Oglasi

Tamna strana Kremlja: Šta otkrivaju hakirani ruski dokumenti

'Haktivisti' su napali Rusiju i objavili desetke hiljada mailova i dokumenata.
Katalog objava – poznat kao Tamna strana Kremlja – objavio je samo-deklarirani „kolektiv transparentnosti“ pod nazivom DDoSReuters

Deseci hiljada ruskih mailova i dokumenata objavljeni su na internetu 25. januara nakon što su hakeri na globalnu mrežu podigli podatke od 170 gigabajta .

Katalog objava – poznat kao Tamna strana Kremlja – objavio je samo-deklarirani „kolektiv transparentnosti“ pod nazivom Distributed Denial of Secrets (DDoS, Distribuirano negiranje tajni). 

Privatni dokumenti i mailovi visokopozicioniranih političkih i vjerskih figura Rusije, oligarha i vojnih oficira samo su dio od ogromne količine informacija.

Grupu DDoS čine većinom ukrajinski i ruski „haktivisti“.

Na svojoj internetskoj stranici grupa navodi kako nije pristalica „nijednog cilja, ideje niti poruke mimo one o osiguranju da su informacije dostupne onima kojima najviše trebaju – narodu“.

Novinarka i suosnivačica DDoS-a Emma Best, inače američka državljanka, za Al Jazeeru kaže:

„Informacija je cilj sama po sebi. Ako to pravi štetu, pa neka bude tako. Ako potvrđuje ono što narod sumnja ili već zna, a naročito detalje potrebne za detaljnu studiju nečega? Nije problem.“

Ona dodaje kako je kolekcija mailova, dokumenata zakačenih za njih, te veliki broj zapisa o razgovorima (chat) hakirana tokom proteklih godina i da su to uradile razne hakerske grupe iz Ukrajine i Rusije među kojima su ukrajinske grupacije Cyber Alliance, Cyber Junta, te ruski hakeri hackers Shaltai-Boltai (Humpty Dumpty) i Anonymous International.

Koje su objavljene informacije?

Objavljeni podaci sadržavaju interne dokumente i mailove koji potiču od administracije ruskog predsjednika, Ministarstva odbrane, kao i lične mailove visokopozicioniranih političkih operativaca poput savjetnika Kremlja Vladislava Surkova i separatista sa istoka Ukrajine.

Lični dokumenti ruskog premijera Dmitrija Medvedeva su objavljeni sa njegovog hakiranog iPhonea, a među njima su i slike sa odmora i spisak zadaća tokom renovacije doma.

Privatne poruke Jevgenija Prigožina, koji je poznat kao „šef“ ruskog predsjednika Vladimira Putina – on kontrolira kompanije koje organiziraju večere i bankete za strane zvaničnike u Kremlju – također su objavljene.

Prigožin je povezan sa privatnom vojnom kompanijom Wagner koju je BBC jednom opisao kao organizaciju iz „sjene“ koja šalje plaćenike u Siriju.

Prema objavljenim podacima, Prigožin je bilježio razgovore Putina i evropskih lidera kao što je italijanski Silvio Berlusconi. Oni su pričali o svojim iskustvima sa bivšom britanskom premijerkom Margaret Thatcher, navodno je „čelična lady“ kritizirala Putina što ne čisti svoju sobu. Oni su pričali i o medijima, kao i o svojim običajima dok spavaju.

O ruskom sukobu sa Ukrajinom

Istraživački novinar Roman Dobrohotov za Al Jazeeru je kazao kako su najinteresantniji podaci oni od administracije ruskog predsjednika koji „povećavaju transparentnost sistema ruske Vlade“.

„Otkrili smo kompletnu strukturu, kako Vlada kontrolira medije u Rusiji, kako šalju svoje poruke preko članova Parlamenta i lojalnih medija. Kako pokreću istrage protiv opozicije i novinara bez prave osnove“, naveo je on.

No, na oprez poziva Samuel Green, šef Ruskog instituta na Kraljevskom koledžu u Londonu.

„To nije sveto slovo, znači može biti razloga za sumnju u vjerodostojnost nekih ili svih dokumenata jer, kao prvo, oni mogu biti obrađeni prije obrade. Ne znamo šta je izostavljeno ili ubačeno. Nikad ne možete koristiti ovakve dokumente kao jedini izvor za priču ili analizu. Oni mogu biti od pomoći za identifikaciju koja pitanja treba postaviti“, kazao je.

