Oglasi

Thacijev DPK vodi na izborima na Kosovu

Prema prvim rezultatima prijevremenih parlamentarnih izbora, u vodstvu je partija aktuelnog premijera Hashima Thacija.

Prema prvim rezultatima nedjeljnih prijevremenih parlamentarnih izbora na Kosovu, u vodstvu je Demokratska partija Kosova premijera Hashima Thacija.

Centralna izborna komisija Kosova je, nakon 8,85 posto prebrojanih biračkih mjesta, objavila na svojoj internetskoj stranici da je DPK osvojio 31,29 posto glasova.

Tijesno iza Thacijeve stranke nalazi se Demokratski savez Kosova, Ise Mustafe, koji, za sada, ima 25,26 posto glasova.

Na trećem mjestu je Samoopredjeljenje sa 8,66 posto glasova, a iza njega se nalazi Savez za budućnost Kosova Ramusha Haradinaja sa 6,55 posto glasova.

Srpska lista osvojila je 6,53 posto, saopćeno je na internetskoj stranici CIK-a u Prištini u 21.30 sati.

Zatvorena birališta  

CIK je saopćio je da je na prijevremenim parlamentarnim izborima odziv na nivou Kosova bio 45,14 posto.

U 19 sati zatvorena su sva biračka mjesta na Kosovu i nisu evidentirane veće neregularnosti.

Broj birača skoro je identičan kao na prethodnim parlamentarnim izborima 2010. godine, saopćio je CIK, javlja Al Jazeerin reporter Stefan Goranović.

Preliminarni rezultati mogli bi biti objavljeni oko ponoći, a nema izvještaja da je izborni proces na sjeveru Kosova bio ugrožen, rečeno je na konferenciji za medije CIK-a.

Prijevremeni parlamentarni izbori na Kosovu prvi put su održani na cijeloj teritoriji, uključujući četiri opštine sa srpskom većinom na sjeveru Kosova.

Slab odaziv na sjeveru Kosova 

Iako su i domaći i međunarodni zvaničnici uputili poziv Srbima na sjeveru Kosova da u što većem broju izađu na parlamentarne izbore, to se nije dogodilo.

Građanska inicijativa "Srpska lista" na svojoj Facebook stranici je saopćila da je do 14 sati izlaznost glasača u opštinama na sjeveru Kosova slijedeća: Mitrovica (sjever) 8,64 posto, Zvečan 12,17 posto, Leposavić 10,61 posto i Zubin Potok  9,10 posto glasača.

Koordinator za uspostavljanje zajednice srpskih opština na Kosovu Ljubo Marić apelirao je na Srbe da izađu na kosovske parlamentarne izbore.

Marić je na konferenciji za novinare u Kancelariji za Kosovo Vlade Srbije kazao da Srbi trebaju izaći na izbore kako bi mogla biti provedena politika Vlade Srbije.

Izbori na cjelokupnoj teritoriji

Na Kosovu su birališta otvorena u sedam sati, a izborni materijal na sjeveru Kosova dopremili su predstavnici OSCE-a, uz pratnju specijalnih pripadnika policije EULEX-a.

Specijalni predstavnik Evropske unije na Kosovu Samuel Žbogar izrazio je zadovoljstvo zbog normalnog toka vanrednih parlamentarnih izbora na Kosovu i pozvao građane da glasaju.

Žbogar je, prilikom obilaska glasačkog centra u Hali sportova "Prvi oktobar" u Prištini, izjavio da ovaj dan podsjeća na praznik, što i jeste, pošto se na izborima bira novo rukovodstvo, navodi agencija Tanjug.

"Sretan sam na normalan tok izbora, kao što je to bilo tokom lokalnih izbora... Nadam se da će tako i ostati, a kako bi sutra imali rezultate i vidjeli kakav će biti sastav nove vlade. Pozivam ljude da glasaju. Danas je dan kada se vaš glas čuje", rekao je.

Član CIK-a Bajram Latifi potvrdio je da proces glasanja teče u skladu sa zakonom i da nema nekih problema na biračkim mjestima.

"Svi birači sa Kosova koji se nalaze u registru za glasanje imaju pravo glasati u skladu sa Zakonom o općim izborima i validnim dokumentima za utvrđivanje identifikacije", rekao je Latifi.

U 15 sati izlaznost na izborima bila je 26,65 posto, izvijestio je Al Jazeerin reporter Stefan Goranović.

Do sada su prijavljena tri slučaja kršenja izbornog procesa, saopćila je koordinatorica za izbore Tužilaštva Kosova Laura Pula, izvijestio je Al Jazeerin reporter Avni Ahmetaj.

Predstavnik posmatrača mreže nevladinih organizacija Demokratija na djelu Driton Selmanaj kazao je da se porodično glasanje nastavlja i na ovim izborima.

"Naši posmatrači su do sada prijavili 3.531 slučajeva porodičnog glasanja", kazao je Selmanaj i dodao da su se 1.094 građana žalila da se ne nalaze na biračkom spisku.

Stroge kazne

Pravo da bira 120 zastupnika kosovskog Parlamenta ima 1.782.454 birača, što je za gotovo 40.000 građana više nego što Kosovo ima stanovnika prema popisu koji je obavljen 2011. godine.

Na parlamentarnim izborima na Kosovu od 30 političkih subjekta koji učestvuju na izborima nalazi se i pet srpskih.

Da bi imale zastupnike u Skupštini Kosova, političke stranke trebaju preći cenzus od pet posto, dok je za koalicije cenzus sedam posto od broja izašlih birača.

Manjinske zajednice imaju 20 zagarantiranih mjesta, od kojih 10 pripada Srbima, a ostalih 10 ostalim nacionalnim zajednicama na Kosovu.

