Takmičenje S. Arabije i Irana u Iraku ne koristi narodu

Premijer Haider al-Abadi će biti nosilac međusektaške liste na predstojećim općim izborima (Anadolija)

Piše: Arwa Ibrahim

Dodvoravanje Saudijske Arabije iračkim šiitskim vjerskim i političkim čelnicima tokom protekle godine jasno je naznačilo promjenu politike Rijada spram Bagdada. No, to zbližavanje može ići u jednom od dva pravca, smatraju analitičari.

Napori Rijada da sarađuje sa šiitskim saveznicima u Iraku mogu ili ublažiti sektaštvo širom zemlje, ili pretvoriti Irak u još jednu pozornicu za iransko-saudijska suparništva. Budući da se političari koji se kandidiraju na majskim parlamentarnim izborima u Iraku nadaju formiranju različite, međusektaške koalicije, rezultati glasanja predstavljat će test hoće li potezi Rijada u Bagdadu pridobiti trajnu naklonost.

Prema Fanaru al-Hadadu, višem istraživačkom saradniku Instituta za Bliski istok Nacionalnog univerziteta u Singapuru, “temelji koje je Rijad položio za utjecaj na Irak vjerovatno će polučiti uspjeh, jer je došlo do kupovine na visokom nivou [među političkom elitom]. Ali, veliki broj poteza Rijada u Iraku na čekanju je do iza izbora.”

Mostovi sa šiitskim političarima i čelnicima

Iako Haidera al-Abadija, iračkog premijera, vjerovatno sljeduje još jedan mandat – koji bi potencijalno omogućio još četiri godine saradnje sa Saudijskom Arabijom – malo je vjerovatno da će Rijad uspjeti smijeniti Iran sa pozicije najutjecajnijeg vanjskog političkog igrača u Iraku, rekli su analitičari.

Za razliku od sektaškog pristupa u Jemenu i Libanu, složenija politika Saudijske Arabije spram Iraka može potencijalno donijeti dugoročnu korist za obje zemlje.

“Saudijska politika u Iraku čini se složenijom i promišljenijom u odnosu na onu u Libanu i Jemenu. U prošlosti je saudijska politika pokušavala potkopati poziciju Irana u Iraku tako što je tražila saveznike među iračkim opozicijskim spektrom, koji čine uglavnom suniti. U skorije vrijeme Rijad pokušava izgraditi mostove sa šiitskim političarima i čelnicima unutar sistema, čime potiče prihvaćanje uređenja koje vlada od 2003. godine”, rekao je Hadad.

Mamoon al-Abbasi, irački novinar i analitičar, kaže: “Saudijci su shvatili da nije dovoljno sarađivati samo s iračkim sunitskim figurama. Osjetili su potrebu da sarađuju i s višim sunitskim političarima.”

U okviru napora Saudijske Arabije da sarađuje sa šiitskim vjerskim vođama, saudijski prestolonasljednik Mohammad bin Salman (poznat kao MBS) sastao se s iračkim šiitskim vođom Muqtadom al-Sadrom u Rijadu u julu prošle godine. Nakon što je Sadr kritizirao utjecaj Irana na iračku unutrašnju politiku te dodatno osporio utjecaj Teherana u Iraku, kada je pozvao na demobilizaciju iračkih šiitskih milicija, smatranih iranskim posrednicima, posmatrači su posjetu protumačili kao poruku Rijada Teheranu da i on može uspostaviti veze s iračkim šiitima.

Abadi nosilac međusektaške liste

Uoči općih izbora, zakazanih za 12. maj, premijer Abadi u januaru je objavio da će biti nosilac međusektaške liste. Mnogi utjecajni irački političari također su se pokušali distancirati od sektaške retorike uoči glasanja.

“Istaknuti irački političari, od premijera do utjecajnog imama Muqtade al-Sadra, pa čak i Ammara al-Hakima, pokušavaju se predstaviti kao nacionalističke ličnosti kako bi se svidjeli međusektaškom biračkom tijelu na nadolazećim izborima”, rekao je Abbasi.

Budući da se očekuje da izborna alijansa predvođena Abadijem osvoji dovoljno mjesta u Parlamentu da aktuelni premijer nastavi predvoditi vladu, novoosnovani pristup Saudijske Arabije trebao bi ostvariti nove dobitke nakon izbora.

“Ako nova vlada ne bude uključivala bivše članove Hashd al-Shaabija i bude imala podršku sadrista i sunitskih lista, onda će to sigurno poslati ohrabrujuće signale Saudijskoj Arabiji”, kazao je Abbasi.

Irak je otuđen od svojih sunitskih arapskih zaljevskih susjeda od Zaljevskog rata 1991. godine, potaknutog invazijom bivšeg iračkog čelnika Saddama Husseina na Kuvajt te od američke invazije 2003. godine, koja je dovela na vlast iračku šiitsku većinu i ojačala veze s Teheranom i iranskom Revolucionarnom gardom.

