Oglasi

Trovanje života u Tuzlanskom kantonu

Termoelekrana u Tuzli, Sisecam Soda, fabrike cementa i koksa, rudnici... samo su neki zagađivači stanovnika ovog kantona.
Šteta u rijeci Spreči se odmah vidjela, uslijedio je ogroman pomor ribeUstupljeno Al Jazeeri / Abdel Đozić

Posljednji u nizu ekoloških onečišćenja u Tuzlanskom kantonu desilo se prošle sedmicep kada je pukao nasip Bijelog mora gdje lukavačka Sisecam Soda odlaže svoj otpad te time direktno zagadilo nekoliko hektara zemlje te rijeku Spreču.

Inače, Tuzlanski kanton slovi kao jedan od najzagađenijih kantona u Bosni i Hercegovini. Termoelekrana u Tuzli, Sisecam Soda, fabrike cementa i koksa, rudnici samo su neki zagađivači stanovnika ovog kantona. Sve pobrojane firme te još desetine njih truju zemljište i vodu, te je time trovanje ljudi i životinja još drastičnije.

 “Taložnice Bijelog mora su pri kraju svog eksploatacionog vijeka, one su, prije ovog pucanja nasipa, maksimalno mogle biti korištene još samo godinu dana. Nakon toga, one su trebale da budu zatvorene. Što se tiče štete, pošto se radi o kompleksnom problemu šteta se može tek naknadno utvrditi. Određena količina taloga je, pored Spreče istekla i na poljoprivredno zemljište, sad se treba utvrditi kolika je tačno ta površina i do koje dubine je to zemljište zagađeno”, kaže prof. dr. Abdel Đozić, vanredni profesor na Odsjeku za inžinjerstvo zaštite okoline Tehnološkog fakulteta u Tuzli.

Zagađeno zemljište, pomor ribe

Šteta u rijeci Spreči se odmah vidjela, uslijedio je ogroman pomor ribe, a nadležnima je ostalo samo da upozore stanovnike da ni u kojem slučaju ne koriste vodu, niti ribu iz ove rijeke.

Određena količina taloga je, pored Spreče istekla i na poljoprivredno zemljišteUstupljeno Al Jazeeri / Abdel Đozić

“Ono što je problematično kod ovog taloga jeste visoka pH vrijednost. Kada taj talog dospije u vodotok svakim daljim oticanjem nizvodno ta pH vrijednost se polahko vraća u normalu odnosno opada. Drugi problem je vezan za zemljište, a to je visok sadržaj hlorida. Ali taj problem ne utiče na zdravlje ljudi, nego na rast biljaka. Na primjer, ako je neka biljka rasla metar ona će pri visokoj koncentraciji hlorida rasti 30 centimetara. Ali nije toksična. Sprečava, dakle rast biljaka unutar samog zemljišta. Može se izvršiti remedijacija uklanjanjem tog površinskog sloja te nanošenjem humusa”, ističe profesor Đozić.

Iako smo više puta kontaktirali rukovodstvo Sisecam Sode Lukavac kako bi čuli i njihovu stranu priče odbijali su naše pozive. Ipak, saznajemo da firma preuzima punu odgovornost te će snositi troškove sanacije štete, a što podrazumijeva i poribljavanje rijeke Spreče.

Pitanje nadležnosti

Iako je isticanje taloga iz Bijelog mora ugrozilo više općina jedino je općina Lukavac proglasila stanje tehničko-tehnološke nesreće. Ipak, zajednička stvar lokalnih vlasti u svim ovim općinama jeste nezadovoljstvo zbog nečinjenja viših nivoa vlasti u zaštiti okolice.

“Sva nadležnost i svi zakonski mehanizmi kada su u pitanju proizvođači kakav je Sisecam Soda su na nivou Federacije BiH. I pored naše velike i dobre volje ne možemo puno uticati na ovakve situacije. Imamo apsurdnu situaciju da dva sata po izbijanju incidenta općinski štab civilne zaštite nije mogao pristupiti mjestu nesreće. Možda bismo u tom momentu poduzeli mjere koje bi smanjile dalju eskalaciju ovog incidenta. Očigledno je da tu jako puno toga škripi”, kategoričan je Edin Delić, načelnik općine Lukavac.

