Oglasi

Treba li tražiti alternativu Zemlji?

Pandemije, poput ove današnje, potiču maštanje o rezervnim opcijama za preživljavanje civilizacije.
Budući da Mars ima vrlo rijetku atmosferu sačinjenu od ugljik-dioksida, naseljavanje te planete bilo bi moguće isključivo u zatvorenim nastambama s umjetno stvorenom atmosferomEPA - Ilustracija

Aktuelna pandemija korona virusa jasno je pokazala da je naša civilizacija, unatoč svim tehnološkim naprecima, izuzetno osjetljiva na razne vidove nepogoda. U historiji čovječanstva zarazne bolesti bile su česta egzistencijalna prijetnja, i to, kako kažu sagovornici Al Jazeere, s vrlo dobrim razlogom – jer su bile vrlo uspješne u ubijanju ljudi.

Naravno, virusi i bakterije nisu jedino što ugrožava ili što je ugrožavalo život na našoj planeti.

"Ako pogledate evoluciju na Zemlji, treba biti svjestan da postoje ciklusi masovnih izumiranja. Prirodne katastrofe kao što su erupcije supervulkana i udari velikih asteroida uzrok su 99 posto svih izumiranja životinjskih vrsta. Naša vrsta, da bi došla do današnjeg stupnja razvoja, kroz povijest se već suočavala s mnogim izazovima, a neki od budućih izazova sigurno stoje pred nama, poput globalnog zatopljenja ili mogućnosti samouništenja nuklearnim ili bioinženjerskim ratovima", govori Stefan Cikota, astrofizičar sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

Širom svijeta postoje cijeli timovi stručnjaka koji predviđaju moguće opasnosti po ljudsku vrstu i traže izvodiva rješenja kako bi se naša civilizacija nastavila, a jedna od popularnijih metoda opstanka u naučnofantastičnoj literaturi i filmovima jest pronalazak alternativnog staništa za ljude, odnosno koloniziranje drugih nebeskih tijela u Sunčevom sistemu ili čak odlazak u druge galaksije, u potrazi za nastanjivim planetama.

I dok je putovanje do najbliže susjedne zvijezde van domašaja zbog ogromne udaljenosti i zakona fizike, za koje postoje minorne šanse da ih savladamo i pređemo taj put tokom jednog ljudskog vijeka, pojačani napori za povratak na Mjesec i slijetanje čovjeka na Mars bude nade kod mnogih, prije svega da će današnja pandemija potaći dodatne napore da se "preselimo" na nebeska tijela u našem sistemu.

Preživljavanje čovječanstva

"COVID-19 je samo jedan od niza virusa koje je čovječanstvo do sada preživjelo. Scenarij ekstinkcije cijele vrste virusom do sada nije poznat i smatra se malo vjerojatnim. Posebice kada živimo u modernom dobu, u kojemu sanitarijom, cijepljenjem i antimikrobnim terapijama uspješno sprječavamo širenje zaraznih bolesti, počevši od tifusa, škrlatne groznice, malih boginja, ospica i slično", navodi Cikota.

Iako ćemo vakcinu protiv bolesti COVID-19 čekati još najmanje godinu, u današnjem globaliziranom i tehnološki razvijenom svijetu, uz mogućnost informiranja svakog pojedinca, dodaje, uz poštivanje mjera socijalnog distanciranja i kolektivno disciplinirano ponašanje, širenje virusa može se potpuno suzbiti.

Astrozifičar s FER-a navodi da je strah za opstanak urođen u ljudskom rodu i nevolje poput ove globalne krize pomažu u postavljanju pravih pitanja i definiranju prioriteta u životu pojedinaca, ali i civilizacije.

Smrtonosne epidemije

Justinijanova kuga, koja je zahvatila Bizantijsko Carstvo, a potom i ostatak svijeta 541. i 542, uzrokovala je smrt 17 posto svjetske populacije, podsjeća Cikota.

