Oglasi

Televizija Sarajevo - javni servis u rukama političkih partija

Strukovna udruženja i uposlenici upozoravaju na filtriranje programa ovog javnog servisa te nagrađivanje podobnih novinara.
Vijeć uposlenika smatra da Televiziju Sarajevo trebaju voditi nestranački ljudi, koji imaju kompetencije za toAl Jazeera

Bosna i Hercegovina je vjerovatno zemlja s najviše javnih radio-televizijskih servisa, gdje svaka vladajuća politička stranka može postavljati svoj menadžment. Ono što još više zabrinjava je da javni medijski servisi koji trebaju raditi za zajednicu često "skrivaju" informacije od građana, upozoravaju medijski stručnjaci.

Tako o nestašici vode, održavanju protesta i drugim problemima u Kantonu Sarajevo građani ne mogu saznati iz programa Televizije Kantona Sarajevo (TVSA), koja se plaća iz njihovih džepova. Na svakodnevno "filtriranje" informativnog programa, postojanje poželjnih i nepoželjnih gostiju i tema te premještanje novinara s jedne na drugu funkciju upozorilo je nedavno i Udruženje BH Novinari, koje je uputilo javni protest menadžmentu ovog servisa.

"Sve stranke koje su bile na vlasti u KS-u, preko 'svojih' direktora i članova nadzornog odbora, miješale su se u uredničku politiku, vršile cenzuru i na druge načine kršile profesionalno dostojanstvo i prava uposlenika TVSA", kaže Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH Novinari.

U posljednjih nekoliko godina Linija za pomoć novinarima - FMHL, dodaje, imala je prijavljenih sedam slučajeva kršenja profesionalnih i radnih prava novinara, uposlenika i urednika TVSA.

"Krenimo od slučaja kada je jedan od članova Nadzornog odbora uletio u studio za montažu i pokušao narediti novinarki kako treba napisati izvještaj", ističe Rudić, misleći na slučaj iz 2011. godine, kada se tadašnji v.d. predsjednika Nadzornog odbora TVSA Mirsad Sipović pokušao uplitati u rad novinarke Azre Bavčić.

"Pa preko slučajeva zabrane objavljivanja vijesti o protestima u Sarajevu; o redukciji vode u glavnom bh. gradu; ili naredbe da se kao 'eksluzivna' vijest objavi poziv na sjednicu glavnog odobra stranke koja je tada imala svog direktora na čelu TVSA; sve do najnovijih slučajeva dovođenja 'vanjskog urednika' za emisiju BH Dnevnik, koji je poptuno izvan redakcijskih novinarskih pravila; sankcija novinarki koja je izvještavala iz Vijećnice sa otvaranje izložbe slika Mersada Berbera...", kaže Rudić.

Kontić: Problem servisa nije 'fake news', već 'fake reality'

'U svijetu je trenutno problem 'fake news', a kod nas je problem 'fake reality', jer javni radio-televizijski servisi proizvode stvarnost koja, zapravo, nema veze sa stvarnošću", ovako situaciju opisuje Boro Kontić, direktor Mediacentra Sarajevo, ističući da je Bosna i Hercegovina možda svjetski rekorder po broju javnih medija.

'Od 144 radiostanice, 62 su javne; od 45 televizija, 12 do 15 su javne. To je, s jedne strane, teoretski gledano, dobro, jer javne radio-televizije služe zajednici, one bi trebale da imaju teme od najšireg interesa za sve ljude.'

Međutim, dodaje, problem je u tome da javni servisi uglavnom, pošto dobijaju novac iz kantonalnih, općinskih te budžeta drugih nivoa vlasti, zapravo rade za politiku koja je u tom trenutnku na vlasti, iako se ti budžeti pune iz džepova građana.

U svijetu isto postoje, ističe Kontić, mediji koje finansira zajednica te mediji koje je kupio privatnik, ali jasna razlika je u tome što je on kupio medij, a ne slobodu izražavanja.

'Sloboda izražavanja, profesionalnost medija, to su vrijednosti koji su iznad vlasničkog odnosa.'

