Teške školske torbe opasne za kičmu

Piše: Ranka Rakić

Nasljeđe i loše navike u držanju, preteške školske torbe, neadekvatne školske klupe i stolice, kao i nedovoljna fizička aktivnost,  prema mišljenju velikog broja ljekara fizijatara u regionu najveći su uzroci deformiteta kičme kod djece.  

Zbog toga stručnjaci apeliraju da maksimalna težina školske torbe sa priborom i pratećom opremom ne smije biti veća od 10 posto ukupne tjelesne težine djeteta prema preporučenoj tablici tjelesnih težina djece od 5 do 18 godina, prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.

Prema mišljenju većine prosvjetnih radnika, obzirom da je djetinjstvo ključni period za rast i razvoj djeteta, na nivou škola od najranijeg uzrasta potrebno je učiti djecu pravilnom držanju tijela, bavljenju sportom i izbjegavanju svih navika koje mogu loše uticati na njihovo zdravlje.

Lakši papir i smanjenje težine

U cilju zaštite i unaprjeđenja zdravlja učenika, Pedagoški zavod Republike Srpske na niz inicijativa institucija i pojedinaca u ovom entitetu formirao  je komisiju sastavljenu od inspektora prosvjetnih savjetnika koji su predložili mjere i aktivnosti koje će uticati sa smanjenje težine đačke torbe. U tom pravcu izrađen je set mjera za roditelje, učenike, rukovodstva škola i nastavnike, a dokument je poslat svim osnovnim školama u RS-u 20. februara.

Kako navode u Pedagoškom zavodu RS-a, primjena ovih mjera trebala bi početi odmah, ili u slučaju posebnih priprema, najkasnije do početka školske 2014/15 godine.

Tako se u prijedlogu mjera za roditelje navodi da je na prvom mjestu potrebno birati školsku torbu (sa svijetlim trakama na spoljašnjem dijelu) i pernice od lakšeg materijala, stvarati kod djece naviku da se u pernici nalazi samo onaj pribor koji im je potreban za dati radni dan, izbjegavati kupovinu sveski tvrdog poveza, te kontrolisati sadržaj đačke torbe.

“Društvo bi trebalo ulagati u razvoj obrazovanja u smislu da djeca određeni period školske godine provode u prirodi, baveći se tjelesnim aktivnostima”, mišljenja su u Prosvjetno-pedagoškom zavodu Kantona Sarajevo.

Učenicima se u prijedlogu mjera preporučuje da đačku torbu trebaju nositi na leđima na oba ramena, svakodnevno provjeravati i mjenjati sadržaj torbe, izbjegavati trčanje po stepeništima i hodnicima sa torbom na leđima, te kad god je to moguće rasteretiti đačke torbe.

U prijedlozima mjera za rukovodstva škola i nastavnike ističe se da sve seoske i prigradske škole koje rade u jednoj smjeni trebaju osigurati da učenici sve knjige i pribor ostavljaju u školi, gradskim školama koje rade u dvije smjene preporučuje se da trebaju obezbijediti ormare u kojima će đaci ostavljati knjige, kontinuirano im ukazivati na pravilno nošenje đačke torbe. Također, od učenika ne treba zahtijevati da kupuju sveske velikog formata, učenicima koji su zajedno u klupi sugerisati da naizmjenično nose knjige,  dok je na časovima fizičkog vaspitanja potrebno raditi na jačanju, istezanju i opuštanju mišića koji „učestvuju“ u nošenju torbe. Dr Predrag Damjanović, direktor Republičkog pedagoškog zavoda RS-a mišljenja je da će se dosljednom realizacijom ovih mjera postići željeni rezultati što bi trebalo uticati na zaštitu zdravlja učenika.

“ U cilju smanjivanja težine đačke torbe dat je prijedlog Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva RS-a da vodi računa da se prilikom štampanja udžbenika koristi lakši tip papira i razmotri mogućnost štampanja knjiga u više dijelova. Za provođenje ovih mjera nisu potrebna dodatna finansijska sredstva iz budžeta osim ako neka škola koja radi u dvije smjena treba obezbijediti ormare, ali smo sigurni da to može osigurati svaka škola“, kaže Damjanović.

U obrazovnim institucijama entiteta Federacija BiH tvrde da se provode aktivnosti s ciljem smanjenja težine školskih torbi. Iz Ministarstva obrazovanja i nauke FBiH potvrdili su da je koordinacija ministara obrazovanja i nauke donijela odluku o postupku pripremanja i odobravanja udžbenika, radnih udžbenika i drugih nastavnih sredstava za osnovne i sredne škole na području FBiH, u kojoj je kao obavezno nastavno sredstvo naveden samo udžbenik, što znatno olakšava školsku torbu.