Utakmica nakon nekoliko desetljeća

Iako se prvi veliki događaj koji je signalizirao povratak Rijada Iraku zbio 2015. godine, kada je ponovo otvorio svoje ambasade u Bagdadu i Erbilu, u 2017. godini je došlo do brzog i mjerljivog napretka u bilateralnim odnosima, kada je Irak porazio oružanu grupu Islamska država Irak i Levant u julu 2017. godine i fokusirao se na napore da privuče investitore za obnovu države.

“Zbližavanje sa Saudijskom Arabijom došlo je u pravom trenutku. Abadi je tražio međunarodnu podršku u ratu protiv ISIL-a i ponude za obnovu države nakon pobjede. Abadi je, također, naglasio da Irak želi dobre odnose sa svim svojim susjedima i da ne želi zauzimati strane između Saudijske Arabije i Irana”, rekao je Abbasi.

U februaru 2017. godine saudijski ministar vanjskih poslova Adel al-Jubeir posjetio je Irak, što je bila prva posjeta visokog saudijskog zvaničnika toj zemlji u proteklih 27 godina. Abadi je na tu posjetu uzvratio posjetom Rijadu u junu, a irački ministar unutrašnjih poslova Qasim al-Araji sredinom jula posjetio je Saudijsku Arabiju, kako bi se razgovaralo o sigurnosnoj i obavještajnoj saradnji.

U novijem razvoju događaja, saudijski ministar saobraćaja Nabil al-Amoudi i njegov irački kolega Kazim al-Hamam prošle sedmice u Rijadu potpisali su ugovor o zračnom saobraćaju, koji će otvoriti put potencijalnom trgovačkom sporazumu na graničnom prijelazu Arar. Istovremeno, saudijske kompanije, a najsvježiji primjer je vodeća petrohemijska kompanija Saudi Basic Industries Corporation, otvorile su svoje urede u Bagdadu i Basri, kako bi proširile ekonomsku razmjenu između dvije zemlje.

Prijateljskoj nogometnoj utakmici između Saudijske Arabije i Iraka, prvoj između tih zemalja nakon više desetljeća, odigranoj u Basri, prisustvovala je saudijska delegacija, a na njoj je navijala velika grupa Iračana. Od tada je Saudijska Arabija obećala 1,5 milijardi dolara za obnovu Iraka tokom donatorske konferencije u februaru, a bilo je planirano da u martu ponovo otvori svoj konzulat u naftom bogatoj Basri, što je odgođeno zbog administrativnih razloga.

Zašto MBS nije došao u Basru i Najaf

I dok se očekivalo da MBS posjeti Irak, kako bi otvorio konzulate u Basri i Najafu, šiitskom vjerskom centru i domu glavnih šiitskih vođa, skorašnji protesti u Bagdadu protiv njegovog dolaska u konačnici su doveli do toga da je Saudijska Arabija negirala da on planira te posjete.

Komentirajući te događaje, Adil al-Ghurari sa Univerziteta u Bagdadu rekao je: “Postoje dvije pozicije u vezi sa saudijskim učešćem u Iraku: jedna – koja osjeća jak afinitet spram svojih arapskih susjeda, te se stoga želi približiti Saudijskoj Arabiji; druga – koja staje na stranu Irana.”

Ali, prema Hadadu, “odbijanje saudijskog učešća u Iraku nije stav većine, iako predstavlja dio stava javnosti koji je skeptičan u vezi sa zaljevske kraljevinom”.

Inicijativu da se prošire saudijsko-irački odnosi direktno su podržali Ujedinjeni narodi, a tadašnji američki državni sekretar Rex Tillerson u oktobru u Rijadu prisustvovao je sastanku za uspostavljanje Vijeća za saudijsko-iračku saradnju.

Ulozi iračko-saudijskog zbližavanja, do kojeg dolazi u kontekstu nove američke politike da formira ujedinjeni front koji bi se suprotstavio rastu Irana na Bliskom istoku, zbog toga su visoki.

Saudijci žele Irak nezavisan od iranske orbite

“Postoji strah da bi, u slučaju da se pojačaju američko-saudijsko-emiratski napori protiv Irana i poništi nuklearni sporazum, bilo u interesu Irana da uzvrati posredstvom Iraka. Ako bude ugrožen put Irana ka stabilizaciji, irački će, također, biti sabotiran”, kazao je Hadad.

“Saudijci znaju da u Iraku ne mogu imati isti utjecaj kao i Iran poslije 2003. godine, tako da bi bilo netačno pretpostaviti da postoji neka vrsta takmičenja između Rijada i Teherana. Saudijci se nadaju Iraku koji je nezavisan od iranske orbite – neutralnom Iraku”, rekao je Abbasi.

Do sada je došlo do prigušenih odgovora Irana na saudijske poteze, ali ako Iran reagira, najveći gubitnik bit će Irak, rekli su analitičari.

“Ako dođe do takmičenja između Irana i Saudijske Arabije u vezi s Irakom, ono neće biti u korist iračkog naroda”, kazao je Ghurari za Al Jazeeru.

Izvor: Al Jazeera