Oglasi

Treba li Evropi uopće jedinstveno vrijeme

Temeljni motiv promjene računanja vremena nije ostvaren, pozitivnih učinaka nema, a nabrajaju se samo negativni.
Radnici, IndustrijaTemeljni motiv uštede energije nije ostvaren, govori se o gospodarskim i zdravstvenim štetamaReuters - Ilustracija

Već desetljećima se u Europi posljednje nedjelje u ožujku i listopadu pomiču kazaljke sata te počinje ljetno, odnosno zimsko računanje vremena.

No, mnogi smatraju da je pomicanje sata eksperiment koji nije ispunio svoju osnovnu namjeru, uštedu energije, a nanio je nepotrebne štete na drugim poljima.

Brojne studije, uključujući i onu koju je dao izraditi Europski parlament, nisu dokazale nikakve pozitivne učinke pomicanja vremena, ali su utvrdile one negativne na ljudsko zdravlje, poljoprivredu i sigurnost u prometu.

Civilizacijske i tehnološke promjene

Stoga je Europski parlament usvojio rezoluciju kojom se predlaže odustajanje od režima ljetnog i zimskog računanja vremena u EU i predložio to Europskoj komisiji.

Prirodno, stvarno astronomsko vrijeme je zimsko, a ljetno računanje uvođeno je u različitim dijelovima svijeta iz različitih razloga u više navrata.

Ideja je u Europi ponovno oživjela 70-ih godina u jeku naftne krize, a u bivšoj Jugoslaviji uvedeno je 1983. godine.

Prednost ljetnom računanju

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže kako znanstvena istraživanja pokazuju da se ne može više govoriti o ekonomskim učincima. Štete vjerojatno nisu u golemim razmjerima, ali se može govoriti o velikim promjenama u modelima radnog vremena.

"S druge strane pomicanje vremena izaziva određene promjene u bioritmu koje zahtijevaju prilagodbe organizma i smanjuju produktivnost, pa izazivaju određene štete. Također postoje i direktni troškovi prilagođavanja uređaja koji mjere vrijeme, posebno digitalnih", kaže Novotny.

Naglašavajući da nema dovoljno relevatnih istraživanja i empirijskih dokaza, zaključuje da bi na geografskim širinama na kojima je EU bilo bolje zadržati ljetno vrijeme jer bi se ostvarile određene uštede, što važi i za Hrvatsku i zemlje regije.

Škrlec kaže da je prema anketama u Hrvatskoj većina građana za ukidanje pomicanja sata i zadržavanje ljetnog računanja. No, Hrvatska mora poštivati odluku Bruxellesa, a ostale države u regiji svoje bi zakonodavstvo, smatra, trebale uskladiti u postupku pristupanja. Iako je zimsko računanje stvarno, kaže kako se čini da prevladava stav o primjeni ljetnog računanja zbog želje da se produži boravak na danjem svjetlu i aktivnosti u popodnevnim i večernjim satima.

EU je, kako bi ujednačila vremena iz tržišnih razloga, standardizirala praksu, no neke zemlje, poput Finske, zatražile su da se taj standard ukine ili razmotri, a Rusija, Bjelorusija i Ukrajina su odustale od tog koncepta.

Motivi za pomicanje sata, ističe hrvatski eurozastupnik Davor Škrlec, bili su isključivo gospodarski.

"Napominjem kako je u pitanju ratno gospodarstvo Prvog i Drugog svjetskog rata, a da je EU ponovo aktualizirala pomicanje sata prilikom naftnih kriza u 70-im i 80-im godinama prošlog stoljeća, opet s argumentima uštede energije. Tek je Direktivom iz 2000. godine ustanovljeno za sve članice EU jedinstveno pomicanje sata kako bi se osiguralo jedinstveno interno tržište EU", kaže Škrlec.

No, gotovo sve studije pokazuju da temeljni motiv nije ostvaren, a sve više se govori o gospodarskim štetama i lošem utjecaju na zdravlje.

Pridonijele su i civilizacijske i tehnološke promjene - građani su promijenili navike, radno vrijeme se promijenilo, a sve veći udio ima LED rasvjeta pa potpuno izostaje efekt uštede energije.

