Teški izazovi za Baracka Obamu

Problemi s kojima se predsjednik Sjedinjenih Američkih Država sada suočava možda su teži nego prije četiri godine.

SAD, Barack Obama, Mišljenje, Predsjednik
Obama će imati više prostora za manevar u ostvarivanju određenih političkih ciljeva [Al Jazeera]

Piše: Janusz Bugajski

Ponovno izabrani predsjednik Barack Obama u svom se drugom mandatu suočava s velikim domaćim i međunarodnim izazovima, koji će pomoći u određivanju njegovog historijskog naslijeđa.

S obzirom na to da se više ne mora kandidirati za predsjednika, Obama će imati više prostora za manevar u ostvarivanju određenih političkih ciljeva. Međutim, opasnosti od neuspjeha će se pokazati posebno skupim.

Obamin prvi mandat nije ispunio euforična očekivanja izbora iz 2008. godine. Ipak, neznatna većina građana glasala je u njegovu korist, jer nisu imali dovoljno povjerenja u republikanca Mitta Romneya. No, problemi s kojima se predsjednik sada suočava možda su i teži nego prije četiri godine.

Uprkos Obaminoj pobjedi, Kongres SAD-a ostaje duboko podijeljen između republikanaca i demokrata.

Domaća dešavanja su najvažnija i najhitnija, jer će ekonomska stabilnost zemlje zahtijevati dalekosežni kompromis s republikancima u američkom Kongresu. Najneposredniji politički izazov je takozvana fiskalna litica. To je kombinacija velikih povećanja poreza i rezanja budžetske potrošnje, koji će, ukoliko Kongres i predsjednik ne postignu dogovor o budžetu koji povećava federalne prihode, automatski stupiti na snagu od januara 2013. godine.

Republikanci žele da bilo kakav dogovor o budžetu bude povezan s preispitivanjem državne pomoći ili socijalnih programa, kao i sa opsežnom reformom poreskog sistema. Međutim, demokrate žele ograničiti bilo kakve predložene rezove u socijalnim davanjima, a njihova pozicija je ojačana predsjednikovim izbornim trijumfom. Ipak, uprkos Obaminoj pobjedi Kongres SAD-a ostaje duboko podijeljen između republikanaca i demokrata.

'Fiskalna litica'

Ako stranačka politika spriječi postizanje velike nagodbe, onda bi ekonomske posljedice mogle biti poražavajuće. Nesigurnost u vezi s predstojećim povećanjem poreza u januaru već pritišće ekonomsku aktivnost i sprečava rast zaposlenosti. Osim neposredne krize, Kongres i Bijela kuća, također, moraju rješavati dugoročne fiskalne probleme kontroliranjem nacionalnog duga i rješavanjem godišnjih državnih deficita.

Svijet sve to posmatra sa zebnjom, jer je oporavak američke ekonomije i dalje ključan za globalnu ekonomiju, s obzirom na to da je većina Evrope još u recesiji, da se Japan suočava s vlastitom "fiskalnom liticom" u kojoj je javni dug dvostruko veći od ekonomije te zemlje, te da se rast u Kini smanjuje dok potražnja za njenim izvozom opada.

Iran je i dalje glavni vanjskopolitički prioritet, jer nastavlja razvijati svoj nuklearni potencijal.

Rastuća međunarodna kriza u vrijeme ekonomskih previranja predstavljat će ogroman test za Obamu. Bez obzira na to ko se nalazi u Bijeloj kući, američki utjecaj u svijetu i dalje slabi zbog smanjivanja resursa, povećanog globalnog nereda i veće konkurencije za vodstvo u ključnim regionima. I tvrda i meka američka moć imaju ograničenu efikasnost, dok ostali igrači, uključujući Kinu, Rusiju i Iran, nastoje povećati svoj politički i ekonomski utjecaj.

Iran je i dalje glavni vanjskopolitički prioritet, jer nastavlja razvijati svoj nuklearni potencijal. Nije jasno kako će Teheran reagirati na sve bolnije ekonomske sankcije; da li će se odlučiti na pregovore kako bi spriječio moguću socijalnu nestabilnost ili će napasti svoje regionalne neprijatelje pokazujući uzvišeno mučeništvo.

Sirija i Kina

Sukob u Siriji prijeti da se prelije izvan granica te zemlje i da destabilizira Liban i Jordan. Obama bi mogao odlučiti da pomogne pobunjenicima u zauzimanju dijela zemlje koji bi mogao biti baza za rušenje predsjednika Bashara al-Assada. No, postoji duboka sumnja u ideologiju i politiku opozicionih lidera ako dođu na vlast u Damasku.

U širem kontekstu, početno uzbuđenje u vezi s "Arapskim proljećem" kao svitanjem demokratije zasjenjeno je rastućim strahovima u to da je otvoren prolaz za militantne islamističke stranke. Njihova rastuća uloga u Vladi mogla bi odskakati od američkih i zapadnih interesa. Sjeverna Afrika sada se čini glavnom metom islamskih dogmatičara, kao što se to moglo vidjeti u građanskom ratu u Maliju.

Pokušaji da se Kina zaustavi neće biti dovoljni; potrebna je politika bližeg političkog angažmana zajedno s funkcionalnijim trgovinskim odnosima.

Washington će se, također, morati nositi s usponom Kine i novim liderstvom u Pekingu, koje će vjerovatno težiti ostvarivanju širih vojnih i sigurnosnih interesa zajedno s ekonomskom ekspanzijom zemlje. Pokušaji da se Kina zaustavi neće biti dovoljni; potrebna je politika bližeg političkog angažmana zajedno s funkcionalnijim trgovinskim odnosima.

I svaki od tih vanjskopolitičkih izazova dolazi u vrijeme kada transatlantski savez prolazi kroz previranja, evidentna u strogim budžetskim ograničenjima u Evropi i monetarnoj krizi u Evropskoj uniji. Obamina administracija EU ne vidi kao rastuću globalnu silu i frustrirana je unutrašnjim problemima Unije, njenom nesposobnosti da nastavi koherentnu vanjsku politiku, njenom nespremnosti da preuzme teže sigurnosne terete, kao i njenim oslabljenim sposobnostima meke moći.

Enigma Evropa

Kao rezultat ograničenih resursa i fokusiranja na kritična područja izvan Evrope, Washington nije značajno posvećen razvoju odnosa s EU-om. Tako se tokom nedavne predizborne kampanje nijedan kandidat nije fokusirao na Evropu, iako budućnost tog kontinenta predstavlja značajne strateške izazove. Evropa je ekonomska sigurnosna prijetnja, jer bi Sjedinjene Države mogla gurnuti u dugu i tešku recesiju ukoliko se dužnička kriza ubrza ili eurozona počne raspadati.

Ekonomske veze između Evrope i Amerike su duboke i obimne, u trgovini, investicijama i kretanju kapitala. Naprimjer, trgovina između SAD-a i EU-a u 2011. godini je premašila 636 milijardi dolara, a američke investicije u EU-u su iznosile blizu 150 milijardi dolara.

Ekonomske veze između Evrope i Amerike su duboke i obimne, u trgovini, investicijama i kretanju kapitala.

Problemi u Evropi, također, mogu negativno utjecati na transatlantski savez. Ako ekonomska depresija oslobodi val nacionalizma i protekcionizma, to bi moglo razbiti samu EU i odraziti se negativno na operacije NATO-a. Američka vanjska politika je često vođena domaćim preokupacijama i trenutnim regionalnim krizama, te često ne uspijeva predvidjeti nadolazeće međunarodne opasnosti.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.