'Imate primjer Radio-televizije Republike Srpske koja je klasična partijska televizija, javna televizija koja bukvalno skriva informacije, ne objavljuje bilo šta što bi moglo dovesti u pitanje režim, nego ga, ustvari, promoviše i radi mu besplatnu propagandu iako tu televiziju plaćaju građani.'

'Imate grad Sarajevo koji ima problem sa vodom, to nije ovogodišnji problem, imate neočišćene ulice, imate problem kada padne kiša da je cijeli grad u lokvama zbog rupa, hiljade problema u ovom gradu, a vi to ne vidite na televiziji', kaže Kontić.

Prema njegovom mišljenju, politički pritisak je i to što parlament već 20 godina ne riješava problem plaćanje takse.

'Jedino oni mogu pomoći javnim servisima, jer je to u njihovim rukama, a ne u rukama javnosti, i onda ne smiju da im se zamjere, jer čekaju tu neku odluku kojom će se riješiti njihovo pitanje.'

Iz Vijeća uposlenika ove televizije, koje je osnovano kako bi se zaštitili radnici uprkos postojanju sindikata, za Al Jazeeru su rekli da podržavaju ovu reakciju strukovnog udruženja te da su mu se i sami obraćali.

"U javnom prostoru unutar, ali i van naše kuće jasno je da u našim informativnim emisijama često nema značajnih problemskih tema za građane KS-a", kažu.

Prepravljanje priloga i odobravanje gostiju

Ovo je potvrđeno i u slučaju strip crtača Filipa Andronika i njegovih strip ilustracija prikazanih tokom gostovanja u revijalnom programu TVSA u decembru 2018. godine, koje je Uprava TVSA osudila i uputila izvinjenje javnosti, zbog "spornih ilustracija" koje su doveli u vezu s nekadašnjih predsjedavajućim Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alijom Izetbegovićem.

Tada je saopćeno da je "urednica revijalnog programa TVSA Enisa Skenderagić ignorirala Odluku Uprave da za svaku emisiju mora dostaviti imena gostiju", čime je menadžment televizije priznao da se miješa u rad novinara i urednika.

"Imali smo situacije da urednici neargumentirano odbijaju pojedine teme, ili da diskvalificiraju sagovornika isključivo jer je iz neke političke opcije, ali i situacije da, nakon što novinar završi prilog i ode kući, urednik jednostavno uđe u montažu i premontira prilog", kažu iz Vijeća uposlenika.

Kao primjer navode slučaj kada je urednički kolegij prihvatio prijedlog dnevne urednice da se snimi priča o Turističkom info pultu, objektu od 15-ak kvadrata, za koji je Turistička zajednica KS-a raspisala tender za odabir najboljeg ponuđača koji će ga projektirati i izgraditi za čak 252.000 konvertabilnih maraka (127.000 eura), što je izazvalo osude javnosti.

"U poslijepodnevnim satima novinaru koji je trebao raditi tu priču direktor programa javio je telefonom da ipak ne snima taj prilog."

Takvih primjera je mnogo, dodaju iz Vijeća uposlenika, a pojedini su došli u centar pažnje javnosti. Tako je urednik i novinar TVSA Aid Mršić u novembru 2017. godine poslao javno pismo direktoru i urednici programa u kojem je, između ostalog, govorio i o prepravljanju priloga i cenzuri.

Također, u julu 2017. godine novinarka Sunčica Šehić prijavila je Liniji za pomoć novinara slučaj u kojem je tvrdila da joj je, nakon odbijanja da skine informaciju o nestanku vode u Sarajevu, isključen internet, a ona je kažnjena i prebačena na drugo radno mjesto.

'Sindikat blizak Upravi'

Zapošljavanje i napredovanje na ovom servisu također je jedna od spornih stvari. Pojedini dugogodišnji zaposlenici s iskustvom ostaju na nižim pozicijama, dok oni s manje radnog staža i profesionalnih rezultata napreduju. Pojedinima se ne produžava ugovor, iako se to radi u slučaju njihovih kolega s istim ugovorima. Također, javnosti su poznati slučajevi da je Uprava najavljivala sankcije protiv pojedinih urednika i novinara zbog spornih emisija i priloga, međutim, ti radnici nisu kažnjeni, već nagrađeni.

