Tri decenije od tragedije u Černobilu

Širom Ukrajine sjećanje na žrtve Černobila. Najteža nuklearna katastrofa u historiji dogodila se prije tačno tri decenije. Porodice žrtava prisustvovale su bdijenju u Kijevu.

Odmah nakon eksplozije u Černobilu 26. aprila 1986. godine preminula je 31 osoba. Ne postoje precizni podaci o broju umrlih u protekle tri decenije, ali se procjenjuje da su hiljade preminule od posljedica radijacije.

Veliki broj ljudi bio je prisiljen napustiti domove nakon černobilske katastrofe.

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko u Kijevu je položio cvijeće i odao počast stradalima u černobilskoj katastrofi. Osim njega, počast je odalo još nekoliko ukrajinskih političkih zvaničnika. 

Pomoć za saniranje

Uoči 30. godišnjice nuklearne katastrofe u Černobilu, Evropska komisija je najavila novih 20 miliona eura pomoći za saniranje posljedica nesreće.

“Evropska unija je predvodnik u međunarodnim naporima za uklanjanje posljedica černobilske nuklearne katastrofe, dekomisije nuklearne elektrane, kako bi to mjesto ekološki bilo sigurno. Danas najavljena sredstva pomoći će da se ti projekti uspješno završe”, izjavio je evropski komesar za međunarodnu saradnju i razvoj Neven Mimica.

Novih 20 miliona eura dio je pomoći od 45 miliona eura koja se očekuje od grupe G7 i Evropske komisije.

Tim se novcem finansira gradnja skladišta za potrošeno nuklearno gorivo, prenosi Hina.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je danas da je Černobil ozbiljna lekcija za čovječanstvo, a da bi tragedija bila još veća da nije bilo neizmjerne hrabrosti i samopožrtvovanja vatrogasaca, vojnika i drugih.

Putin je naveo da je černobilska tragedija umanjena samo zahvaljujući naporima stručnjaka koji su obavljali svoju građansku dužnost, prenosi Sputnik.

“Mnogi od njih su žrtvovali vlastiti život kako bi spasili druge”, rekao je ruski predsjednik.

Prije 30 godina, 26. aprila 1986, dogodila se najveća nuklearna katastrofa u historiji.

Šutnja u bivšem SSSR-u

Tog je dana u 1:14 sati eksplodirao četvrti reaktor Memorijalne nuklearne elektrane “Vladimir Iljič Lenjin” u Černobilu.

Tadašnja sovjetska vlada najprije je prešutjela nesreću.

Nijedan medij u bivšem SSSR-u dan nakon eksplozije nije ništa izvijestio o Černobilu.

U ostatku Evrope o nesreći se nije znalo sve dok u nuklearnoj elektrani Forsmark u Švedskoj nije zabilježena alarmantna količina radijacije.

Tek tada SSSR priznaje da je došlo do nesreće, ali njihov šturi izvještaj nije rekao mnogo o razmjerima katastrofe.

Za saniranje nuklearke EK je do sada dao gotovo 730 miliona eura.

Izvor: Al Jazeera i agencije