Oglasi

Tetovo - grad u kojem je disanje opasno

Ispod Šar Planine, opkoljen šumama i rijekama, makedonski grad Tetovo je jedan od najzagađenijih gradova svijeta.
Svjetska banka procjenjuje da u Makedoniji najmanje 1.350 osoba godišnje izgubi život zbog zagađenja zrakaEPA - Arhiva

Piše: Daniel Evrosimovski

U selu Jegunovce, koje se nalazi na sjeverozapadu Makedonije i koje je udaljeno 30 kilometara od Skoplja i 15 kilometara od Tetova, svi rade ili imaju nekoga ko radi u fabrici Jugohrom Ferroalloys. To industrijsko postrojenje teške metalurgije, koje proizvodi fero-legure za potrebe industrije čelika, smatra se glavnim krivcem enormne zagađenosti zraka Tetova i okoline gdje živi preko 100.000 stanovnika.

Kako se približavamo selu, tako prašina postaje sve vidljivija. Vazduh je težak, miris neprijatan, u grlu je ukus pijeska. Penzioneri Zora i Draško žive pored fabrike. Svaki dan se bude sa nekoliko milimetara prašine po kućnom krovu, predmetima u dvorištu i opranom odjećom. Kažu da su navikli na to.

„Ne smeta nam, fabrika ne treba da se zatvori, familije se hrane od nje“, kažu oboje dok dimnjaci puše iza njihovih leđa.

Stanovnici ovog sela su svjesni da je zrak zagađen i da je opasno po zdravlje, ali žustro brane kompaniju zato što smatraju da bi bez nje cijelo selo otišlo u propast.

„Neka čadi i neka radi“ - ironični je slogan kojim slikovito objašnjavaju kako stoje stvari.

„Ovde rade 1.000 ljudi puta četiri člana familije i to je 4.000 ljudi. I vanredno još toliko. To je 8.000 ljudi. Ekologija na prazan stomak nije potrebna. Bune se u Tetovu i Skoplju da je mnogo zagađeno. Ako je tako, ovde bi trebalo da umiremo svaki dan“, kaže Nenad Spasenovski.

Kad je zračni pritisak nizak, oblaci prašine dolaze do vrhova drveća. Toliko je gusto da mještani ne mogu da vide jedan drugog.

„Nemamo izlaz. Ovakve fabrike više ne postoje u normalnim zemljama. Ipak, zatvaranje nije rješenje. Mi ćemo i preživjeti nekako, ali šta će da rade mladi“, pita Boško Trpčevski.

Dim stalno ide prema Tetovu

Kako se udaljavamo od Jegunovca, tako ljudi postaju sumnjičaviji. Boris Kočovski živi u susjednom selu Podbređe. Priča kako je 35 godina radio u Jugohromu, a sada je u penziji. Upozorava kako se jasno može vidjeti kako dim stalno ide prema Tetovu.

Za razliku od stanovnika Jegunovca, koji kažu da nemaju zdravstvenih problema, on tvrdi da to nije tako i da ljudi strahuju da priznaju.

„Većeg zagađivača nema od ovoga. Imamo i probleme sa zdravljem. Mnogi ljudi su umrli, čak i 20 godina mlađi od mene – nigdje ih nema. Ima i puno astmatičara, ljudi ne mogu da dišu. Ipak, oni su u strahu. Misle da će imati problema, ako nešto kažu. Fabrika neka radi, ali neću da me ugrožava. Zdravlje je uvijek na prvom mjestu“, objašnjava Kočovski.

Dvoje zemljoradnika koje smo zatekli pored puta također pričaju da je situacija loša. I oni se žale na probleme u disanju, a tvrde kako je dim koji izlazi iz fabrike još više zastrašujući uveče, kada smrdi još gore.

Jedino rješenje koje bi zadovoljilo sve je postavljanje filtera na fabričkim dimnjacima koji bi skupljali oko 99 procenata štetnu prašinu koja inače ide u zrak. To je i dio akcionog plana koji je Jugohrom dogovorio sa Vladom Makedonije.

Tako bi se na poslu zadržali svi, a riječ je o više od 1.100 radnika, dok bi se zagađivanje svelo na minimum. Jugohrom bi produžio da radi, Vlada bi dobila svoju socijalnu, a ljudi iz regiona ekološku korist.

Vlada je svojom odlukom već dva puta produžavala rok za postavljanje filtera, a početkom ovog mjeseca fabrika i treći put nije ispoštovala ugovor. Na sljedećoj sjednici Vlade treba se donijeti nova odluka o tome da li će se fabrika zatvoriti do postavljanja filtera ili će joj se i treći put progledati kroz prste.

Ipak postavljanje filtera je skup zahvat. Mještani Jegunovca ih priželjkuju, ali su uvjereni da do toga nikad neće doći pošto se to ne isplati fabrici.

Ekološki genocid

U Tetovu, gradu najbližem Jugohromu, ljudi sa gas-maskama na licu protestovali su na centralnom trgu. Traže poštovanje Ustava Makedonije u kome se garantuje zdrava životna sredina.

Udruženje „Eko-gerila“ je organizator većine tih protesta. Puštaju crne balone u zrak, dijele medicinske maske za disanje, blokiraju puteve.

Sakupljali su novac za platu ministra ekologije i tražili njegovu ostavku, tužili su Jugohrom, pa čak i protestovali ispred fabrike sa kartonskim mrtvačkim sandukom, što je bila simbolična sahrana stanovnika pogođenim zagađivanjem.

„Mi tražimo od Jugohroma da postavi filtere i prekine da zagađuje. Tražimo isti tretman za njih, kao i za ostale fabrike koje su zagađivali zrak. Ne možemo da prekinemo disanje, a oni mogu da prekinu zagađivanje“, kaže Arijanit Džaferi, aktivist tog udruženja.