Zbog jednog ovakvog slučaja formirano je Vijeće uposlenika, iako već postoji sindikat. U junu prošle godine, nakon isteka ugovora na određeno, od desetak uposlenika koji su bili u identičnoj situaciji, tada nova, a sada aktuelna Uprava Javnog preduzeća TVSA donijela je odluku o neprodužavanju ugovora samo za troje ljudi.

"Bez bilo kakvog objašnjenja, iako se radilo o kolegama koji su dugi niz godina radili profesionalno svoj posao. Nakon ovog događaja, većina uposlenika TVSA spontano se okupila oko ideje da se ovakva praksa treba zaustaviti, poučeni iskustvima od ranije. Naša borba i demokratsko djelovanje kroz peticije, sindikalne inicijative i sastanke nisu urodile plodom. Dogodilo se suprotno, u sindikat su se počeli učlanjivati kolege bliske Upravi i tako je nastao raskol sindikata, koji je, nakon nekoliko mjeseci, napustila većina uposlenika", tvrde iz Vijeća uposlenika.

Umjesto sankcija, urednička pozicija

Jedan od slučaja kada je TVSA ponovo došao u centar pažnje javnosti desio se u julu 2018. godine, kada su u razgovoru o spornom Nacrtu kodeksa o ponašanju i odijevanju na Univerzitetu Sarajevo s članom Upravnog odbora UNSA Harisom Zahiragićem prikazani kadrovi u kojima je analiziran način oblačenja i ponašanja studenata na javnoj raspravi koja je održana na Fakultetu političkih nauka.

Uprava se oglasila saopćenjem, u kojem je navela da se ograđuje od ove emisije. Također, u saopćenju se navodi da je "Suad Karamustafić, novinar TVSA, zadužen za realiziranje projekta dnevnika u saradnji s partnerskim kantonalnim televizijama te da je 'jasno je navedeno da imenovani odlučuje o sadržaju emisije i odgovara za nju'".

Manipuliranje novinarima

Pitanje funkcioniranja javnih medija, od kantonalnih i općinskih radio-televizijskih stanica, kao i javnih servisa - Bosanskohercegovačka radio-televizija, Radio-televizija Federacije Bosne i Hercegovine, Radio-televizija Republike Srpske - trenutno je najveći problem u medijskom prostoru Bosne i Hercegovine, ističe Borka Rudić.

'Mi, praktično, i nemamo javnih medija koji rade u interesu svih građana na području za koje su dobili dozvolu RAK -a', kaže i dodaje da su političke stranke potpuno 'zarobile' javno informiranje kroz upravne i nadzorne odbore, direktore i glavne i odgovorne urednike, koji su birani po stranačkim i nacionalnim kriterijima, a ne na osnovu profesionalnih kompetencija i ekspertize u oblasti medija.

'Tu se hitno nešto mora mijenjati, prije svega zakoni i odluke o funkcioniranju javnih medija, a onda i interna pravila - statuti, pravilnici o radu, sistematizacije koje su skrojene tako da daju velike mogućnosti manipuliranja novinarima i drugim uposlenicima, ili su ovi akti (namjerno) neusaglašeni i kontradiktorni jedni drugima samo da javne inspekcije ne bi mogel djelovati u skladu sa zakonom.'

Rudić kaže da su 2017. i 2018. bile godine užasnih pritsaka na Radio-televiziji Unsko-sanskog kantona, a godinu prije slični problemi postojali su na Radio-televiziji Goražde.

'Ono što je još problem u javnim medijima jeste i činjenica da se u pojedinim slučejevima kolege novinari i urednici, voljom direktora, manipulacijama, zahtjevima politike ili privilegijama od uprave, pojavljuju kao kršioci prava svojih kolega. Čak imamo slučajeve diskriminacije i mobinga od kolega jednih prema drugima i unutar redakcija.'