Problem gospodarskih učinaka

"Nasuprot tome, povećani su troškovi u prometu, pogotovo željezničkom i avionskom, a dokazano je da pomak sata utječe na ljudski biološki ritam odnosno promjene u lučenju važnih hormona u tijelu. Često se navodi kako industrijski razvijene zemlje primjenjuju ljetno/zimsko računanje vremena, što nije u potpunosti istina jer Japan, Južna Koreja i Island to ne primjenjuju, dok su Rusija i Turska nedavno odustale od pomicanja sata“.

Unatoč svemu, Europska komisija nije sklona promjeni - zadržava konzervativni stav, kaže, jer ne želi poticati članice na samostalno djelovanje koje bi značilo kršenje Direktive i ugrožavanje jedinstvenog tržišta.

"Smatram kako smo tu opasnost izbjegli jer se u usvojenoj Rezoluciji navodi kako se promjena, ako do nje dođe, odnosi na  sve članice EU".

Neki europarlamentarci smatraju da bi države trebale imati pravo same odabrati vrijeme koje će zadržati, a drugi upozoravaju da bi to stvorilo probleme za unutarnja tržišta.

Stoga su neki za ujednačeno rješenje za cijelu EU jer, iako su potrebe zemalja različite - primjerice, razlika u početku dana na sjeveru i jugu Europe iznosi i po nekoliko sati - postoji opasnost od velikih poremećaja u prometu, trgovini i gospodarstvu općenito ukoliko članice uvedu različite režime.

Istovremeno, ekonomski analitičari i gospodarska udruženja u Hrvatskoj kažu da ne raspolažu posebnim studijama utjecaja pomicanja sata na gospodarstvo.

Utjecaj na turizam

Iako se iz raznih krugova upozorava na velike štete, u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) kažu da je ta problematika s makroekonomskog aspekta u smislu utjecaja marginalna, iako u pojedinim djelatnostima, poput poljoprivrede i turizma, to dolazi do izražaja.

"Konzultacije sa strukom su pokazale da pomicanje sata na ljetno računanje vremena, odnosno taj dodatni sat, utječe pozitivno na turizam u smislu mogućnosti produženog radnog vremena turističkih i zabavnih sadržaja, što dovodi do povećanja broja posjetitelja i tako stvara veći dohodak za poslovne subjekte", kaže Antonia Urlić, direktorica Sektora za turizam HGK.

Također, dulje večeri povećavaju osjećaj sigurnosti, koji je važan jer je posljednjih godina sigurnost jedan od ključnih motiva pri odabiru destinacije. U svakom slučaju, ističu, sinkronizacija je nužna na razini EU-a, a isto kažu i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

"U suprotnom može uzrokovati konfuzije za klijente koji putuju između različitih zemalja u Europskoj uniji, a koja je ionako zbunjujuća u slučaju promjene vremenskih zona. Neusklađenim računanjem vremena između zemalja EU-a, planiranje letova i slaganje itinerera putovanja postaje izazovnije i složenije, i za turiste i za organizatore putovanja", navodi Urlić.

Iako se govori o velikim zdravstvenim posljedicama, poput povećanog broja srčanih udara, depresije, nesreća na radu i slično, specijalist obiteljske medicine Mario Malnar kaže da pomicanje sata probleme stvara uglavnom samo prvih nekoliko dana.

Zdravstveni učinci

"Ne postoje trenutačno neka istraživanja koja će to pokazati s dobrom razinom dokaza, više se radi o medicinskim dokazima za poremećaje koji se javljaju pri čestim izmjenama radnog ritma i cirkadijalnog ritma spavanja i budnosti, kao što se to događa kod ljudi koji u profesijama rade noć-dan", kaže Malnar.

Poremećaji koji nastupaju kad se spava jedan sat duže ili kraće pri pomicanju sata, navodi, kratkotrajni su i relativno se brzo kompenziraju.

"Kao obiteljski liječnik koji imam jako puno kontakta s prvom linijom pacijenata sa svakodnevnim tegobama, gotovo nikad nisam vidio ljude koji dolaze tražiti pomoć zbog tog poremećaja".

Ističući da nije primijetio službene studije u medicinskoj literaturi koje bi potvrdile iznimno štetan utjecaj, ne primjećuje ni zamjetniji porast ili pad produktivnosti.

Pitanje organizacije svakodnevice

Ono što se može paušalno zaključiti na temelju parcijalnih studija, navodi Piršić, jest da su uštede energije u kontekstu globalnih proenergetskih usluga zanemarive.

