Oglasi

Svrab među 10 najzaraznijih bolesti u regiji

Najčešći izvor zaraze je osoba pri kraju inkubacije ili bolesnik s jasno izraženim znakovima bolesti.
Pojedini epidemiolozi navode da je stvarni broj oboljelih daleko veći, jer veliki broj pacijenata iz sramote ne želi otići ljekaru da potraži pomoćAl Jazeera

Piše: Ranka Rakić

Skabies (svrab ili šuga) parazitarna je bolest površinskog dijela kože, koju uzrokuje parazit šugarac Sarcoptes scabiei, te se, prema tvrdnjama epidemiologa, u zemljama regije ovo oboljenje nalazi među deset vodećih zaraznih bolesti.

Najčešći simptomi ove bolesti su intenzivan svrbež, koji se pojačava noću i u toplom, dok su danju smetnje blaže, zatim pojava osipa najčešće između prstiju šaka, ručnom zglobu, podlakticama, trbuhu, pazuhu, unutrašnjoj strani bedara i drugim lokalizacijama. Kod male djece svrab se može pojaviti i na licu, glavi, vratu, leđima, dlanovima i tabanima, dok kod odraslih to nije karakteristično. Moguća je pojava tamnih tačkastih promjena poput osipa u težim slučajevima i bubuljica, kao i sekundarne bakterijske infekcije koje nastaju grebanjem kože. Najčešći izvor zaraze je osoba pri kraju inkubacije, koja još nema izražene smetnje ili bolesnik sa jasno izraženim znakovima bolesti.

Blizak kontakt

Stručnjaci objašnjavaju da se parazit koji izaziva šugu (šugarac) nastanjuje u površinskom sloju kože, bušeći hodnike u kojima polaže jaja. Bolest se prenosi s čovjeka na čovjeka u dugotrajnijem bliskom kontaktu. Najčešće su u pitanju kućni kontakti, prijenos preko rublja, odjeće, posteljine, spolnim odnosom, spavanjem u istom krevetu i slično.

Gustoća smještaja i nizak higijenski standard omogućavaju lakše prenošenje bolesti i njeno održavanje. Dijagnoza se postavlja na temelju prisutnih kliničkih smetnji, a potvrđuje se dokazom uzročnika mikroskopski u sastruganom materijalu svježih sumnjivih promjena. 

Doc. dr. Jelena Ravlija, šefica Službe za epidemiologiju u Zavodu za javno zdravstvo entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, kaže da je higijenski režim najbolja prevencija svraba, ali i drugih zaraznih bolesti.

„Higijenski režim, osim održavanja osobne i kolektivne higijene, podrazumijeva izbjegavanje bliskog kontakta sa osobama za koje postoji sumnja ili manifestno oboljenje od scabiesa, odnosno  pravovremeno i na ispravan način tretirati osobe sa vidljivim simptomima scabiesa, a i one iz bliskog kontakta, koje su vjerovatno zaražene“, istakla je Ravlija.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, u 2013. godini je na području ovog entiteta ukupno registrirano 1.080 slučajeva svraba, što je za 25 posto više nego predhodne, 2012. godine. Najveći broj registriranih slučajeva je sa područja Hercegovačko-neretvanskog kantona, zatim Tuzlanskog kantona i Kantona Sarajevo. Prema nepotpunim podacima za prve tri sedmice 2014. godine, scabies se i dalje registrira, ali u manjem broju u odnosu na predhodni period.

Pojedini epidemiolozi navode da je stvarni broj oboljelih daleko veći, jer veliki broj pacijenata iz sramote ne želi otići ljekaru da potraži pomoć.

„Moguće je da je broj oboljelih bio i veći, jer se nisu svi javili liječniku, zbog čega se pravilnim informisanjem stanovništva bez senzacionalizma o uzroku, načinu prenošenja i važnosti pravilnog tretmana može postići reduciranje broja oboljelih. Osobito je važno isticati pravilno liječenje i to ne samo osobe koja ima skabioznu ospu, već u isto vrijeme na isti način provesti tretman kod svih bliskih kontakata“, rekla je Ravlija, naglašavajući kako je moguće da je jedan od razloga porasta broja zaraženih i taj što osip koji prati svrab nije karakterističan samo za svrab, pa građani mogu pomisliti da se radi o alergiji, ekcemu ili osipima drugih uzroka. Iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske potvrdili su da su na području ovog entiteta u 2013. godini prijavljene 242 osobe oboljele od svraba ili šuge, što je nešto veći broj u odnosu na predhodne tri godine, dok, što se tiče regionalne distribucije, nije bilo značajnih razlika u obolijevanju u odnosu na broj stanovnika.

Higijenski uslovi

Dr. Radovan Bratić, epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo RS-a, kaže da su doprinoseći faktori za pojavu i održavanje ove bolesti loši sanitarno higijenski uslovi, na što može utjecati i teška socijalno-ekonomska situacija.

„Bolest je češće registrovana u hladnijem dijelu godine, što je uobičajeno. Svaki slučaj oboljenja koji se dijagnostikuje prijavi se Institutu, tako da stvarni broj oboljelih nije daleko veći od registrovanog broja. U Republici Srpskoj nema registrovanih bitnijih povećanja nekih drugih zaraznih bolesti“, navodi dr. Bratić. 
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo je tokom 2013. godine evidentirano 826 prijava svraba, a oboljeli su prijavljeni iz svih županija u Hrvatskoj.
Iva Pem Novosel, specijalistica epidemiolog i voditeljica Odsjeka za zoonoze Službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, potvrdila je da je epidemiološka situacija vezana za skabies u Hrvatskoj uobičajena.

