Tolušić: Neću dopustiti uvoz smeća koji uništava zdravlje

Razgovarao: Tomislav Šoštarić

Nakon što je u Hrvatskoj buknula afera s nekvalitetnim uvoznim mesom na policama trgovina, zaraženim i salmonelom, hrvatski ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić smijenio je pomoćnika, pred javnošću priznao problem i pokrenuo ‘akciju’ – slanje inspekcija na teren, rigoroznu kontrolu, utvrđivanje nepravilnosti, sankcije…

Javnost, radi zdravlja građana, informirana je o svim slučajevima – pa i o onima u kojima to nije obvezan – u kojima nalazi inspekcija utvrde nepravilnosti, navodi se o kakvoj je nepravilnosti riječ, o kojim se točno proizvodima i kojeg porijekla radi, kao i gdje, odnosno u kojem su trgovačkom lancu pronađeni.

Iako je Tolušić jasno isticao da ne može biti protiv uvoza, niti je tako nešto realno, najavio je ‘rat’ uvozu nekvalitetnih i neispravnih proizvoda i uvođenje reda, istaknuvši da se na policama hrvatskih trgovina kupcima ne može nuditi “smeće”.

Inspekcije su sada na terenu, no pred Tolušićem je teži dio posla – urediti sustav tako da rigorozna kontrola hrane koja se uvozi bude pravilo, uvesti nove mjere u pravilnike, spriječiti uvoznike i trgovce, prije svega trgovačke lance, od eventualnog ‘zaobilaženja’ zakonskih prepreka. 

Tomislav Tolušić za Al Jazeeru govori kako postići to da sustav funkcionira tako da do kupaca dolazi samo ispravna hrana, kvalitete kakvu nalažu propisi i zakoni.

• Koji su zaključci doneseni, koji su daljnji koraci u ‘ratu’ protiv uvoza loših proizvoda? Gdje treba uvesti red i kako to planirate učiniti?

– Pojačane inspekcije su pokazale da je u proteklom razdoblju bilo manjkavosti i propusta u sustavu nadzora tržišta hrane. Ministarstvo poljoprivrede nastavlja s kontrolama predviđenim godišnjim planovima i one će trajati kontinuirano – sve dok proizvođači, uvoznici, distributeri i trgovci ne počnu odgovornije postupati pri kontroli proizvoda prije nego što oni završe u maloprodaji. Nastavljamo i s obavještavanjem potrošača i od 1. prosinca tu je obvezu preuzela Hrvatska agencija za hranu. Po sadašnjem zakonodavstvu kontrolom kakvoće i zdravstvene ispravnosti hrane bavi se više ministarstava, agencija, zavoda i drugih inspekcija  – stoga postoji potreba reorganizacije, koja bi što bi uz veću efikasnost donijela i manji trošak državnom proračunu.

• Koji mehanizmi stoje na raspolaganju da se spriječi uvoz neispravne ili nekvalitetne hrane, pogotovo mesa, s obzirom na propise i zakone usklađene sa zakonima EU-a? Mogu li ta pravila onemogućiti provedbu mehanizama s obzirom na zajedničko tržište, odnosno ima li mjesta za ‘soliranje’ i uvođenje specifičnih restrikcija unutar odredbi?

– Već sam više puta naglašavao i ponavljam to i sada – nisam protiv uvoza kvalitetne hrane. Jako dobro znam, vjerujte, sva pravila slobodnog tržišta. Međutim, neću dopustiti uvoz smeća koje uništava naše proizvođače te ima negativne posljedice i na zdravlje potrošača. Kako ćemo to provoditi? Postoje brojne sofisticirane mjere kojima se, uostalom, koriste i mnoge članice EU-a. Pitajte neke naše izvoznike s kakvim se sve zaprekama susreću kod izvoza.

• Razmišlja li se o uvođenju novih mjera, budući da poljoprivrednici i uzgajivači stoke kažu kako ima prostora za poboljšavanje njihove pozicije, primjerice što se tiče vremenskog razdoblja od kada je meso smrznuto do roka do kojeg se može uvoziti? 

