Trebaju li BiH veliki muzički festivali?

Značaj festivala je i u tome što emocije i utisci sa njega dugo ostaju u ljudima, navodi profesor Bartoluci (EPA)

Piše: Mario Pejović

“Najznačajniji festival u istočnoj Evropi”, “Osvojeno prvo mjesto u kategoriji najvećih evropskih festivala na ceremoniji dodjele Evropskih festivalskih nagrada za 2013. godinu”, “Nagrada za najbolji evropski festival u kategoriji do 40.000 posjetilaca po danu”… Ovi i slični epiteti i nagrade krase velike muzičke festivale koji se svake godine održavaju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori…

Sa druge strane, Bosna i Hercegovina uprkos tome što je iznjedrila neke od najvećih muzičkih zvijezda bivše Jugoslavije, koje i danas bez većih problema pune koncertne dvorane i stadione, nema veliki međunarodni festival koji privlači kako velike bendove tako i hiljade stranih turista koji redovno posjećuju Exit, In Music, Outlook, Sea Dance… i druge festivale u regiji.

Razlog tome leži u tome što je BiH malo, siromašno i teško dostupno tržište, navodi Nedim Lipa, koji se dugi niz godina bavi organizacijom koncerata i brojnih kulturnih manifestacija.

Ulaganje države

Glupo je pričati o podršci vlasti u BiH nekom muzičkom festivalu, kada je Historijski muzej zatvoren, kada ozbiljne kulturne institucije nemaju novca, navodi Lipa. “Država ima preče prioritete”.

Kad se uzme u obzir da najznačajniji filmski festival u regiji, Sarajevo Film Festival, prije svega radi na entuzijazmu pojedinaca, to govori koliko država ulaže u kulturne manifestacije, ocijenio je on.

Lipa ističe da će se rijetko ko iz Zagreba ili Beograda, primjera radi, voziti pet sati po prilično lošim putevima u BiH kako bi stigli na neki festival, odnosno potrošiti 200-300 eura na avionske karte, dok se istovremeno po Evropi leti za par eura.

Tako, prema njegovim riječima, nije slučajno Novi Sad izabran da bude domaćin Exita, jer se nalazi na tromeđi pet zemlja, a ima odličnu putnu infrastrukturu. S druge strane, prema njegovom iskustvu, ljudi iz BiH će radije otići na koncerte u susjedne zemlje, nego doći na neki događaj u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru…

Muzički ukusi

Dodatni problem je i u tome što veći broj stanovništva BiH nije ljubitelj muzike koja se obično svira na festivalima tog tipa, kazao je on.

Dino Šaran, frontmen popularnog benda Letu Štuke, slaže se sa Lipom, ocijenivši da je veliki problem smanjena zainteresiranost omladine za rock ‘n roll. “Očigledno je da mladi vole i žele i hoće turbo folk. To nije stvar incidenta, to je sada omasovljeno”.

Kako bi se organizirao veliki muzički festival potrebno je uložiti ogroman novac, navodi Lipa, koji BiH sebi ne može i nema da priušti. Osim toga, u državi nema dovoljno jakih kompanija koje bi stale iza takvog projekta i uložile vlastiti novac. “A nijedan organizator neće krenuti u neki poduhvat, organizirati neki festival ako će biti u gubitku”.

Organizator Lipa ocjenjuje da time što BiH nema festival koji bi se poredio sa festivalima iz okolice ne znači da su ljudi u toj državi uskraćeni za nešto. “Slovenija, koja je mnogo bogatija od BiH, nema veliki festival u Ljubljani ili nekom drugom gradu. Luksemburg uopšte nema muzički festival. Brojne mnogo bogatije zemlje od BiH nemaju festival, pa im ništa ne fali. Ne mora svaka zemlja imati festival”.

“Treba shvatiti da malim tržištima ne može sve biti dostupno kao velikim, bogatim zemljama i tu ne treba biti nekog velikog žala što nema velikog muzičkog festivala”, rekao je Lipa.

I frontmen Štuka ističe da nije loša stvar što BiH nema veliki muzički festival. Prema njegovom mišljenju, takvi festivali su štetni u kontekstu rock ‘n rolla, “jer su oni ustvari najobičniji sajmovi muzike”.

Festivali se inače smatraju i dobrom prilikom za promociju mladih bendova, ali Šaran nije tog mišljenja.

‘Vašar muzike’

“Mislim da su festivali štetni, jer su isto kao vašari muzike. Imate pet stageova u istom trenutku, na koje bi trebali stići ljudi otići kako bi poslušali pet bendova koje vole. Kako to uraditi? Prema mom mišljenju, festivali nisu neophodni jer ubijaju i individualizam. S svakako se vremenom ti festivali pretvore u najobičniju koridu”, ocjenjuje Šaran.

“Čini mi se da je došlo vrijeme  da nikog i ništa zaista iz srca ne zanima, da ljudi razmišljaju ‘bitno je da se pojavim, da budem viđen, napijem, nadrogiram’ i to je to”.

Dino Šaran je ogorčen i praksom velikih festivala. “Exit mladim bh. bendovima nudi da tri-četiri godine sviraju besplatno radi promocije i afirmacije, a stranim muzičarima daju velike pare. A u BiH i u regiji ima odličnih bendova…”

Malo bogatstvo

Da bi u Sarajevo doveli bend iz Londona, koji obično ima desetak članova sa pratećim osobljem, potrebno je kupiti deset povratnih karata, podsjeća Lipa. “A to je samo po sebi pravo malo bogatstvo. Zamislite koliko onda ukupno sve košta”. 

Sa druge strane, brojne su direktne i indirektne prednosti održavanja velikih festivala za zemlje domaćine, ocjenjuje profesor Mato Bartoluci, stručnjak za turizam sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Muzički festivali i muzičke manifestacije, posebno od nacionalnog značaja, imaju uvijek poseban utjecaj ne sa samo na turizam već i na čitav niz zbivanja i aktivnosti koje se dešavaju ne samo u mjestu gdje se ta manifestacija održava, već i cijeloj zemlji, ocjenjuje Bartoluci.

On navodi da kako su muzičke manifestacije različitog tipa nešto što svijet dobro poznaje, tako da i ljudi koji vole i prate takve stvari često putuje hiljade kilometara kako bi sudjelovali na takvim manifestacijama.

Poseban značaj

To ima poseban značaj kako za zemlju i grad domaćin tako i za muzičare koji se na taj način promoviraju, navodi profesor ekonomskog fakulteta.

Značaj festivala je i u tome što emocije i utisci sa njega dugo ostaju u ljudima, što ima indirektne ekonomske učinke. “To ostaje jače u očima i ušima ljudi, nego što to ostaju neke promocijske poruke koje su plaćene u obliku promocije”. 

Profesor Bartoluci navodi da je za organiziranje festivala potrebno uložiti veliki novac, ali da je to dugoročna investicija. S obzirom da je se radi i o javnom interesu, novac uglavnom ulažu države i gradovi, ali i privatni sektor koji tu vidi priliku za promociju.

“To je izuzetan oblik javno-privatnog partnerstva”, cijenio je Bartoluci.

Države i zajednice koje ne ulažu u takve manifestacije su startu u gubitku, jer ne ostvaruju dugoročne  ekonomske učinke, a i gube korak sa razvijenim i poznatijim sredinama.

Veliki muzički festivali, s obzirom da privlače desetke i stotine hiljada mladih ljudi, imaju izrazit značaj za promociju turizma, što je možda i najznačajnija i najdugotrajnija značajka tih festivala, ističe profesor Bartoluci.

Izvor: Al Jazeera