Mora doći do reorganizacije kada je u pitanju djelovanje u slučaju industrijske nesreće. Ovakve nesreće se mogu desiti bilo gdje, ali, ističe Delić, već nekoliko godina je na sceni neprihvatljivo ekološko opterećenje.

“Neprihvatljivo je da se u nekim preduzećima proizvodnja odvija na način kako je to bilo prije 30 i više godina. Država dajući privilegije takvim proizvođačima diskriminira vlastito stanovništvo, te daje dodatno pravo takvim investitorima da se pojavljuju sa proizvodima u kojima nema ekološke komponente. Moramo biti svjesni da će nam u pristupanju evropskim integracijama ovakva dešavanja i ovakav odnos prema ekologiji biti jedan od kamena spoticanja”, kaže Delić.

Okolišne dozvole dio problema

Profesor Đozić kao jedan od problema izbijanja ovog incidenta i zagađenja općenito navodi i nepostojanje adekvatnih kriterija pri izdavanju okolišnih dozvola od strane Federalnog ministarstva okoliša  i turizma.

“Problem je što okolišne dozvole nisu javne. Mi ne znamo šta piše u toj okolišnoj dozvoli, ne znamo koji se parametri prate. Isto tako, upitna je i stručnost ljudi koji su pripremali dokumentaciju za izdavanje okolišne dozvole. Čitao sam neke okolišne dozvole koje ustvari i ne štite okoliš, nego su napisane radi reda”, govori Đozić.

Kantonalna uprava civilne zaštite pozvala je rukovodstvo Sisecam Sode Lukavac, ali i ostale nadležne da adekvatno reaguju na ovu situaciju.

“Nažalost, još uvijek čekamo da se nadležni očituju. Nismo dobili nikakve zvanične izvještaje ni od koga. Tražimo od Sisecam Soda Lukavac da dostavi, svim relevantnim subjektima, podatke vezane za akcident na taložnici Bijelo more i preduzme mjere u skladu sa Operativnim planom za incidentna zagađenja. Neophodno je da se ubrza proces primjene novog tipa taložnika koji bi spriječio nastanak sličnih akcidentih situacija”, kaže Dragan Pelemiš, v.d. direktora Kantonalne uprave civilne zaštite Tuzla.

Mora doći do reorganizacije kada je u pitanju djelovanje u slučaju industrijske nesrećeUstupljeno Al Jazeeri / Abdel Đozić

Bez ekologije nema turizma

Ovih dana se u Lukavcu održava internacionalni sajam turizma i ekologije. To je prilika da se otvore i ova pitanja te da se o njima raspravlja. Ove godine na sajmu učestvuje 157 izlagača koji dolaze iz deset zemalja.

“Uredna ekološka situacija je pretpostavka za bilo kakav turizam. Za poželjno turističko mjesto neće biti ona mjesta u kojima se dešavaju ekološki incidenti”, kaže načelnik Delić.

Naši sagovornici su saglasni da je situacija koja se desila sa izlijevanjem Bijelog mora samo opomena.

“Sada se desilo Sisecam Sodi, sutra se može desiti Termoelektrani Tuzla, Koksari. Dakle, mora se pristupiti ozbiljno, savjesno i stručno. Moramo zaštiti rijeku Spreču. Mi sad imamo ovaj problem, on će se sanirati. Ali šta je sa neprečišćenim otpadnim vodama Tuzle, Lukavca, Gračanice, Kalesije? Imamo rudnike koje ispuštaju svoj otpad direktno u vodotoke. Moramo krenuti rješavati tu problematiku. Bojim se da ćemo u narednom periodu imati sve gore i gore situacije”, kaže profesor Đozić.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.