Crna smrt s početkom u jugozapadnoj Aziji proširila se na Evropu i sjevernu Afriku krajem 1340-ih i jedna je od najrazornijih pandemija u historiji čovječanstva, odnijevši gotovo polovinu evropskog stanovništva.

Španska groznica, koja je između 1918. i 1920. zarazila 500 miliona stanovnika, tadašnju trećinu svjetske populacije, uzrokovala je 50 miliona smrtnih slučajeva, odnosno pet posto tadašnje svjetske populacije.

Korona virus jedan je u nizu virusa koje će čovječanstvo preživjeti, navodi Cikota.

Međutim, COVID-19 nije dovoljan razlog za pronalazak alternativne planete za život, kaže Cikota, ali sigurno potiče maštanje o rezervnim opcijama za preživljavanje civilizacije ako se nešto dogodi s našom planetom.

"U tom pogledu već dugo godina se diskutira o mogućnosti nastanjivanja Marsa."

Posljednjih godina Elon Musk i NASA iskazuju interes za slijetanje čovjeka na Mars kao sljedeći izazov čovječanstva, dodaje.

Najveći izazov

No, taj izazov možda je i najveći koji je čovječanstvo sebi postavilo.

"Takva misija mogla bi se dogoditi još za vrijeme našeg životnog vijeka, no, za razliku od putovanja do Mjeseca i natrag, koje je izvedivo unutar sedam dana, odlazak na Mars suočava nas s mnogim novim problemima s kojima još nemamo iskustva. Samo let do Marsa trajao bi deset mjeseci, zatim je potrebno čekati nekoliko mjeseci da se planeti nađu u povoljnom položaju za povratak, koji bi trajao još dodatnih devet mjeseci. Drugim riječima, na dvogodišnjem putovanju treba savladati probleme bestežinskog stanja, kozmičkog zračenja i mikrometeorita", kaže Cikota.

Budući da Mars ima vrlo rijetku atmosferu sačinjenu od ugljik-dioksida, naseljavanje Marsa bilo bi moguće isključivo u zatvorenim nastambama s umjetno stvorenom atmosferom, pojašnjava.

Osim toga, iako postoje ideje o genetički modificiranim biljkama i algama koje mogu rasti u Marsovoj atmosferi, samoodrživa opskrba energijom, hranom i vodom i dalje je neriješen problem.

Često se spominje ideja teraformacije Marsa, što podrazumijeva stvaranje atmosfere koja bi bila pogodna za ljudski život. Mars je u teoriji dovoljno masivan da svojom gravitacijom zadrži takvu atmosferu i proces teraformacije u teoriji je moguć, ali bi, po različitim procjenama, trajao između 1.000 i 100.000 godina.

"Stoga će svaki dulji boravak i naseljavanje Marsa, nažalost, još dugo spadati u znanstvenu fantastiku", kaže Cikota.

Odlazak u svemir

Naravno, da bi se uopće moglo razmišljati o odlasku u svemir, moraju postojati kompanije koje se bave rješavanjem problema kako uopće napustiti Zemlju i moraju postojati sredstva koja će sva ta istraživanja finansirati. Kako se globalna ekonomija praktički vuče kroz mulj, ako već nije potpuno stala, s milionima otkaza uručenih širom svijeta i raznim rebalansiranjima budžeta zbog pandemija, pitanje je kako će se sve to odraziti na svemirsku industriju, koja je u ovoj deceniji trebala napraviti neke od najvećih koraka u historiji.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ante Radonić, popularizator istraživanja svemira i stalni saradnik emisije Andromeda na Drugom programu Hrvatskog radija, optimističan je te govori da smatra da pandemija neće općenito biti veliki udarac, barem ne za one kompanije i agencije koje su dobro uhodane u svojim poslovima. Međutim, za male kompanije, koje svakako doprinose istraživanju svemira, ovo bi mogao biti težak udarac.

Navodi da su trenutno mnoge proizvodne hale raketa i svemirskih letjelica privremeno zatvorene zbog pandemije.

U svemirskoj industriji, ipak, kašnjenja nisu neuobičajena.

