Svjetska kraljica performansa u Beograd se vratila u svitanje

Marina Abramović na konferenciji za novinare povodom izložbe "Čistač" u Muzeju savremene umetnosti (Tanjug)

Nema ničeg čudnog u ideji da svjetska performerka Marina Abramović svoju prvu izložbu poslije 45 godina izbivanja iz rodnog Beograda započne performansom – konferencijom za novinare u svitanje, preciznije u 6.23 ujutro kad Sunce izlazi, u Muzeju savremene umetnosti na beogradskom Ušću.

Jer, retrospektivna izložba “Čistač” godinama unazad hvaljene i osporavane umjetnice, koja hronološki prati njen uspon od prvih nastupa u beogradskom Studentskom kulturnom centru do svodova najpoznatijih evropskih i svjetskih muzeja, uključujući i MOMA u Njujorku, i nije mogla početi drugačije.

Ako imaš dvije dobre ideje, onda si genije

“Nije zastrašujuće skočiti dole. Možete skočiti sa oblakodera ako želite.  Opasnost počinje kada treba da dotaknete tlo. Pre 44 godine kada sam napustila ovu zemlju skočila sam i letela sve vreme od tada. Danas osećam da počinjem da dotičem tlo. Topla dobrodošlica koju ste mi priredili je umanjila ono što može doneti približavanje tlu”, rekla je Marina Abramović mnogobrojnim ranoranilačkim medijskim ekipama.

U atmosferi punoj smijeha i aplauza Marina je uspjela da citira najrazličitije ljude. Sa postdiplomskih studija u Zagrebu pamti riječi Krste Hegedušića:

“Kada radiš desnom rukom ti praviš crteže i kada vidiš da si postao virtuoz odmah promeni na levu ruku. Kad neke stvari radiš suviše dobro, onda promeni, idi na teritoriju gde to još ne možeš. Takođe sam naučila od njega da je najteže dobiti dobru ideju. Ako imaš dve dobre ideje, onda si genije”.

Njena ideja bila je njeno tijelo. “Moje telo je moj objekat i moj subjekat”, rekla je Marina.

Na novinarsko pitanje koju najveću bol koju pamti u životu, citirala je Dalaj-lamu koji je rekao da jedini način da zaustaviš bol jeste da naučiš da zaboraviš, da oprostiš. Tako je nastala njena biografija „Prolazim kroz zidove”  gdje joj je bilo jako teško da govori o svom djetinjstvu. “Ali kada sam to napisala ja sam se oslobodila i zaboravila na taj  bolni deo života”.

Na pitanje kako se nosi sa tim što je svjetska zvijezda, citira Voodyja Allena koji je rekao: “Danas sam zvijezda, sutra crna rupa”.

Spomenula je i Lady Gagu zahvaljujući kojoj je stekla publiku među mladim ljudima. Lady Gaga je došla na Marininu izložbu “Umetnik je prisutan” u MOMA u Njujorku i “posle toga su pohrlili mladi ljudi jer Lady Gaga ima milione pratilaca na društvenim mrežama”.

Kada ju je jedna novinarka zamolila da joj očisti odjeću četkom koju je donijela, Marina je pristala, a kamere su zabilježile još jedan performans.

Čišćenje prošlosti i svijesti

“Čišćenje je za mene čišćenje prošlosti, čišćenje svesti”, objasnila je naslov izložbe koja jeste njen život u kojem je umjetnica ušla u osmu deceniju koji je uglavnom protekao kao jedan čudan i permanentan performans, podjednako i hvaljen i kritikovan.

“Da je meni uspeh došao sa 25 godina bila bih mrtva. Tek sa 50 sam počela da se navikavam na uspeh i na saznanje da on dolazi i prolazi. Ljudi su napravili zvezdu od mene. Umetnik mora sujetu da ostavi ispred vrata.  Takođe, da sam sa 25 godina čitala šta se o meni piše, ja iz kuće ne bih izašla. A čitam šta se ovih dana piše o meni. Evo, na primer pišu: Neki ljudi će reći da to nije performans, da je to obično ke…nje”, pročitala je citat iz dnevnih novina.

Priznala je i da voli da pjevuši starogradske pjesme – kad se tušira, ali i nešto ranije, u emisiji “Razgovori sa čistačicom” Radio televizije Srbije, da je odrasla u najužem centru Beograda, ali da nije čula ni za The Beatles ni za The Rolligstones! Sa Borisom Miljkovićem je prošpartala Beogradom u luksuznom crnom “audiju” obišavši sva važna mjesta njenog odrastanja i života u Beogradu. U tom brižljivo napravljenom uratku nabijenom emocijama (koji će postati dokumentarni film) ući će i u nekadašnji stan njenih roditelja iznad čuvene kafane “Grmeč” u Makedonskoj ulici. U mješavini sjećanja i emocija otkriće i neke od spartanskih metoda koji će negativno uticati na njen odnos s majkom i pojačati privrženost prema ocu koji će ostati njen jedini uzor.

Ekskluzivni film iz zvijezde u plamenu

Za glavnog kustosa Muzeja savremene umetnosti Dejana Sretenovića, i ne samo za njega, ovo je istorijska izložba.

