Temeljno načelo EU-a prema BiH: Suverenitet i nepromjenjive granice

Potrebna je reforma svih institucija koje su se do sada pokazale neefikasnim, poručuju iz EU-a (Tanjug)

Najnovija politička kriza u Bosni i Hercegovini izazvana odbacivanjem odluke državnog Ustavnog suda u vezi s vlasništvom nad poljoprivrednim zemljištem, u sjedištu Evropske unije se doživljava kao “ozbiljna prijetnja ustavnom poretku Bosne i Hercegovine”.

Za sada, međutim, nema nagovještaja da bi zbog toga bilo koja institucija EU-a mogla preduzeti bilo kakve mjere kojima bi se na bilo koji način dodatno usporio proces evropske integracije ove zemlje, ili bi se mogla dovesti u pitanje politička, finansijska, ekspertska i svaka druga vrsta podrške Bosni i Hercegovini na njenom evropskom putu.

“Evropska unija kao cjelina i svaka njena institucija snažno podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i institucionalnopolitičku funkcionalnost Bosne i Hercegovine. Nepromjenjivost granica ostaje temeljno načelo Evropske unije prema Bosni i Hercegovini. I ovoga puta naglašavamo da je neophodno osigurati funkcionalnost svih institucija na državnom nivou i u cjelosti ispoštovati sve odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”, izjavio je zvanični predstavnik Evropske komisije za pitanja susjedske politike EU i politiku proširenja.

Špekulacije o ‘Daytonu 2’

Na pitanje kakvo je stajalište Kabineta predsjednice Komisije Ursule von der Leyen po pitanju najnovije političke blokade državnih institucija, ima li osnova za sve učestalije špekulacije o takozvanom “Daytonu 2”, te da li se u Komisiji razmatraju bilo kakve promjene dosadašnjeg kursa prema liderima političkih stranaka koji doprinose destabilizaciji Bosne i Hercegovine i blokiranju procesa euroatlantskih integracija, zvanični predstavnik Evropske komisije je odgovorio da “EU raspolaže odgovarajućim mehanizmima sankcioniranja strana koje ne provode zajedničke evropske politike, ne poštuju evropske vrijednosti ili krše postojeće ugovore ili sporazume”.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Podsjeća da su različite vrste sankcija za članice EU-a propisane Ugovorom o Evropskoj uniji, a za zemlje u procesu pridruživanja Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Za članice Unije kaznene mjere se uobičajeno primjenjuju u rasponu od službene opomene, finansijskog kažnjavanja do pokretanja sudskog spora pred Sudom pravde Evropskih zajednica, poznatijim kao Evropski sud pravde, sa sjedištem u Luksemburgu.

Što se Bosne i Hercegovine i drugih zemalja zapadnog Balkana tiče, pojašnjava isti zvaničnik, osim finansijskih sankcija u vidu uskraćivanja predpristupnih, razvojnih i drugih specifičnih fondova EU-a, institucije u Briselu se mogu pozvati i na član 129 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju kojeg su članice Zajednice i BiH potpisale sredinom 2008. godine. U slučaju nepoštovanja ovog sporazuma on se može iz Brisela jednostrano raskinuti, a “odluka o tome stupa na snagu momentalno u slučaju kada druga strana ne poštuje makar jedan od ključnih dijelova ovog sporazuma”.

Važnost stabilnosti institucija

Uz opasku da metode rada Evropske komisije kao i svih drugih evropskih institucija ne podrazumijevaju “tvrdu diplomatiju” i direktno političko uplitanje u unutarnje uređenje, zvanični predstavnik je u ime Komisije uputio poziv “svim političkim akterima i institucijama da se fokusiraju na napredak Bosne i Hercegovine na njenom putu pridruživanja, a primarni uslov za to su vitalne društveno-ekonomske reforme koje su u interesu svih građana… Konstruktivan pristup svih političkih aktera i institucija na svim nivoima je osobito važan sada uoči predstojećeg samita EU-a i Zapadnog Balkana koji je zakazan za početak maja u Zagrebu. Takvu priliku Bosna i Hercegovina ne bi smjela propustiti”.