– Razmišljamo o više novih mjera koje ćemo ugraditi u pravilnike, no još je rano da o njima javno govorim.

• Za dio mesa zaraženog salmonelom jedan proizvođač se žali na povlačenje proizvoda i proziva inspekcije za kršenje propisa, pozivajući se na ranije sudsko rješenje da se radi o ‘salmoneli infantis’, za koju tvrdi da nije na popisu opasnih bakterija Europske komisije. U Ministarstvu smatrate da su i sojevi salmonele koji nisu na tom popisu rizik za zdravlje. Kako ta dva pristupa ‘pomiriti’ u praksi?

– Uzvratit ću kontra pitanjem – da vi trebate konzumirati to meso, kome bi više vjerovali, sucu ili struci koja je tu salmonelu stavila na listu rizičnih? Propisi nisu proturječni. Naime, Uredba EU-a ne propisuje niti može propisati sve mikrobiološke parametre, ali zato je na državi članici da procjenom rizika utvrdi koja bakterija predstavlja rizik za zdravlje ljudi – upravo smo to i učinili jer meso peradi u kojem je utvrđena salmonela infantis predstavlja rizik za zdravlje ljudi, posebice u djece, starijih i osoba slabijeg imuniteta. Salmonela infantis sposobna je izazvati bolest u ljudi – potvrđeni su i slučajevi u Hrvatskoj – te njezina prisutnost u svježem mesu peradi, predstavlja potencijalni rizik za ljudsko zdravlje.

• Kontrole su sada, kako tvrdite, rigorozne… Zašto se, po Vašim saznanjima, do sada nisu tako provodile? Jesu li razlozi tome u sustavu koji ste zatekli i što ćete učiniti da on odsad funkcionira kako ste najavili?

– Zašto kontrole prije nisu bile rigoroznije, to morate pitati moje prethodnike. Moja sreća ili možda nesreća je što sam se na samom početku mandata susreo s tom problematikom, a iz mojih dosadašnjih angažmana razvidno je da ne podržavam polovična rješenja. Za svaki problem tražim cjelovito kvalitetno rješenje pa tako i za hranu koju ćemo nadzirati od graničnog prijelaza do polica trgovaca.

• Dojam je javnosti da kazne za kršenje propisa, primjerice, velikim trgovačkim lancima i nisu neki problem s obzirom na promet te da se dignula ‘prašina’ koja će uskoro splasnuti, a stvari ostati po starom… Imate li i koje mehanizme da ih demantirate? 

– Jesu li kazne premale? Takve su kakve jesu, a hoće li uskoro možda biti veće, to vam u ovom trenutku ne mogu otkriti. Vjerujem u osjetljivost kupaca koji će sada, ipak, više razmisliti hoće li doista kupiti meso ili nešto drugo od hrane po cijeni koja nije realna. Što se ministarstva tiče, mi ne posustajemo, to mora biti razvidno svima, kontrole se nastavljaju. 

• Može li se nešto pozitivno izroditi iz ove afere, primjerice da se kupci počnu okretati domaćim proizvođačima i proizvodima? I što tu mogu učiniti sami proizvođači, a što država da oni budu konkurentniji? Oni spominju da ima prostora za to i u pogledu PDV-a, tzv. skrivenih poticaja koje prakticiraju neke zemlje EU-a, konkretno što se tiče uzgoja svinja…

– Želim vjerovati da će sva ova zbivanja donijeti pozitivne trendove u domaćim okvirima, kako kod proizvođača tako i potrošača. I dopustite mi, podsjetit ću vas, ministar poljoprivrede sam tek mjesec dana, što je prekratko razdoblje da se riješe brojni problemi koji dnevno iskaču u javnost. Učinit ću sve da zaštitim hrvatske proizvođače da, kada je riječ o konkurentnosti, ne budu zakinuti u odnosu na prava koja imaju proizvođači u EU. Nova porezna reforma i smanjivanje PDV-a na 13 posto za repromaterijal i stočnu hranu tek je prvi korak, bit će još mjera kojima ćemo potaknuti konkurentnost.

Izvor: Al Jazeera