TI: Kosovo i BiH prednjače po korupciji

Prema rezultatima Indeksa percepcije korupcije (IPK) Transparency Internationala za 2014, Slovenija i Hrvatska su zemlje sa najmanje korupcije u regiji, dok je Kosovo najlošije rangirana zemlja iz okruženja.

Ocjene se kreću od 0 bodova, što bi bila potpuna korupcija, do 100 bodova, što bi značilo da u zemlji nema korupcije.

Slovenija se nalazi na 39. mjestu sa 58 bodova, a slijede je Hrvatska na 61. mjestu sa 48 bodova, Makedonija je na 64. mjestu sa 45 bodova.

Crna Gora zauzima 76. mjesto na IPK-u sa 42 bodova, a bod manje ima Srbija, koja se nalazi dva mjesta ispod.

Bosna i Hercegovina zauzima 80. mjesto sa 39 bodova. Najlošije rangirano Kosovo se nalazi na 110. poziciji IPK-a sa 33 boda.

Ovim istraživanjem obuhvaćene su 174 zemlje.

BiH: Političke stranke – izvor korupcije

Indeks percepcije korupcije samo je potvrdio da se u Bosni i Hercegovini u godini koja je na izmaku apsolutno ništa nije napravilo u borbi protiv te pojave, ocijenili su u Sarajevu predstavnici bosanskohercegovačkog ogranka TI-ja.

U poređenju s 2013. godinom BiH je, prema indeksu percepcije korupcije, zabilježila nazadovanje i sada je na 80. mjestu ljestvice.

U prošloj i 2012. godini BiH je bila za devet mjesta bolje plasirana na svjetskoj ljestvici TI, a njeno rangiranje rezultat je ocjena šest različitih izvora, uključujući Svjetsku banku (WB), Economist Intelligence Unit, Freedom House i World Justice.

Voditelj ogranka TI za BiH Emir Đikić kazao je kako se rezultati globalnog istraživanja percepcije korupcije međunarodnih organizacija podudaraju i s onim terenskim u BiH, koje se odnosilo na korupciju u različitim sektorima poput općinske uprave, zdravstva, policije i obrazovanja.

“Percepcija u BiH je da je korumpirana od kolijevke pa do groba”, slikovito je opisao Đikić stanje kako ga vide i građani te zemlje.

No temeljnim izvorom korupcije u BiH, kako pokazuju istraživanja, građani doživljavaju političke stranke u toj zemlji, kazao je on, a prenosi Hina.

“To je stoga što je partitokracija zahvatila sve segmente društva”, kazala je glasnogovornica TI BiH Ivana Korajlić.

Rekla je da političari koji imaju stvarnu moć i ujedno korist od korupcije čine sve kako bi spriječili učinkovitu borbu protiv te pojave, znajući kako bi u protivnom i sami bili izloženi krivičnom gonjenju.

“Upravo političari koji najviše govore o potrebi borbe protiv korupcije i sami su umiješani u najveće korupcijske afere”, utvrdila je Korajlić.

Istraživanja TI BiH pokazala su kako pravosuđe u toj zemlji do sada nije procesuiralo niti jedan veći slučaj korupcije, a tužitelji se uglavnom bave “sitnim ribama” strahujući od političkih pritisaka koji bi im mogli ugroziti karijere.

U TI BiH drže da se ovakvo stanje neće bitnije promijeniti bez značajnijeg pritiska, prije svega onog iz Evropske unije.

“Ni u Srbiji niti u Hrvatskoj ništa se nije dogodilo dok nije došlo do jakog pritiska EU-a”, konstatirala je Korajlić.

Primijeniti propise

Jedan od osnivača Transparency Internationala Hrvatska, Zorislav Antun Petrović, kazao je kako rezultati ovogodišnjeg istraživanja pokazuju da se Hrvatska već godinama ne uspijeva maknuti prema naprijed, što pokazuje da nije dovoljno samo unaprijediti propise, već ih treba i primjenjivati.

“Tijekom procesa pristupanja Europskoj uniji doneseno je puno zakona koji se vrlo provode u praksi – možda je najbolji primjer Zakon o pravu na pristup informacijama”, ocijenio je Petrović.

Srbija je ove godine zabilježila blagi pad na indeksu percepcije korupcije i sa ocjenom od 41 zauzima 78. mjesto od 175 država, što je svrstava u visoko korumpirane zemlje, rečeno je na konferenciji za novinare Transparency Internationala Srbija.

Srbija je prošle godine imala skor 42 i nalazila se na 72. mjestu među 177 zemalja.

Predsjednik  TI Srbija Vladimir Goati rekao je da se Srbija i dalje nalazi ispod svjetskog prosjeka i dalje se opaža kao visoko korumpirana zemlja.

“Ostajemo ispod čarobnih 50-procentnih poena”, rekao je Goati.

Prema njegovim riječima, mnogo je energije uloženo, utvrđeni su novi organi i agencije, objavljuju se i tekstovi u novinama o korupciji, ali antikorupcijske mjere nisu dovoljno uvjerljive.

Kako je rekao programski direktor Transparency Internationala Srbija Nemanja Nenadić, Srbija ima problem sa korupcijom, a ne samo sa percepcijom korupcije, i samim tim treba uložiti dodatne napore da se korupcija smanji.