Saopćenjem je Uprava priznala da novinar, a ne urednik, realizira i odgovara za informativnu emisiju. Dodatno, iako je najavljen postupak protiv odgovornih, Karamustafić nije dobio sankcije, već je nagrađen uredničkom pozicijom.

"Suad Karamustafić je u međuvremenu dobio ugovor na neodređeno vrijeme i istovremeno unaprijeđen u urednika. A što se tiče samog BH Dnevnika, to je jadan od primjera neravnopravnog i neprofesionalnog odnosa, jer je, odlukom prethodne uprave, bilo zabranjeno na programskim kolegijima razgovarati o njegovom sadržaju, koju je sadašnja uprava poništila nakon slučaja s Kodeksom odijevanja", navode iz Vijeća zaposlenika.

Prije toga, u novembru 2017. godine, Regulatorna agencija za komunikacije - RAK kaznila je TVSA sa 6.000 eura zbog sporne nagradne igre, kada je u prijenosu uživo, umjesto izvučenog papirića s imenom Fatima S., što je bilo prikazano na ekranima gledatelja, voditeljica pročitala drugo ime.

Uprava TVSA je saopćila da je "voditeljica i urednica programa Amela Hubjer Hatić, iz još neutvrđenih razloga, pročitala ime Ismaila Hodžića kao dobitnika glavne nagrade", koji je otputovao u Tursku, te da je pokrenut postupak utvrđivanja odgovornosti i da će odgovorni biti sankcionirani.

Međutim, iz Vijeća uposlenika ističu da nemaju informacije o sankcijama Hubijer Hatić, koja je, uprkos kazni RAK-a zbog varanja, danas glavna urednica programa.

Dodaju da kriteriji za unapređenje radnika nisu definirani aktima TVSA, osim što je Pravilnikom o radu TVSA istaknuto da prijedloge unapređenja daju neposredno nadređeni. Kako ističu, dešavalo se da kolege s manje iskustva, radnog staža i objektivnih kompetencija budu unaprijeđeni, za razliku od dugogodišnjih uposlenika sa značajno više radnog iskustva i boljim kvalifikacijama.

Također, interni konkursi se ne objavljuju, a posljednji javni konkurs za prijem voditelja objavljen je u aprilu 2012. godine, kažu iz Vijeća uposlenika.

'Politika zarobila servis'

Zbog svega ovoga iz Udruženja BH novinari pozvali su direktoricu Edinu Fazlagić da hitno osigura zakonom propisane uvjete za rad svih djelatnika na jednak način.

"Iz perspektive BH Novinara i Linije za pomoć novinarima, politička zarobljenost ovog javnog medija je bila gotovo ista u vrijeme vladavine Stranke demokratske akcije, Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine, Stranke za Bosnu i Hercegovinu, Socijaldemokratske unije... Zbog toga sada insistiramo da Vlada i Skupština KS-a konačno preuzmu dogovornost za zaštitu javnog informiranja te profesionalnog, fer i balansiranog izvještavanja, u interesu svih građana kantona, a ne samo stranke ili koalcije koja je na vlasti", zaključuje Rudić.

Al Jazeera je direktorici Fazlagić poslala upit o optužbama Udruženja BH Novinari i navodima Vijeća uposlenika, međutim, do pisanja teksta nismo dobili odgovor.

Fazlagić je za direktoricu imenovana u aprilu prošle godine, kada je Elvir Resić, bivši pomoćnik načelnika Općine Novi Grad - Sarakevo Semira Efendića (SDA), dao ostavku, nakon što Skupština KS-a nije usvojila Izvještaj o poslovanju TVSA.

Na čelno mjesto javnog medijskog servisa Fazlagić je došla sa pozicije šefice Odjela biblioteke Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a prije toga je radila u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine te Biblioteci Grada Sarajeva, kako se navodi u njenoj biografiji objavljenoj na TVSA.

Fazlagić je u februaru zapaljen automobil na parkingu, a ona je na konferenciji za novinare navela da je vozilo zapalio bivši uposlenik TVSA, nakon teksta u medijima o kršenju moratorija o zapošljavanju u ovoj televizijskoj kući.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.