Najavljene su oštre mjere protiv onih koji budu zloupotrijebili pravo glasa, pa je određeno više od 100 tužilaca, koji će zajedno s policijskim istražiocima, sarađivati u borbi protiv krivičnog djela zloupotrebe glasanja.

Vanredne parlamentarne izbore na Kosovu prati više od 2.000 domaćih i stranih posmatrača, među kojima su i posmatrači iz EU-a. 

Thaci želi novi mandat

Filozof i ciriški postdiplomac s temom "Historija jugoistočne Evrope" Hashim Thaci predvodio je Vladu Kosova od 2007. godine, a već u prvoj godini njegove vladavine Kosovo je proglasilo nezavisnost. Šest godina kasnije, traži još jedan mandat i obećava nova radna mjesta.

"Postigli smo slobodu i izgradili državu. Sada je vrijeme za ekonomski razvoj i stvaranje novih radnih mjesta. Zato smo i pokrenuli projekat od 1,5 milijardi eura", kaže Thaci, nekadašnji zapovjednik Oslobodilačke vojske Kosova koji će ostati upamćen i kao premijer koji je sa Srbijom potpisao Briselski sporazum.

To je dovelo do normalizacije odnosa, a Kosovu otvorilo evropsku perspektivu. Taj sporazum kod dijela kosovske javnosti nije naišao na odobravanje, ali je doveo do toga da Srbi učestvuju na lokalnim izborima koje su organizirale vlasti u Prištini.

Prilika za povratak LDK-a

"Želim se obratiti našim građanima na sjeveru Kosova. Ovaj sporazum je dobra vijest i za vas i za nas. Otvara perspektivu za povratak raseljenih u njihove kuće. Za slobodno kretanje bez straha", napominje Thaci.

Demokratski savez Kosova najstarija je, a ujedno i najveća, opozicijska stranka na Kosovu, osnovana još 1989. godine. Sve do smrti vodio ju je prvi predsjednik Kosova Ibrahim Rugova.

Na prošlogodišnjim lokalnim izborima izgubili su vlast u Prištini, koju su vodili 14 godina. Veliko je pitanje hoće li na parlamentarnim izborima proći slično, ili će biti njihova prilika za veliki povratak.

"Naš program predstavlja ono najbolje što Kosovo može ponuditi. Mi ćemo u našoj parlamentarnoj grupi imati eksperte, poštovane ljude, profesionalce. Imamo ljude koji nikada nisu imali problema sa zakonom. I ti ljudi će biti najbolji zastupnici kosovskog Parlamenta", obećava Isa Mustafa, predsjednik LDK-a.

Haradinaj ne krije ambicije

Alijansa za budućnost Kosova, stranka koju vodi Ramush Haradinaj, mogla bi biti u novoj vladajućoj koaliciji, a on mogući novi premijer. Ne bi mu to bio prvi put, jer je bio premijer od decembra 2004. do marta 2005. godine.

Mjesto premijera napustio je zbog optužbi Haškog tribunala za ratne zločine, koje je, navodno, počinio kao zapovjednik OVK-a za vrijeme rata na Kosovu. Oslobođen je svih optužbi. Po povratku u Prištinu nije krio ambicije.

"Cilj mi je da preuzmem vodeću odgovornost za zemlju, odgovornost u upravljanju i mogućnost da promijenim situaciju u zemlji", rekao je tada Haradinaj.

Alijansa za budućnost Kosova nije najbrojnija opozicijska stranka, ali, ispostavilo se, jeste najutjecajnija.

Milijarder u politici

Behgjet Pacolli uspio je okupiti opoziciju i srušiti vladu premijera Thacija. Iako milijarder i vlasnik građevinske firme u Švajcarskoj, u politiku je ušao 2006. godine. Uvjeren je da će na izborima odnijeti ubjedljivu pobjedu. Kaže da bogaćenje preko noći nije moguće, a da je bogaćenje u politici neukusno.

"Ušao u politiku, ništa nije imao. Sad za godinu dana ima milione. Kako je zaradio te milione kad možeš izračunati kolika mu je bila plata?", pita Pacolli.

Ne krije da je u lobiranje za nezavisnost Kosova uložio desetke miliona eura. Tvrdi da će Srbija, prije nego što to mnogi očekuju, priznati nezavisnost Kosova i da će dvije države zajedno ući u Evropsku uniju.

Stranka Samoopredjeljenje počela je 2004. godine kao nevladina organizacija, svoje stavove iznosili su i branili na ulici, prebijala ih je i hapsila aktuelna kosovska vlast, a onda su prerasli u politički pokret, potom i stranku.

Protivnici pregovora sa Srbijom

Na posljednjim lokalnim izborima potukli su i Thacijev DKP. Stranka koju vodi Albin Kurti ima jasne ciljeve - završetak svih međunarodnih misija na Kosovu i ujedinjenje Albanaca u jednu državu. Oštro su protiv pregovora sa Srbijom bez priznanja nezavisnosti i ne priznaju Briselski sporazum.

"Taj sporazum je zajedničko sabotiranje izgradnje države Kosova, koje vrše Thaci i [bivši premijer, sadašnji ministar vanjskih poslova Srbije Ivica] Dačić. Ovim sporazumom Srbija ne raspušta svoje institucije na sjeveru Kosova, već ih legalizira unutar teritorije Kosova", tvrdi Kurti.

Na izborima će učestvovati i Građanska inicijativa Kosova Fatmira Limaja, nastala nakon njegovog napuštanja DSK-a zbog neslaganja u vezi s pregovorima sa Srbijom i procesom privatizacije. Smatra da je Vlada Kosova radila bez ikakvog plana i ciljeva.

Haški sud oslobodio je Limaja 2005. godine optužbi za ratni zločin nad Srbima u Klečki.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.