Tatarskom lideru zabranjen ulazak na Krim

Rusija je u utorak na pet godina zabranila ulazak na Krim lideru Tatara sa tog poluotoka Mustafi Džemilevu, saopćila je tatarska Skupština.

Džemilevu, koji je bio na putu u Ukrajinu, kada se pokušao vratiti na Krim, uručeno je zvanično rješenje o zabrani ulaska na Krim tokom pet godina, prenosi AFP.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je u ponedjeljak potpisao dekret o rehabilitaciji krimskih Tatara i drugih etničkih manjina koje su bile ugnjetavane za vrijeme vlasti Josifa Staljina u bivšem Sovjetskom savezu.

Pripadnici tatarske manjine, kojih ima oko 300.000 i čine oko 15 posto stanovništva Krima, prošlog mjeseca su izrazili protivljenje pripajanju tog poluotoka Rusiji.

Jacenjuk optužuje Rusiju

Premijer Ukrajine Arsenij Jacenjuk izjavio je u utorak da ruske specijalne snage u istočnoj Ukrajini namjeravaju ometati održavanje predsjedničkih izbora 25. maja i pozvao je Moskvu da ih povuče odatle.

Jacenjuk je na konferenciji za novinare, poslije susreta s američkim potpredsjednikom Joeom Bidenom u Kijevu, također apelirao na Rusiju da povuče vojsku sa Krima, koji je Moskva prošlog mjeseca pripojila, i da “zatvori ovo sramno poglavlje”, prenosi Reuters.

Predsjednik ukrajinskog parlamenta (Rade) Oleksander Turčinov kazao je na sastanku s Bidenom da Rusija ne namjerava ispuniti sporazum postignut u Ženevi i da ruske specijalne snage i dalje vrše terorističke aktivnosti na teritoriji Ukrajine.

“Nažalost, ni Rusija, ni njene terorističke specijalne snage, koje su prisutne u Ukrajini, nemaju namjeru primijeniti sporazum postignut u Ženevi”, istakao je Turčinov.

Biden: Prilika za ujedinjenu Ukrajinu

Američki potpredsjednik je ranije kazao ukrajinskim parlamentarcima, s kojima se sastao na početku svoje dvodnevne posjete Kijevu, da Sjedinjene Američke Države podržavaju Ukrajinu u odupiranju “ponižavajućim prijetnjama”.

On im je, također, poručio da je pred njima historijska prilika da izgrade ujedinjenu Ukrajinu, prenijela je agencija AP.

Biden je dodao da će predsjednički izbori zakazani za 25. maj biti najvažniji u historiji Ukrajine, kao i da je Washington spreman pomoći u njihovom održavanju.

Razgovarajući o temi ekonomije, američki potpredsjednik je istakao da je SAD spreman pomoći ukrajinskoj privredi, uz upozorenje da se oni prvo moraju uhvatiti ukoštac s “rakom endemske korupcije”.

Biden je dodao da nema razloga da Ukrajina ne postigne energetsku nezavisnost, umjesto da zavisi o ruskim energentima, ali je istakao da će za to biti potrebno neko vrijeme.

Pregovori o krizi

U međuvremenu su tenzije u Ukrajini i dalje visoke, dok proruske snage drže kontrolu nad Vladinim zgradama u nekim gradovima na istoku te zemlje.

Biden će se sastati i s premijerom Ukrajine Arsenijem Jacenjukom.

Glasnogovornica američkog State Departmenta Jen Psaki izjavila je kako bi Sjedinjene Američke Države povodom krize u Ukrajini mogle razmotriti uvođenje sankcija i za ruskog predsjednika Vladimira Putina, ali i napomenula kako takav korak neće biti uskoro preduzet.

Odgovarajući na Twitteru u intervju za stanicu Eho Moskve, Psaki je rekla kako SAD može uvesti sankcije za ljude, kompanije i sektore, ali da cilj nisu same sankcije, nego “deeskalacija” situacije u Ukrajini, prenosi Reuters.

“Mnoštvo zvaničnika se razmatra. Mnogo sankcija prije nego što budemo razgovarali o predsjedniku Putinu”, napomenula je Psaki.

Smanjenje tenzija

Sjedinjene Države najradije ne bi uvodile dodatne sankcije Rusiji, ali su spremne uvesti takve mjere u slučaju daljeg pogoršavanja situacije u Ukrajini, rekao je Ben Rhodes, jedan od ključnih vanjskopolitičkih savjetnika američkog predsjednika Baracka Obame i zamjenik šefa američkog Vijeća za nacionalnu sigurnst.

Da ne bi bile uvedene dodatne sankcije, SAD bi, po Rhodesu, morao vidjeti smanjenje tenzija, poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine.

“Uvest ćemo nove sankcije samo ako uočimo neku vrstu destabilizacije u Istočnoj Ukrajini”, ističe Rhodes.

On je dodao kako bi razlog za nove sankcije bio i izostanak napretka narednih dana u primjeni sporazuma iz Ženeve.

Za dosadašnje sankcije Rhodes je rekao kako su uvedene zbog “ruske akcije na Krimu i destabilizacije situacije u istočnoj Ukrajini” i kako one generalno nisu usmjerene protiv Rusije, već imaju za cilj podršku međunarodnom poretku.

Ženevski dogovor

Zvanični Kijev saopćio je da je Ukrajina, pridržavajući se dostignutih dogovora u Ženevi 17. aprila, posljednjih dana provela “niz važnih aktivnosti” i optužio je Rusiju da “ne pokazuje znake spremnosti” da ispunjava te sporazume.

“Nelegalne oružane formacije koje kontroliraju ruske specijalne službe nastavljaju raditi na destabilizaciji situacije u istočnim regionima naše zemlje i formiranju osnova za novu fazu vojne agresije Rusije”, navelo je ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova.

Ukrajinci traže od ruske strane da se, u skladu sa Ženevskim dogovorima, između ostalog, “javno ogradi od naoružanih separatista i provokatora, da ih pozove da odmah odlože oružje i oslobode zauzete administrativne zgrade”.

Izbjegavanje odgovornosti

U saopćenju se zvanično izjavljuje da “nema nikakvih dokaza o umiješanosti Desnog sektora u krvavoj razmjeni vatre u Slavjansku” u noći na 20. april.

Ukrajina ističe da je obustavljena aktivna faza provođenja “antiterorističke operacije”, čiji je glavni zadatak “da se ne dopuste žrtve među civilnim stanovništvom”.

Ističe se da je Vlada Ukrajine u skupštinsku proceduru unijela Nacrt zakona o amnestiji učesnika masovnih nereda za one demonstrante koji polože oružje i oslobode zauzete zgrade, osim onih koji se sumnjiče za teška krivična djela.

Zvanični Kijev navodi da je započet “proceš širokog razmatranja izmjena Ustava Ukrajine” i da je Vlada dinamizirala rad na realizaciji koncepcije za reformu lokalne samouprave i teritorijalne organizacije vlasti.

“Ukrajina dosljedno poziva rusku stranu da prekine izgbjegavati odgovornost, okonča stalne pokušaje rušenja provođenja u život Ženevskih dogovora i konkretnim akcijama osigura ispunjenje preuzetih obaveza”, navodi ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova.

Ranije je ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov ocijenio u Moskvi da odluka kijevskih vlasti da “sačuvaju Majdan” predstavlja flagrantno kršenje dogovora iz Ženeve i da je apsolutno neprihvatljiva.

Lavrov je rekao da Ženevski sporazum “ne samo što se ne provodi, nego se flagrantno krši”, kao i da to čine oni koji su preuzeli vlast u Kijevu.

Izvor: Agencije