Oglasi

Svjetska banka do 2050. predviđa 143 miliona 'klimatskih migranata'

'Klimatski migranti' pridružit će se milionima osoba koje su bile prisiljene napustiti domove iz političkih, ekonomskih i socijalnih razloga.
Naučnici tvrde da bi se, kad bi političari djelovali istovremeno na 'više frontova', broj selidbi mogao smanjiti za 80 postoEPA

Do 2050. godine iz tri svjetske regije u razvoju moglo bi emigrirati više od 140 miliona ljudi u nastojanju da pobjegnu od posljedica klimatskih promjena, poput loše poljoprivredne proizvodnje, nedostatka pitke vode i povećanja nivoa mora, upozorava Svjetska banka. 

U izvještaju objavljenom u ponedjeljak Svjetska banka iznosi podatak o 86 miliona potencijalnih "klimatskih migranata" koji bi, ako se ništa ne preduzme, mogli napustiti supsaharsku Afriku, njih 40-ak miliona južnu Aziju i približno 17 miliona Latinsku Ameriku.

"Klimatske promjene svakodnevno postaju sve veća ekonomska, socijalna i egzistencijalna prijetnja ljudima", rekla je izvršna direktorica Svjetske banke Kristalina Georgieva. "Svjedoci smo takvih pojava u gradovima suočenima s nedostatkom vode bez presedana, obalnim regijama opustošenim brojnim olujama, područjima koja više ne mogu proizvoditi ni osnovne poljoprivredne proizvode."

Istakla je da su klimatske promjene na nepovratan način postale "pokretač migracija", prisiljavajući pojedince, porodice, pa i čitave zajednice da krenu u potragu za mjestima na kojima će pronaći normalne uvjete za život. 

Djelovanje političara

Interne klimatske migracije u istoj regiji odavno su realnost. "Klimatski migranti" samo će se pridružiti milionima osoba koje su bile prisiljene napustiti domove iz političkih, ekonomskih i socijalnih razloga. 

Autori izvještaja proveli su tri studije slučaja. Jednu su proveli u Etiopiji, u kojoj bi do 2050. demografski rast mogao dosegnuti 85 posto, a selidbi je sve više zbog vrlo slabog poljoprivrednog uroda. 

Druga studija provedena je u Bangladešu, gdje postoji opasnost da "klimatski migranti" do 2059. postanu brojniji od svih ostalih vrsta migranata. Posljednju studiju proveli su u Meksiku, u kojem se stanovništvo iz siromašnih područja pogođenih klimatskim promjenama u sve većem broju seli u urbana područja. 

Treba voditi računa o tome da se selidba stanovnika zbog klimatskih promjena ne pretvori u humanitarnu krizu i ne zaprijeti razvoju nekih zemalja, stoji u saopćenju Svjetske banke.

Naučnici koji su proveli istraživanje tvrde da bi se, kad bi političari djelovali istovremeno na "više frontova", kad bi smanjili efekt stakleničkih plinova, uključili selidbe u plan razvoja zemlje i uložili sredstva u bolje razumijevanje procesa unutrašnjih migracija kao posljedice klimatskih promjena, broj selidbi mogao smanjiti za 80 posto.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.