„Bolest se javlja u manjim obiteljskim epidemijama ili u manjim epidemijama u ustanovama kao što su domovi za starije i nemoćne osobe, osnovne škole i vrtići. Važno je educirati stanovništvo zdravstvenim odgojom, pa i kroz medije o svrabu. Svrab nije opasna bolest, ali je vrlo zarazna u bliskom kontaktu, te je veoma važno rano otkrivanje, javljanje liječniku bez srama, pravovremeno liječenje koje nije prezahtjevno (bitno je ponoviti tretman ako je potrebno i više puta) i izolacija oboljelih tokom liječenja, kako se bolest ne bi proširila, osobito u kolektivima kao što su dječiji vrtići, škole i domovi“, rekla je Novosel. Iako svrab veoma često nazivaju i tzv. sirotinjskom bolesti, Novosel je mišljenja da se uglavnom radi o stereotipu, te kako je bolje naglasiti da je pojava svraba češća u prenapučenim sredinama s lošim higijenskim statusom.

Ona dodaje da redovito održavanje higijene ne sprječava dobivanje svraba/ šuge, ukoliko je postojao kontakt sa infestiranom osobom. Govoreći o liječenju ovog oboljenja, Novosel ističe da na tržištu postoje različita efikasna antiskabijesna sredstva, ali se potrebno strogo pridržavati uputa liječnika.
Iz Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr. Milan Jovanović Batut“ potvrdili su da su u toku 2012. godine na području Srbije prijavljene 5.232 osobe oboljele od svraba, dok je do novembra mjeseca 2013. godine evidentirano ukupno 4.510 oboljelih. Prosječan broj oboljelih od šuge na teritoriji Republike Srbije kreće se od 4.000 do 5.500.  

„Bolest je rasprostranjena širom svijeta. Iako je u prošlosti epidemijska pojava šuge bila pripisivana siromaštvu, lošim higijenskim uslovima i prenaseljenosti, činjenica je da od šuge obolijevaju ljudi svih socioekonomskih nivoa, bez obzira na spol, uzrast, rasu ili nivo i standard lične higijene. Članovi porodice i seksualni partneri infestirane osobe su u visokom riziku od zaražavanja. Simptomi bolesti javljaju se od 4 do 6 nedelja nakon infestacije kod osoba koje se prvi put infestiraju. Kod osoba koje su i ranije imale šugu simptomi nastaju 1 do 4 dana po ponovnoj ekspoziciji. Osoba je zarazna od momenta ekspozicije, pa sve dok se šugarac i njegova jajašca ne unište odgovarajućim lijekovima“, ističu iz ovog Instituta.

Stručnjaci ove zdravstvene institucije preporučuju pranje donjeg veša, odjeće i posteljine koju je koristila infestirana osoba vrelom vodom i sušenjem, čime se uništavaju paraziti i jajašca. Neophodno je aktivno traženje neprijavljenih ili neprepoznatih infestiranih osoba u porodici ili kolektivu i profilaktično liječenje kontakata.

„Metode suzbijanja šuge podrazumijevaju prijavu i isključivanje infestiranih osoba iz škole ili sa posla u toku liječenja i jedan dan po završetku liječenja. Kod hospitalizovanih bolesnika primjenjuje se kontaktna izolacija u trajanju od 24 časa. Terapiju treba ponovo sprovesti ukoliko je svrab i dalje prisutan 2 do 4 nedelje nakon primjene skabicida“, pojašnjavaju u ovom Institutu.

U Centru za kontrolu i prevenciju bolesti Instituta za javno zdravlje Crne Gore tvrde da je epidemiološka situacija kada je u pitanju oboljevanje od šuge i drugih zaraznih bolesti stabilna. U 2013. godini, pa do 21. januara ove godine, prema podacima ovog Instituta, na području Crne Gore prijavljene su 443 osobe oboljele od šuge, dok je u 2012. godini evidentirano 700 oboljelih od ove bolesti.

Savjet stručnjaka

„ U posljednjih deset godina na teritoriji Crne Gore godišnje se registruje od 150 do 900 oboljelih lica od svraba ili šuge“, kažu u ovom Institutu, upozoravajući na to kako je veoma važno da svaku neuobičajenu promjenu na koži pregleda ljekar.

Lijek koji pripisuje ljekar najčešće je u obliku kreme koja se nanosi na kožu i ostavlja da djeluje odgovarajuće vrijeme u zavisnosti od preparata, a zatim se spira, odnosno postupa se po uputstvu ljekara. Kako savjetuju stručnjaci, zaražene osobe i osobe koje su s njima u kontaktu, uključujući i spolne partnere, trebaju se liječiti istovremeno, bez obzira na to jesu li simptomi bolesti prisutni.

Prema podacima sektora za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti Instituta za javno zdravlje Republike Makedonije, tokom 2013. godine registrirano je 309 osoba oboljelih od svraba ili šuge, dok je najveći broj oboljelih od ove bolesti prijavljen 2002. godine, kada je od ove zarazne bolesti oboljelo 1.159 osoba.
U 2013. godini, prema informacijama iz ove zdravstvene ustanove, na području Makedonije prijavljen je najveći broj djece do šest godina starosti oboljele od svraba, a najveći broj lica oboljelih od ove bolesti dolaze sa područja Skoplja i Kumanova. 

Izvor: Al Jazeera 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.