On je objasnio da nisu dovoljno iskorištene evropske integracije što se vidi i u izvještajima Evropske komisije u kojima se navode brojni problemi i preporuke koji su isti kao i ranijih godina.

Nenadić je dodao da Srbija nije iskoristila ni činjenicu da prvi put ima koncentriranu političku moć koja otvara prostore za dublje reforme jer smanjuje ucjenjivački kapacitet koalicionih partnera, ali može s druge strane da stvori priliku da se borba protiv korupcije instrumentalizira.

On je objasnio da koncentriranu političku moć treba iskoristiti da se izgrade institucije.

“Jasno je da napori u borbi protiv korupcije moraju biti ubedljiviji i predstoji dosta posla”, rekao je Nenadić.

Kazao je da se, prema najavama, sljedeće godine mogu očekivati korisne reforme u pravcu racionalizacije javne uprave, rada inspekcija, kao i sistema za izdavanje građevinskih dozvola.

On je ocijenio da nema vidljivijih pomaka u pogledu javnosti rada Vlade Srbije i drugih organa vlasti, odnosno i dalje se ne postupa po zahtjevima za pristup informacijama, te da Skupština ne koristi u dovoljnoj mjeri nalaze nezavisnih državnih organa i sopstvene zaključke povodom njih za nadzor nad radom Vlade.

Raste korupcija u vodećim ekonomijama

Indeks percepcije korupcije Transparency Internationala je najopsežnije svjetsko ispitivanje percepcije korupcije, provodi se od 1995, a ove godine obuhvaća 174 zemlje, jednu manje nego lani.

Rezultati Indeksa percepcije korupcije sastavljeni su na temelju ukupno 12 ispitivanja koja je provelo 11 nezavisnih ustanova, a ispitanici su bili poslovni ljudi i analitičari.

Indeksom percepcije korupcije ocjenjuju se svi nivoi rada tijela javne vlasti. Kod većine istraživanja ocjenjuje se koliko sam pravni okvir u nekoj zemlji onemogućava korupciju, a kod nekih se uzima u obzir i koliko su pregledni i transparentni u tijelima javne vlasti.

Na globalnoj mapi uočljivo je da su rejtinzi Turske i Kine prema percepciji korupcije značajno opali.

Ankara je zabilježila pad za pet poena, što je najviše u svijetu, i sada ima indeks 45.

Transparency International je pozvao na jačanje međunarodne saradnje u suzbijanju korupcije i zloupotrebe ovlaštenja.

Korupcija je porasla u nekoliko najbrže rastućih ekonomija svijeta budući da je rast ohrabrio zloupotrebu ovlasti, izvijestio je Transparency International.

“Indeks percepcije korupcije 2014. pokazuje da se potkopava ekonomski rast te da blijede napori za zaustavljanje korupcije kada čelnici i visokopozicionirani dužnosnici zloupotrebljavaju ovlasti za dodjelu javnih sredstava radi osobnog dobitka”, rekao je čelnik Transpareny Internationala Jose Ugaz.

“Velika korupcija u velikim ekonomijama ne samo da blokira temeljna ljudska prava najsiromašnijih nego i stvara probleme u upravljanju i nestabilnost”, ističe Ugaz.

Kina, Turska i Angola su među najkorumpiranijima prema indeksu, unatoč tome što su zabilježile prosječni ekonomski rast od više od četiri posto tokom posljednje četiri godine.

Danska je na vrhu indeksa s 92 od mogućih 100 bodova, što znači da se njezin javni sektor smatra “vrlo čistim”. Sjeverna Koreja i Somalija dijele zadnje mjesto s osam bodova svaka. Na dnu su također Sudan, Južni Sudan i Afganistan.

Međutim, Afganistan, koji pokušava zaustaviti dugotrajni sukob, jedan je od iznenađenja u ovogodišnjem indeksu percepcije korupcije budući da se popeo na ljestvici za četiri boda.

U prvih pet najmanje korumpiranih nakon Danske su Novi Zeland, Finska, Švedska i Norveška, koja dijeli mjesto sa Švicarskom. Njemačka, najveća evropska privreda, ostala je na 12. mjestu kao prošle godine. SAD je na 17. mjestu.

“Zemlje na dnu (indeksa) trebaju usvojiti radikalne mjere protiv korupcije u korist svojih građana”, rekao je Ugaz. “Zemlje na vrhu indeksa trebaju se pobrinuti za to da ne izvoze praksu korupcije u nedovoljno razvijene zemlje.”

Kina, drugo po veličini svjetska ekonomija, dobila je 36 bodova, što je četiri boda manje u odnosu na prošlu godinu uprkos pokretanju velike antikorupcijske kampanje i nalazi se na stotom mjestu. Turska je pala za pet bodova i na 64. je mjestu, a Rusija je na 136. mjestu.

Obala Slonovače , Egipat, Sveti Vincent i Grenadini, Jordan, Mali i Svazilend su među najvećim pobjednicima ovogodišnjeg indeksa.

Od evropskih zemalja uvjerljivo je najgora Ukrajina s 26 bodova.

Izvor: Agencije