti

Vreme te bliskosti je, međutim, odavno prošlo.

Ruske vojne akcije u Gruziji i Ukrajini, kao i navodno mešanje u američke izbore drastično je smanjilo potencijal za bilateralnu saradnju.

U Moskvi su se stvari, takođe, drastično promenile od kako je Putin ponovo postao predsednik 2012. godine.

Putin je skoro polovinu govora o stanju nacije posvetio razmetanju novim oružjem, koje može da nosi bojeve glave i koje, kako tvrdi, može da probije američki sistem odbrane, dodaje FT.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.