„U toku je i izrada nove koncepcije udžbenika. Radna grupa sastavljena od predstavnika ministarstava obrazovanja, izdavačkih kuća, sindikata i prosvjetno-pedagoških zavoda zalaže se za smanjivanje gramature papira, zahvaljujući čemu bi se smanjila i pojedinačna težina udžbenika“, ističu u Federalnom ministarstvu obrazovanja.  Istovremeno sa ovim aktivnostima u toku je proces izrade (kurikuluma) nastavnog plana i programa za devetogodišnju osnovnu školu koji je baziran na ishodima učenja.

„Udžbenici koji će biti rađeni na osnovu novog kurikuluma biće tanji, vizuelno privlačniji i savremeniji, što doprinosi smanjenju težine školske torbe osnovcima u Federaciji BiH“, dodaju iz ovog Ministarstva.

Fizičke aktivnosti najbolja prevencija

U Prosvjetno-pedagoškom zavodu Kantona Sarajevo objasnili su da je težina školske torbe na području ovog kantona regulisana Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju i Pegagoškim standardima i normativima kao podzakonskim aktom kojim se propisuje da maksimalna težina torbe ne smije biti veća od 10 posto od ukupne tjelesne težine učenika.Odgovarajući na upit koliko škola na području sarajevskog Kantona posjeduje ormariće za knjige, u ovom Zavodu kažu da prema njihovim saznanjima većina škola ima takve ormariće koji su nabavljani na različite načine.

„Kada se govori o pojavi deformiteta kičme, veći problem od težine torbe leži u činjenici da djeca u toku dana imaju veoma malo tjelesnih aktivnosti. Skoro da je i nestalo razlike između života u urbanim i ruralnim sredinama. Društvo bi trebalo ulagati u razvoj obrazovanja u smislu da djeca određeni period školske godine provode u prirodi, baveći se tjelesnim aktivnostima, učeći kroz istraživanja i navikavajući se na kolektivni život daleko od saobraćajne vreve i provođenja vremena pred televizorom i računarom“, mišljenja su u ovom Zavodu.

Kad imam četiri časa onda me bole leđa jer nosim puno stvari sa sobom u školu”, kaže Ema Džafić iz Sarajeva, učenica 2. razreda osnovne škole.

Naglašavaju da veliku odgovornost za težinu školskih torbi snose i sami roditelji djece, jer su oni ti koji biraju i kupuju torbe djeci koje su nerijetko teže od kompletnog sadržaja koji se nalazi u njima, a ovaj problem je posebno izražen kod učenika mlađeg uzrasta.

U Osnovnoj školi „ Grbavica 1“ u Sarajevu, smatraju da su brojni načini kojima se može uticati na smanjenje preopterećenosti školskih ruksaka. Profesor Omer Begović, direktor ove škole, kaže da menadžment i nastavnici na prvom roditeljskom sastanku svake nove školske godine upoznaju roditelje sa ovom problematikom.

„Neophodno je da roditelji svaki dan provjeravaju da li učenici spremaju školsku torbu prema rasporedu za taj dan, jer se često desi da učenici u školu nose sve knjige. U našoj školi učenicima na svakom času iz jednog predmeta potreban je samo jedan udžbenik, a radne listove, atlase, blokove za likovno, opremu za tjelesni odgoj i drugo učenici ostavljaju u ormare koji se nalaze u kabinetima, a koje je menadžment škole obezbijedio zahvaljujući raznim donacijama, između ostalog donaciji roditelja“, objašnjava Begović.

Larisa Šabotić, profesorica Razredne nastave u O.Š. ,,Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak“  u Sarajevu, koja je i sama roditelj dvoje djece, kaže da bi svaki učenik predmetne nastave, kao u školama Evropske unije, trebao imati svoj metalni ormarić u kojem ostavlja stvari i opremu koja mu nije potrebna svaki dan.

Violeta Đolan, čiji sin Ivan ide u 5. razred ove škole, mišljenja je da su djeca preopterećena težinom školskih torbi.

„ Mislim da su torbe obzirom na njihov uzrast preteške. Osim toga kupovina sveski i knjiga, posebno u ovim teškim vremenima, dodatno opterećuje kućni budžet“, kazala je ona.

Djevojčice Ena i Ema Džafić idu u Osnovnu školu “Čengić Vila 1” u Sarajevu. Ena ide u četvrti, a Ema u drugi razred. Kada imaju časove fizičkog vaspitanja majka im pomaže da nose opremu u školu.

„Ja imam sedam predmeta, a moja sestra Ena osam. Fizičko imamo dva puta sedmično. Kad imam četiri časa onda me bole leđa jer nosim puno stvari sa sobom u školu. U školi imamo samo vješalice za odjeću. Najviše volim kada imamo online učenje jer onda ne moramo ići u školu i nositi ruksake“, ispričala je osmogodišnja Ema. 

Deformacije kičme

Mnogi specijalisti fizijatri upozoravaju da preteške školske torbe mogu dovesti do poremećene statike kičmenog stuba, što za rezultat ima pojavu kifoze, skolioze i lordoze (deformacije kičme). Prim. dr Emina Turkić, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije i šef CBR Centra u JU Domovi zdravlja Kantona Sarajevo, kaže da su provedenim sistematskim pregledima djece u osnovnim školama ustanovljeni oblici poremećaji kičmenog stuba.