Objavljeni podaci pružaju neki uvid u ruski utjecaj u Ukrajini – pokazuju materijalnu podršku i finansijsku kontrolu lidera separatista. Dokument pod nazivom „Operacija Troja“ pokazuje detalje ruskog plana stvaranja kopnene veze sa Krimom tako što bi se ruske snage maskirale u ukrajinske nacionaliste i preuzele južne regije Dnjepra i Zaporožja.

Slično pokazuju i podaci o „Narodnoj Republici Donjeck“ (DNR), proruskoj grupi koju Ukrajina tretira kao terorističku organizaciju. Oni pokazuju unutrašnje radove ruskih podružnica uključujući i interne diskusije o tome kojim novinarima treba omogućiti posjetu Donjecku.

Konverzacije u hakiranim mailovima Tatjane Jegorove, uposlenice komunikacija DNR-a, pokazuju kako su dopisnici BBC-a opisani kao „NATO propagandisti“, ali su im date akreditacije na osnovu procjene da je taj medij „utjecajan“.

Zašto su objavljeni ovi dokumenti sada?

Najbolje objašnjenje za objavu svih informacija „na jednom mjestu je kao način sprečavanja cenzure ili gubitka u rupi sjećanja“. Grupa navodi kako se finansira iz vlastitih džepova članova kolektiva.

No, sadržaj jednog od servera DDoS-a je misteriozno izbrisan ubrzo nakon prošlomjesečne objave što ih je ponukalo „da čim prije objave dokumente kako ne bi došlo do cenzure“.

Nema dokaza o tome ko stoji iza brisanja podataka, no Best navodi kako je to dalo grupi „poticaj da ne čeka“.

Da li je objava povezana sa DNC preko WikiLeaksa?

Važno razlikovanje za DDoS je to da objave o Kremlju nisu osveta za objavu velike količine podataka povezanih sa Konvencijom američke Demokratske stranke (DNC) i Johnom Podestom, a koji su ponukali Sjedinjene Američke Države da optuže Rusiju za miješanje u izborni proces.

Best se slaže sa ovim i dodaje kako ovo „dodaje nivo ironije“ mailovima, ali navodi kako to nije bio njihov motiv.

Da li su informacije nove?

Većina objavljenih podataka su bile dostupne na „dark webu“ neko vrijeme.

Uprkos tome, Dobrohotov procjenjuje kako je veći broj istraga proveden samo na podacima predsjedničke administracije.

No, malo ih je provedeno od strane medija na engleskom jeziku.

On dodaje kako su objavljeni podaci „superinteresantni zapadnim medijima“, kao i to da su sada bolja osnova za istraživanje u odnosu na prvo hakiranje dokumenata. On objašnjava kako je sada „najbolje vrijeme“ za istraživačko novinarstvo.

Green kaže: „Većina objavljenih podataka je toliko stara da je Kremlj vidi kao 'staru priču' i nije zabrinut o posljedicama“.

„Bilo je domaćih istraga i zviždača – poput Alekseja Navaljnog i antikorupcijskih istraga koje su otkrile ogromne zloupotrebe, ali to nije donijelo probleme za vladajuće. Oni nisu previše zabrinuti zbog objava“, dodaje.

Šta objave otkrivaju o Rusiji?

Anna Korbut sa Chatham House akademije i bivša novinarka iz Ukrajine kaže kako zapadnjački posmatrači mogu naučiti kako su ruske „aktivne mjere“ – aktivnosti njihovih ljudi i saradnika – stvorile promjenu paradigme rada države van njenih granica.

Analizom objavljenih podataka, posmatrači mogu razumjeti „problem koji su jedva primjećivali kao veoma regionalni i veoma izoliran na Ukrajinu ili kao nešto između Rusije i Ukrajine“.

Šta dalje?

To je nejasno, ali je Rusija ranije kažnjavala hakere i vodila akcije protiv podjele informacija.

Nekoliko hakera je pritvorio ruski Biro Federalne Sigurnosti (FSB) 2016. godine u vrijeme kada su počele objave. Dvojica su kasnije napustila Rusiju, dok je treći – Vladimir Anikejev iz Shaltai-Boltai – zatvoren na dvije godine 2017.

Nedavno je rusko Ministarstvo odbrane zabranilo vojnicima da koriste društvene mreže.

Dobrohotov ističe kako Vlada sada posvećuje veću pažnju sigurnosti na internetu, ali vjeruje kako postoje „mnoge rupe“ zbog „korumpiranih“ ruskih institucija.

Korbut smatra kako će objave biti nastavljene „na obje strane“ zbog povećane vještine svjetskih hakera i relativno lakog pristupa digitalnim alatkama.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.