"Više nismo rasipni s energijom kao 70-ih, 60-ih ili 50-ih godina i praktički se te uštede mogu s LED žaruljama, s nekim drugim načinima organizacije naših života značajno povećati".

Kumulativni efekti, kaže, pokazali su da je bolje da pomicanja nema pa rezoluciju EP-a smatra pozitivnom, ali su za to potrebna temeljita istraživanja koja ne moraju biti presložena ni preskupa, ali moraju biti komplementarna i ciljana. Utjecaj, kaže, postoji i na floru i faunu kroz problematiku svjetlosnog zagađenja i slično, a iako s obzirom na bioritam smatra da bi prirodno, zimsko računanje bilo bolja opcija, odabir je pitanje organizacije svakodnevnice.

"Tipičan primjer - kolaps je u gradskom prometu. Je li racionalno da svi počinjemo raditi u isto vrijeme, da se ne može organizirati život tako da barem velike kompanije počinju raditi s razmacima od pola sata? Da ne govorim cijeli kvartovi".

 

"Događa se ono što se događa u principu svim sisavcima kada dođe zima, a to je da pada produktivnost, što je više vezano za količinu svjetla koju primamo u danu, a ne mijenja se toliko s time da li ćemo se ranije dići ili ranije lijegati i obrnuto".

Ekološki aktivist Vjeran Piršić kaže da se ovom pitanju otpočetka pristupa paušalno, bez ozbiljnih analiza.

"Prvo smo 70-ih, 80-ih godina zagovarali ljetno računanje vremena i to je bio velik uspjeh kada se dogodilo, a sada zagovaramo da se od toga odustane ne ulazeći da li je dobro A ili B kao opcija", kaže Piršić.

Prije više od dvadeset godina, kaže, neke su grupe pri razmatranju tog pitanja u Hrvatskoj predlagale izradu tri studije - energetsku, zdravstvenu i transportnu.

Logika industrijskih civilizacija 19. stoljeća

"Dva puta godišnje dolazi do kolapsa transportnog sustava, jedan dan u godini svi autobusi, vlakovi kasne sat vremena, što se ne može nadoknaditi u praksi, a drugi dan u godini su praktički u plusu i stoje na mjestu. Te tri studije bi bile nužan potez prije bilo koje iole racionalne odluke političara".

Zimsko ili ljetno računanje, kaže, treba biti odluka na temelju parametara, primjerice treba li početi raditi ili djecu slati u školu kada je svjetlo ili mrak.

To su ocjene koje se, ističe, ne mogu dobiti temeljem logike industrijskih civilizacija s početka 19. stoljeća kada je imperativ bio maksimalizacija profita bez obzira na kolateralne žrtve, a po čijim parametrima i danas funkcioniramo, kaže Piršić pozivajući se na mišljenja industrijskih psihologa.

U ekološkom bi smislu, kaže, bilo razumno da se sustav redizajnira tako da slijedi prirodne cikluse i procese - to se ne može u potpunosti ostvariti jer je današnja civilizacija kompleksan sustav, ali potrebna je barem parcijalna optimizacija.

Regionalni pristup

"Nije isto u Gorskom kotaru i Zagrebu, Dalmaciji i Slavoniji, svaki naš način života koji ostavlja ekološki otisak ima svoje specifikume. Odgovor je promisliti kako organizirati radno vrijeme zimsko i ljetno u Slavoniji, Zagrebu, Dalmaciji, Gorskom kotaru".

Upravo to što se cijelom kontinentu nameće jedna vremenska zona i modus funkcioniranja dovelo je, smatra, do ekoloških i javnozdravstvenih problema.

"Bilo bi sjajno kada bi se na nivou županija, recimo, dogovorili kako ćemo funkcionirati, kako ćemo imati školske praznike. Jedna od stvari koje su jako pametno provedene svojedobno sam vidio u Skandinaviji, takvo rješenje s parcijalnim, regionalnim radnim vremenom i školskim praznicima, nešto što je u Skandinaviji sasvim često, ali to je posljedica njihovih ogromnih problema s dugim zimskim danima".

Stoga se zalaže za temeljite analize da se vidi kako taj princip kao rješenje primijeniti na cijelu Europu - ali ne isto od Skandinavije do Malte.

Izvor: Al Jazeera