Preporučeno opterećenje torbe iznosi oko 10 posto težine, a istraživanja su pokazala da opterećenje od 15 ili 20 posto težine češće izaziva subjektivne tegobe kod djece u vidu nelagode nakon hoda, bolova u vratu i leđima”, kaže dr. sc. Andrea Polovina.

„Kod do 80 posto slučajeva uočeno je loše držanje, do 70 posto ravna stopala, a do 40 posto skolioza i drugi deformiteti. Nažalost, ti poremećaji su i dalje u porastu. Najbolji način da roditelji pomognu svojoj djeci je da ih odvedu na pregled čim uoče neke deformitete kod svoje djece. Fizička aktivnost i vježbe smatraju se najboljom prevencijom i svako dijete bi ih trebalo upražnjavati, na prvom mjestu plivanje, kao i ostale sportove za koje djeca imaju afinitet“, kaže Turkić.

Zavod za školstvo Crne Gore je od 2003. godine sa sprovođenjem reforme obrazovanja u Crnoj Gori, poduzeo niz mjera sistemskog i instruktivnog značaja. U cilju otklanjanja prevelike opterećenosti učenika, kako ističu u ovom Zavodu, u posljednjih godinu dana izrađeni su rasterećeniji programi za osnovnu i srednju školu.

„Sistemska mjera u koncepciji našeg obrazovnog sistema je uvođenje nadgledanog učenja u prva tri razreda osnovne škole sa jednim časom nedjeljno. Cilj ovakvog učenja je da učenici samostalno rade zadatke iz različitih predmeta na istom času u prisustvu nastavnika. Na taj način smo željeli da učenike rasteretimo izrade domaćih zadataka kod kuće, pa smo tako posredno rasteretili njihove školske torbe. Ministarstvo prosvjete je u većini škola obezbijedilo neophodni namještaj, opremu i nastavna sredstva. Škole su snadbjevene ormarima, a učenicima je omogućeno da nose torbe kući jedino vikendom“, navode u ovom Zavodu.

Napominju da se već dugi niz godina u školama u Crnoj Gori realizuju i razni programi koji su namjenjeni unaprijeđenju zdravlja djece i mladih.

I  Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske donijelo je u drugoj polovici 2013.godine nekoliko pravnih dokumenata u cilju podizanja kvalitete udžbenika i udžbeničkog standarda u osnovnim i srednjim školama kojima se smanjio broj udžbenika i dopunskih nastavnih sredstava za pojedini razred i to za osam predmeta u osnovnoj i šest predmeta u srednjoj školi.

„Osim toga doneseni propisi će rezultirati da se učenicima osiguraju i poboljšaju i grafičke karakteristike udžbenika, vezano za kvalitet papira. Koristit će se ekološki zdravstveno prihvatljiv papir u kojem se ne koristi klor ili neka druga štetna supstanca, kao i papir manje gramature, čime će udžbenici u konačnici biti lakši kao i školske torbe“,  navode iz ovog Ministarstva. Darko Tot, načelnik Sektora za potporu sustavu i programe EU pri ovom Ministarstvu, naglašava da je veoma važno u školske kurikulume ugrađivati sadržaje koji promovišu, preporučuju i provode aktivnosti kretanja na svježem zraku uz što manje sjedenja.

Ističe da je djeci potrebno preporučiti gledanje televizije ležeći na podu i bavljenje sportom, prije svega plivanjem i odbojkom.

Dr. sc. Andrea Polovina,  specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije u Poliklinici za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju „ Prof.dr. sc Milena Stojčević Polovina“ u Zagrebu, slaže se sa kolegama iz regiona da su u prevenciji osim smanjivanjem opterećenja školskih torbi i odgovarajućim načinom nošenja, veoma važne tjelesne aktivnosti kod djece.

„Preporučeno opterećenje torbe iznosi oko 10 posto težine, a istraživanja su pokazala da opterećenje od 15 ili 20 posto težine češće izaziva subjektivne tegobe kod djece u vidu nelagode nakon hoda, bolova u vratu i leđima. Osim opterećenja važan je i način nošenja torbe. Tako nošenje na jednom ramenu ili u ruci značajno mjenja posturu i hod kod djece, odnosno uzrokuje posturalnu devijaciju u svim ravninama uzrokojući stres i naprezanje na strukture kralježnice i konačno može dovesti do bolova i progresivne posturalne skolioze“, upozorila je Polovina.  

U Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja u Vladi Republike Srbije ističu da su u velikom broju škola u Srbiji nabavljeni ormarići u koje djeca svakodnevno ostavljaju udžbenike, čime bi se trebalo smanjiti  opterećenje učenika. U toku je izrada novog Zakona o udžbenicima kojim će se propisati nove procedure u pogledu štampe udžbenika i drugih tehničkih rješenja.   

Izvor: Al Jazeera