Upozorio je da “četrnaest ključnih prioriteta utvrđenih u mišljenju Komisije iz maja 2019. godine, koje je usvojilo i Vijeće EU u decembru, čine sveobuhvatni plan za duboke i suštinske reforme zakonodavnog i institucionalnog okvira Bosne i Hercegovine, uključujući ustavno sudstvo, ako je to potrebno… Za evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine od suštinske važnosti je stabilnost institucija koje jamče demokratiju, vladavinu zakona, ljudska prava, te poštovanje i zaštitu manjina. U Mišljenju Evropske komisije o kandidatskom statusu se zahtijeva i trajno poštovanje odluka Ustavnog suda”, rekao je zvaničnik Evropske komisije.

Nova konferencija o ustavnom uređenju?

Na pitanje šta bi, prema mišljenju Komisije, bilo najkorisnije za političku stabilizaciju Bosne i Hercegovine: dosljedna provedba postojećeg Daytonskog mirovnog sporazuma, njegova djelimična korekcija, radikalna reforma postojećeg ustavnog rješenja, ili nova međunarodna konferencija o ustavnom uređenju – zvanični predstavnik Komisije je izjavio:

“Iako je decentralizirana državna struktura kompatibilna s članstvom u Evropskoj uniji, lideri u Bosni i Hercegovini se moraju zalagati za funkcionalnu i efikasnu državu. U tom cilju neophodna je reforma svih institucija koje su se do sada pokazale neefikasnim kako bi Bosna i Hercegovina mogla uspješno i odgovorno sudjelovati u odlučivanju unutar EU kada za to dođe vrijeme. Samo tako i ova zemlja može biti sposobna u potpunosti implementirati i provoditi pravnu stečevinu EU-a. Odgovornost vođstva na svim nivoima je da odluči kako reformirati Bosnu i Hercegovinu, a EU je spremna olakšati te procese i pružiti maksimalnu pomoć i svaku vrstu podrške”.

U Komisiji očekuju aktivnije djelovanje i Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje kojeg čine članovi Vijeća Evropske unije i Komisije s jedne strane, te članovi Vijeća ministara BiH, s druge strane, a Evropska investiciona banka sudjeluje u radu Vijeća u svojstvu promatrača.

Ključna uloga za integraciju BiH u EU

“Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje je, radi postizanja ciljeva procesa integracija, ovlašteno donositi odluke, donesene odluke su obavezujuće, a sve strane uključene u Vijeće moraju preduzeti mjere koje su nužne za njihovu provedbu. Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje također može davati odgovarajuće preporuke. U obavljanju tih dužnosti pomaže mu Odbor za stabilizaciju i pridruživanje kojeg čine također predstavnici Vijeća Evropske unije i Komisije, te predstavnici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Vijeću i Odboru se moraju dostavljati sve relevantne informacije koje su potrebne za temeljito ispitivanje svakog eventualnog spora u vezi s procesom integracije radi pronalaženja rješenja koje je prihvatljivo za sve strane”.

Zvaničnik Komisije je također podsjetio da je Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju ustanovljen i Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje kojeg čine članovi Parlamentarne skupštine BiH i Evropskog parlamenta.

“Sva ova tijela bi se trebala aktivnije baviti suštinskim pitanjima iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a sva ona imaju ključnu ulogu za integraciju Bosne i Hercegovine u EU”, rekao je zvaničnik.

‘Djelovanje trećih destabilizirajućih zemalja’

U povodu najnovijih uobičajeno konfuznih i dvoličnih stavova Srbije o zbivanjima u Bosni i Hercegovini, te zbog užurbanog  naoružavanja ove zemlje borbenim avionima, helikopterima i najmoćnijim ruskim proturaketnim naoružanjem (zbog čega se Srbija danas smatra najvećom vojnom prijetnjom u regionu) je govorio vodeći glasnogovornik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Peter Stano.

“Da bi napredovala na putu ka EU integracijama, Srbija se mora postepeno usklađivati sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU u skladu s Pregovaračkim okvirom. Vlada Srbije je integraciju u EU identificirala kao strateški prioritet i zbog toga očekujemo da će se lideri, vlast i institucije Srbije ponašati u skladu s preuzetim obavezama”.

U istom kontekstu se oglasio i predsjednik delegacije zajedničkog Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU-Crna Gora, Vladimir Bilčik, koji je rekao da “ukoliko EU ne uspije s politikom proširenja na Zapadni Balkan, bio bi to neuspjeh za sve, a cijela regija bi bila nestabilna i izložena djelovanju trećih destabilizirajućih zemalja”.

Izvor: Al Jazeera