Tehnologija otkrila tajne drevnog Angkora

Duboko u džunglama Kambodže leže ostaci raskošnog srednjevjekovnog grada koji je stoljećima bio sakriven, a koji danas, zahvaljujući novim arheološkim tehnologijama, otkriva svoje tajne, uključujući razgranatu mrežu hramova, bulevara i sofisticiranih kanala za sakupljanje i distribuciju kišnice.

U aprilu 1858. godine mladi francuski istraživač Henri Mouhot otputovao je iz Londona u jugoistočnu Aziju, gdje je naredne tri godine putovao otkrivajući egzotične insekte, koji i danas nose njegovo ime.

Danas bi bio zaboravljen da nije ostavio dnevnik koji je objavio 1863, dvije godine prije nego što je podlegao groznici u Laosu, kada je imao svega 35 godina.

Njegov dnevnik očarao je javnost opisima raskošnih hramova koji su nestali u džungli.

Mouhot je taj koji je svijetu predstavio izgubljeni Angkor u Kambodži u svom njegovom romantičnom sjaju, prenosi agencija Tanjug.

Njegovi opisi grada potakli su armije istraživača da krenu u potragu za izgubljenim hramovima.

Četiri puta veći od Vatikana

Kambodža je danas poznata po ovim zgradama; najveći, Angkor Wat, sagrađen je oko 1.150 godine i i dalje je najveći vjerski kompleks na Zemlji. Pokriva oblast četiri puta veću od Vatikana i svake godine privuče oko dva miliona turista.

No, 1880-ih za Angkor Wat su znali samo lokalni monasi i stanovnici, dok je ideja da je ovaj hram nekada bio okružen gradom s oko milion stanovnika bila potpuno nadrealna.

Bilo je potrebno više od 100 godina napornog rada arheologa kako bi se ispunile praznine u poznavanju ovog izgubljenog grada i Angkor se polako, ulicu po ulicu, počeo pojavljivati.

Značajne nepoznanice su, ipak ostale, sve do prošle godine, kada su arheolozi došli do serije novih otkrića o Angkoru, ali i o mnogo starijem gradu, koji je bio sakriven još dublje u džungli.

Međunarodni tim, na čelu s Damianom Evansom sa Univerziteta u Sidneyju, detaljno je mapirao 370 kvadratnih kilometara oko Angkora, što je značajan poduhvat ako se uzme u obzir gustina džungle i ostaci nagaznih mina iz građanskog rata u Kambodži.

Zanimljivo je što je za cijelu studiju bilo potrebno manje od dvije sedmice.

Kraljevi-ratnici

Tajna uspjeha je Lidar – sofisticirana tehnologija na daljinsko upravljanje, koja je unijela revoluciju u arheologiju, naročito u tropima.

Uz pomoć helikoptera koji je nadlijetao oblast, Lidar je “ispalio” milion laserskih zraka svake četiri sekunde kroz rastinje džungle, snimajući svaku varijaciju topografije.

Otkrića su bila zapanjujuća – ova tehnologija otkrila je originalni Angkor, grad koji je imao puteve i kanale.

Arheolozi su pronašli nedokumentirane obrise grada na tlu džungle, s hramovima i razgranatom mrežom puteva – kako kopnenih, tako i vodenih.

“Kada su se podaci prvi put pojavili na ekranu, imali smo neku vrstu ‘eureka’ trenutka. Ispred nas se jasno pokazao drevni grad”, kazao je Evans.

Nova otkrića duboko su transformirala razumijevanje Angkora, najvećeg srednjevjekovnog grada na planeti.

Na svom vrhuncu u poznom 12. vijeku, Angkor je bio živa metropola, koja se prostirala na oko 1.000 kvadratnih kilometara.

Bio je nekadašnji glavni grad moćnog Kmerskog carstva, koje je, zahvaljujući vodstvu kraljeva-ratnika, dominiralo ovom regijom stoljećima i pokrivalo današnju Kambodžu te veće dijelove Laosa, Vijetnama, Tajlanda i Mjanmara.

Izvor: Agencije