“Radi se o različitim fazama Marininog ukorenjenih u određenom vremenu, u određenim intelektualnim i kulturnim situacijama. Ona je bitna zato što vraća pozornost na umetnost performansa koja ovde ima slavne početke 70-ih. Ona vraća performans u žižu javnosti, što je umetnički žanr koji nije baš toliko u poslednje vreme kod nas ispoljen. Pokazuje na tim graničnim primerima šta sve umetnik može da učini sa svojim telom, da telo nikada ne nestaje iz umetničkog polja, telo umetnika, telo umetničkog subjekta kao osnovna alatka i materijal sa kojim se može raditi”, kaže Sretenović.

On podsjeća da je izložba koncepcijski formirana od prvog izdanja u Stokholmu 2017. godine.

“Ovde je u pitanju verzija ili varijacija shodno mojoj koncepciji postavke u dogovoru sa Marinom. Dodali smo nekoliko radova koji će biti ekskluziva. “Plava haljina” iz performansa “Stupanje na drugu stranu” koji je radila u Gugenhajmu (Muzej u Njujorku) 2005. godine. Biće nekih ranih slikarskih radova koji su u međuvremenu pronađeni.

Zanimljivo je za poznavaoce opusa Marine Abramović iz 70-ih godina da je pronađen u arhivi filmski snimak čuvenog performansa “Ritam 5”, kada leži u zapaljenoj zvijezdi u dvorištu Studentskog kulturnog centra koji je bio poznat isključivo po foto dokumentima. Sada će biti prikazan film. Tada je Marina od isparenja kolabirala i od sigurne smrti spasio ju je doktor koji je primijetio da njeno tijelo ne reagira na plamen vatre…

Dogradonačelnik, magarac i Marina

Iako se povratak Marine Abramović u rodni grad i velika retrospektivna izložba kojoj je Beograd sedma i posljednja stanica svakako moraju računati u kulturne događaje prvog ranga,  izložbu prati i neizbježna i sasvim nepotrebna politizacija,  pogotovo nakon izjave zamjenika gradonačelnika Beograda Gorana Vesića da je riječ o “najznačajnijem svetskom događaju u kulturi i dešava se u Srbiji, u kojoj je predsednik Aleksandar Vučić, koga napadaju da je protiv kulture, a on je otvorio dva muzeja koja godinama nisu radila”. Kako je rekao, da Muzej savremene umetnosti nije otvoren, Abramovićeva ne bi ni imala gdje da izlaže, pa je “njena izložba bila nezamisliva u vreme prethodne vlasti”. Pored ovakvih očekivanih reakcija vlasti, ima i onih drugačijih pogotovo na društvenim mrežama koji, kao i na početku Marinine karijere, u njenim performansima ne prepoznaju ništa drugo nego mazohistički egzibicionizam, zbog čega je umjetnica onomad i napustila Beograd. Tako je karikatura Predraga Koraksića Coraxa na kojoj se Marina i jedan magarac gledaju pravo oči u oči protumačena kao odnos umjetnice sa sadašnjom vlašću u Srbiji koja i jeste zaslužna za njen dolazak.

Izložba “Čistač” je na evropskoj turneji od 2017. godine. Prikazana je u Danskoj, Norveškoj, Švedskoj i Njemačkoj, a pregovore sa Marinom Abramović započela je premijerka Srbije Ana Brnabić još prije dvije godine prilikom posjete Norveškoj.

Otuda anegdota koja kruži Beogradom u kojoj se tvrdi da mandat Ane Brnabić i neće ostati upamćen ni po čemu drugom nego isključivo po angažovanju Marine Abramović. A možda i neće. Jer, ko se još danas sjeća da je prethodna vlast  na Ušće dovodila, naprimjer Stonese ili Madonnu koji su bili skuplji od Marine Abramović. Sve skupa, doduše nezvanično, sa preuređenjem enterijera u Muzeju Grad Beograd i Srbiju, “Čistač” košta 150 miliona dinara oko 1,3 miliona eura.

Uči mlade da se ne boje nikog i ničeg

Marina Abramović punila je novinske stupce i 2004. godine, kada se isplakala u Muzeju Nikole Tesle, vrativši se u Beograd poslije 30 godina povodom uručenja počasne nagrade 45. Oktobarskog salona I dogovora sa tadašnjim vlastima o retrospektivi u tada najavljivanoj budućoj modernoj galeriji na Trgu Zorana Đinđića. Zaplakala je pominjući Rašu Todosijevića, Eru Milivojevića, Zorana Popovića, Nešu Paripovića i Gergelja Urkoma, sa kojima je početkom 70-ih godina počinjala karijeru u SKC-u, skandalizujući tadašnji establišment.

“Ostavila sam ih i, posle 30 godina, zatekla sam ih u istom stanju. Ja sam odradila karijeru, a svi ovi koji su ostali nisu nigde, osim Raše. Zato što ih naša sredina nije nikada priznala. Neverovatno je šta treba da se uradi da bi shvatili šta imaju. Era je, na primer, bio za mene kao novi Dišan. Kakve je ideje imao! Bila bih u istoj situaciji kao i oni”, rekla je Marina Abramović.

Zato, kaže, i uči mlade da se ne plaše bola – da se ne boje ničeg i nikog!

Izvor: Al Jazeera