Za zagađivanje tog grada krivi su i gusti saobraćaj, divlje deponije, uništavanje zelenila i dim od grijanja domaćinstava.

Tetovo, prema globalnoj bazi podataka „Numbeo“, ima najzagađeniji zrak u Europi, a nalazi se i u „top 5“ najzagađenijih gradova svijeta.

Ovaj grad je cijelu prošlu godinu bio u crvenom alarmu zbog zagađivanja zraka. Koncentracija PM10 suspendiranih čestica (čestice sa dijametrom manjim od 10 mikrometara), koje ulaze duboko u respiratorni sistem ljudi i štetne su po zdravlje, stalno je bila iznad dozvoljene granice.

Najveća dozvoljena granica PM10 čestica, prema regulative Europske Unije, iznosi 50 mikrograma po kubnom metru (µg/m3), dok je posljednje zime u Tetovu zagađenje u određenim dana bilo i do 1.000 µg/m3, što je 20 puta više od dozvoljenog maksimuma. U tom periodu grad se često nalazio u moru magle, a ljudi su imali puno problema sa disanjem.

Sada je zagađivanje nešto manje, ali i dalje iznad dozvoljenih granica. Stanovnici Tetova su tokom aprila ukupno 28 od 30 dana disali zrak daleko zagađeniji, na trenutke i 10 puta više, od propisanoga maksimuma.

Iz „Eko-gerile“ takvu situaciju nazivaju „ekološki teror“ i „ekološki genocid“. Oni čekaju da vide hoće li Vlada dozvoliti Jugohromu da produži sa radom. U tom slučaju najavljuju reakcije – proteste, blokade i insistiraće na odgovornosti političara.

„Nadamo se da nas političari neće izdati još jednom. Nezavisno od toga u kojoj su partiji, mi smo ih izabrali i oni trebaju da nas brane, da se bore za nas u institucijama, da se zalažu za našu dobrobit. Ovaj put mi ćemo se potruditi da se građanski revolt usmjeri njima, da oni snose ličnu odgovornost. Čekamo od Vlade da se stane na kraj ovoj igri, jer je u pitanju život ili smrt“, kaže Džaferi.

Crna budućnost

Iz brdskog sela Lešok može da se vidi kako je cijela kotlina od Tetova do Jegunovca ispunjena maglom.

U tom mjestu se nalazi bolnica za plućna oboljenja gdje radi dr. Ismail Vaiti. Objašnjava da su najčešći simptomi, na koje se ljudi žale, kašalj i gušenje. Pacijente koji žive u donjim dijelovima tog regiona kad dođu u bolnicu, na visinu, tvrde da se osjećaju bolje.

„Posljednju godinu, broj oboljelih koji dolaze na ambulantni pregled i onih koji su hospitalizirani je povećan“, kaže Vaiti.

Ne postoji precizna statistika, ni temeljno istraživanje u Makedoniji o povezanosti zagađenog zraka i broja umrlih ili oboljelih od bolesti čiji uzrok može da bude zagađenje.

Zagađeni zrak ima veliki utjecaj na trudnice i novorođenčad, kaže ginekolog Arijan Alili. Ima trudnica koje imaju problema sa disanjem u trudnoći. Ranije, po njemu, ovakvih fenomena je bilo manje.

„Problemi mogu da se podijele u tri grupe. Prvo: problem strukturiranja organa kod djece u fazi embriogeneze; drugo: problem pravilnog rasta ploda tako da se rađaju djeca sa manjom težinom i treće: problem slabog imunološkog sistema i respiratornih oboljenja kod djece koja su rođena, a bila su izložena zagađenom zraku“, objašnjava Alili.

Histolog i embriolog Naser Durmiši, upozorava da zagađen zrak utječe i na neplodnost muškaraca. Štetne čestice mijenjaju genetski materijal spermatozoida. On kaže da se mora raditi na prevenciji ako se želi zdravlje za djecu.

„Dugoročna opasnost je multigeneza koja bi imala transgeneracijski prijenos. To znači da ono što će se desiti sa kromosomima u mojim spermatozoidima biće preneseno u mom genetskom nasljeđu i to će se širiti iz generacije na generaciju. Znači ne dugoročno, nego vječno“, tvrdi Durmiši.

Oprečni stavovi

Dok se čeka Vladina odluka o sudbini Jugohroma, direktor fabrike Vasil Skenderovski, negira da su probili rok za postavljanje filtera. Po njemu, sve teče predviđenom dinamikom.

„Dobili smo niz uslova koje smo trebali da ispunimo do početka aprila i sa zadovoljstvom mogu da kažem kako su svi uslovi ispunjeni na vrijeme. Jugohrom je već duboko ušao u projekt postavljanja filtera. U pitanju je velika investicija u kojoj je, osim puno finansijskih sredstava, potrebno i vrijeme za realizaciju. Za sada sve teče po planu“, odgovaraju iz fabrike.

Skenderovski uvjerava da tehnološki proces postrojenja nije promijenjen 30 godina, kao i da koriste sirovine koje nisu opasne po zdravlje. Dodaje da su u komunikaciji sa ekološkim udruženjem „Eko-gerila“ i da su spremni da im prezentuju proces postavljanja filtera.

Iz makedonskog Ministarstva životne sredine za sada samo šutnja. U posljednjoj izjavi na ovu temu, ministar Nurhan Izairi je rekao da Jugohrom nije napravio vidljive korake prema implementaciji dogovorenog plana.

Neko očigledno ne govori istinu.

I dok se oni međusobno prepucavaju, u Tetovu i Jegunovcu prolazi još jedan dan u kome ljudi cijelo vrijeme dišu zrak opasan po život.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.