"Kad je riječ o ambicioznim projektima, novim raketama nosačima i svemirskim brodovima, onda je normalno da oni kasne po više godina zbog tehničkih problema u razvoju i nedovoljnog financiranja. Zbog pandemije novog korona virusa neka lansiranja kasnit će nekoliko mjeseci. Naprimjer, američki Air Force odgodio je lansiranje svog novog satelita iz modernizirane serije satelita Navstar poznatog GPS sustava. Odgođeno je za dva mjeseca i sada se planira za kraj juna, a lansiranje će obaviti SpaceX."

Novi poduhvati

Govoreći o kompaniji SpaceX inovatora Elona Muska, Radonić podjeća da je ona 22. aprila lansirala svoj sedmi set od 60 satelita Starlink za brzi širokopojasni internet i sad u orbiti ima 422 takva satelita, što pokazuje da nije sve stalo.

"Upravo je objavljeno u NASA-i da će SpaceX raketom nosačem Falcon 9 prvi u povijesti lansirati komercijalni svemirski brod s posadom 'Dragon 2' i to se planira za 29. maj, za let do Međunarodne svemirske postaje (prema narudžbi od NASA-e). Taj tip broda u martu prošle godine ispitan je bez posade i obavio je let sa spajanjem s Međunarodnom svemirskom postajom te se uspješno spustio na Zemlju", nastavlja s dobrim vijestima Radonić te dodaje da NASA nastavlja s pripremama novog rovera za Mars, koji treba biti lansiran u julu.

"Mnogi stručnjaci pripreme obavljaju daljinskim nadgledanjem od kuće, a samo neophodni stručnjaci rade direktno sa samim roverom."

Naravno, ima i nekih negativnih vijesti, poput onih da su radovi na velikoj raketi nosaču Space Launch System, koji je naručila NASA, privremeno stali zbog pandemije, ali on dodaje da ta raketa ionako već godinama kasni.

"Ona treba iduće godine ponijeti svemirski brod Orion bez posade na let oko Mjeseca, a 2022. astronaute na put oko Mjeseca."

Američka administracija postavila je za cilj spuštanje prve žene na Mjesec s još jednim članom posade za 2024. godinu, ali bit će normalno da taj program kasni, kaže, te pojašnjava da je taj program vremenski preforsiran u želji da bude ostvaren za vrijeme mogućeg novog mandata sadašnje administracije.

Plan za Mars

Kad je riječ o konkretnim rokovima za samu "Crvenu planetu", planovi za let posade prema Marsu samo su vremenski proklamirani oko 2035. godine, a za spuštanje još kasnije, ali za to ne postoji konkretan program, a pogotovo ne i finansijska računica, napominje Radonić.

"Čak još nije poznata ni računica za povratak na Mjesec, pa se ne zna hoće li NASA imati dovoljno novca za to. U vrijeme Apolla NASA je imala nekoliko puta veći budžet", kaže popularizator istraživanja svemira.

SpaceX gradi prototipe velikog svemirskog broda za višekratnu upotrebu, ali to je toliko ambiciozan projekt da je pitanje na koliko će tehničkih problema naići, što bi moglo godinama razvući njegov razvoj, kaže.

"Kina također priprema za ovo ljeto lansiranje svog prvog rovera na Mars. Ove godine Kina će pokušati donijeti uzorke s Mjeseca automatskom letjelicom. Njen drugi rover još radi na površini Mjeseca."

Rusija je 9. aprila lansirala novu rusko-američku posadu na Međunarodnu svemirsku stanicu, a ovih dana lansirat će novi teretni automatski brod za opskrbu iste stanice.

To je samo dio aktivnosti koje se provode i najavljuju kad je riječ o istraživanju i osvajanju svemira, kaže Radonić, a kašnjenja i odgađanja više su posljedica određenih tehničkih problema nego same pandemije korona virusa.

Kako se čini, napori za osvajanje svemira odvijaju se bez obzira na to s kakvim se problemima čovječanstvo suočava.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.