Tamna strana kredita u Srbiji

Građani Srbije oprezno procjenjuju privlačnost ponude kreditnih aranžmana banaka.

Glavne prepreke su neizvjesnost, zbog koje mnogi imaju gorka iskustva, i izuzetno visoke kamate, saznaje Al Jazeerin novinar Nebojša Grabež.

Ove visoke kamate banke pravdaju uglavnom niskim kreditnim rejtingom zemlje i rizikom ulaganja.

Niže kamatne stope očekuju tek onda kada budu u mogućnosti da se oslone na depozite prikupljene na domaćem tržištu.

Gorka iskustva

Iz Volksbank Srbija kažu da su zbog kamatnih stopa koje se oslanjaju na dinarske kredite banke nemaju stabilnu bazu za projekciju kamatnih stopa na neki srednji i duži rok.

“S obzirom da su svi depoziti u domaćoj valuti kratkoročni, eventualno šest ili dvanaest meseci, veoma je teško doneti projekciju na neki duži vremenski rok”, kaže Nenad Lučić, dodajući da je to razlog što su kamatne stope velike.

Ipak, najveći kamen spoticanja su loša iskustva građana iz prethodnih godina. A tu su vodeću ulogu odigrali stambeni krediti indeksirani u švicarskim francima.

Dejan Gavrilović iz Udruženja klijenata Efektiva kaže da su 2006., 2007. i 2008. godine banke nudile kredite u francima kao valuti koja je tog trenutka bila najstabilnija.

“To su bili krediti sa nižom kamatnom stopom u odnosu na eure”, rekao je Gavrilović, istakavši da se to dešavalo istovremeno u Hrvatskoj, Bosni i u Srbiji.

Neprijatna stvarnost

Međutim, mnogi koji su se opredijelili za ove kredite, suočili su se sa neprijatnom stvarnošću.

Aleksandar Prica i njegova supruga su 2008. godine uzeli stambeni kredit indeksiran u švicarskim francima kod Pireus banke.

Ugovorena je nominalna kamatna stopa 3,9 posto, koja je odmah skočila za 1 procent, da bi ubrzo došla na nivo od 6,9 posto. Dodatan problem bio je pad vrijednosti eura u odnosu na franak.

“Cela priča gubi totalno smisao ako vam kažem da sam kupio stan u vrednosti od 120 hiljada evra, svoje učešće dao 37 hiljada evra, uzeo od banke 83 hiljade evra, i došao u situaciju da nakon četiri i po godine plaćanja, a plaćeno je 38 hiljada švajcarskih franaka od kojih je 30 hiljada otišlo na kamate samo, ja dolazim u situaciju da mi je ostalo da platim još 101 hiljada evra, a trenutna vrednost stana je 100 hiljada evra”, kaže Aleksandar Prica.

Dok iz Pireus banke poručuju da su postupali isključivo po ugovoru i zakonu, Aleksandar Prica je odlučio da potraži pravdu pred sudom.

“Rata koja je bila ustanovljena, kad se prenese u eure, je u tom momentu trebalo da bude 390 eura, ja sam došao zbog nezakonitog dizanja kamate od strane Pireus banke u situaciju da mi rata izađe 700 evra” dodaje Prica.

Procjenjuje se da ovakvih stambenih kredita ima između 25 i 30 hiljada, ne računajući one koji u plasirani u privredi.

Izvor: Al Jazeera