Teško do kompromisa za evropski budžet

Prijedlogom predsjednika Evropskog vijeća Hermana Van Rompuya da se budžetski okvir za sljedeće sedmogodišnje razdoblje smanji za 75 milijardi eura u odnosu na prijedlog Evropske komisije (EK), rasprava o tom ključnom dokumentu ulazi u završnu fazu, pred vanredni samit čelnika Evropske unije (EU) sljedeće sedmice, na kojem će se teško doći do kompromisa s obzirom na veliku podijeljenost među članicama.

Van Rompuy je pripremio prijedlog zaključaka za vanredni samit čelnika EU-a 22. i 23. novembra, koji je posvećen isključivo Višegodišnjem finansijskom okviru za razdoblje 2014-2020. godine.

U odnosu na prijedlog EK-a, koji je predložio iznos od 1.033 milijarde eura, Van Rompuy predlaže 75 milijardi manje – 958 milijardi eura.

Prijedlog da se dodatno smanji iznos koji je predložila EK ne zadovoljava nijednu od dvije grupe države – za jedne iznos nije dovoljno smanjen, dok drugi traže povećanje ili barem da se ostane na nivou prijedloga EK-a.

Situaciju dodatno komplicira činjenica da među zemljama članicama još nema dogovora o budžetu za sljedeću godinu, niti o korekciji ovogodišnjeg budžeta.

Kohezijska politika

U ovogodišnjem budžetu nedostaje devet milijardi eura za plaćanje preuzetih obaveza. Te iste obaveze preuzele su i one države koje sada odbijaju platiti.

Van Rompuy predlaže prilično veliko kresanje za poljoprivredu i kohezijsku politiku, dvije najveće stavke u evropskom budžetu.

Za kohezijsku politiku, iz koje se finansiraju siromašnije zemlje članice, Van Rompuy predlaže smanjenje od 29,5 milijardi eura, a za poljoprivrednu politiku 25,5 milijardi eura manje.

Evropska komisija je za budžetsku stavku “Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija” predložila 339 milijardi eura, a Van Rompuy sada predlaže iznos od 309,5 milijardi eura.

Od tih 309,5 milijardi eura, više od polovice, nešto više od 156 milijardi eura namijenjeno je za najsiromašnije regije, čiji je bruto društveni proizvod (BDP) ispod 75 posto prosječnog BDP-a u EU-u.

Za tranzicijske regije, čiji je BDP između 75 i 90 posto evropskog prosjeka, namijenjeno je nešto više od 29 milijardi eura, a za razvijenije regije s BDP-om iznad 90 posto evropskog prosjeka predviđeno je 47,5 milijardi eura.

Dodatno je za zemlje koje imaju pravo na sredstva iz Kohezijskog fonda namijenjeno nešto manje od 66 milijardi eura. Pravo na sredstva iz Kohezijskog fonda imaju zemlje čiji je BDP ispod 90 posto prosječnog BDP-a EU-a.

Novi koeficijenti

Van Rompuy predlaže da se jedan dio sredstava uzetih iz kohezijske politike preusmjeri u novi fond (CEF – Connecting Europe Facility). Taj bi fond bio povećan sa 40 na 46,2 milijarde eura. Iz tog fonda finansirala bi se gradnja saobraćajne, energetske i informatičke infrastrukture.

Riječ je, također, o kohezijskim sredstvima, s tom razlikom što će se tim fondom upravljati centralno iz Brisela, dok ostalim kohezijskim sredstvima upravljaju same države članice.

Van Rompuy predlaže i nove koeficijente s kojima se obračunavaju alokacije za države članice.

Alokacija za svaku zemlju članicu čije regije imaju pravo na kohezijska sredstva izračunavat će se tako da se broj stanovnika određene regije pomnoži s tim koeficijentom.

Za regije u zemljama čiji je BDP ispod 82 posto evropskog prosjeka koeficijent je 3,15 posto, za regije u zemljama s BDP-om između 82 i 99 posto koeficijent je 2,05 posto, a za regije u zemljama s BDP-om iznad 99 posto evropskog prosjeka koeficijent je 1,65 posto.

Predsjednik Evropskog vijeća predlaže da se pomoć koju pojedina zemlja članica može dobiti ograniči na 2,4 posto njenog BDP-a, osim za one zemlje čiji je ekonomski rast između 2008. i 2010. bio ispod jedan posto.

Za te bi se zemlje trebao utvrditi nešto viši plafon, koji će trebati odrediti.

Izvor: Agencije