Švicarci odbacili 2.500 franaka mjesečno

Švicarska, Referendum
Prijedlog referenduma odraz je protivljenja građana prilivu stranih državljana koji čine četvrtinu stanovništva (Reuters)

Švicarski birači odbacili su u nedjelju na referendumu velikom većinom glasova prijedlog uvođenja zajamčenog minimalnog dohotka za sve građane te bogate države, pokazuju prve projekcije rezultata glasovanja.

Prve projekcije agencije GFS pokazuju da je 78 posto birača odbacilo inicijativu vlasnika kafića iz Basela Daniela Haenija i njegovih pristaša, no referendum je potaknuo neugodnu raspravu o budućnosti rada u vrijeme sve veće automatizacije.

Haeni je priznao poraz, no smatra se moralnim pobjednikom.

“Kao poslovni čovjek ja sam realist i očekivao sam potporu od 15 posto, a sada izgleda da je veća od 20 ili čak 25 posto. Mislim da je to sjajno i senzacionalno”, rekao je za švicarsku televiziju SRF.

Haeni: Pokrećemo trend 

“Kada vidim interes medija, iz inozemstva također, tada kažem da pokrećemo trend.”

Švicarska je prva održala referendum o uvođenju bezuvjetnog minimalnog dohotka, no o tome razmišljaju i druge države poput Finske.

Plan je trebao u potpunosti ili jednim dijelom zamijeniti socijalnu pomoć, dok Vlada ističe da Švicarska već ima dobro razvijen sustav socijalne pomoći za one koji se ne mogu uzdržavati.

Pobornici inicijative isticali su da bi uvođenje minimalnog mjesečnog dohotka od 2.500 švicarskih franaka po osobi i 625 franaka po djetetu mlađem od 18 godina pridonijelo zaštiti ljudskog dostojanstva i unaprijedilo javne usluge.

Tvrdili su da bi takav prihod pomogao u borbi protiv siromaštva i nejednakosti u svijetu u kojemu je sve teže naći dobar posao i stalnu zaradu.

Švicarska vlada i gotovo sve političke stranke pozvale su glasače prije referenduma da inicijativu odbiju.

Kritičari: ‘Marksistički san’

Kritičari su odbacili inicijativu kao “marksistički san”, upozoravajući na vrtoglave troškove i na masovna napuštanja poslova što bi naštetilo gospodarstvu.

“Ako ljudima plaćate da ništa ne rade, neće ništa ni raditi”, rekao je za AFP Charles Wyplosz, profesor ekonomije zaposlen na ženevskome institutu, prenosi Hina.  

Zagovornici ideje odbijaju takav način razmišljanja argumentirajući da je u naravi ljudi da žele biti produktivni a osnovni prihod jednostavno bi osigurao više elastičnosti u izboru aktivnosti koju smatraju najvrednijima.

“Već stoljećima to se smatra utopijom, ali danas ne samo da je to moguće nego je i nužno”, kazao je Ralph Kundig, jedan od voditelja kampanje.

Iznos osnovnog prihoda koji bi bio isplaćivan tek treba biti određen, a građanske skupine  koje stoje u pozadini te inicijative predlažu da se svakoj odrasloj osobi na mjesec isplaćuje svota od 2500 švicarskih franaka (2500/2300 eura) kao i 625 švicarskih franaka za svako dijete.

Za pokrivanje troškova još 25 milijardi franaka godišnje

To može zvučati mnogo, no jedva je dovoljno za život u jednoj od najskupljih zemalja na svijetu i ostavlja mnogo prostora za inicijative u traženju posla, kažu u kampanji.

Vlasti su procijenile da bi bi na godinu bilo potrebno dodatnih 25 milijardi švicarskih franaka kako bi se pokrili takvi troškovi koji bi zahtijevali velike rezove  i značajno povećanje poreza.

Zagovornici ideje smatraju da bi bezuvjetni osnovni prihod mogao zamijeniti široki raspon drugih skupih programa socijalne pomoći te da bi se mogao jednostavno financirati polaganim povećanjem poreza na promet ili malim pristojbama na elektroničke transakcije.

Kundig kaže da je pobjeda “već sama provedba javne rasprave o ovom važnom pitanju”.

Poznati švicarski izravni demokratski sustav u međuvremenu nudi nekoliko drugih važnih pitanja na referendumu čija je realizacija mnogo izglednija, pokazuju najnovije ankete.

Nedavna anketa gfs.bern pokazuje da je 60 posto glasača sklono vladinu prijedlogu da se u toj bogatoj alpskoj zemlji ubrza proces rješavanja zahtjeva za azilom.

‘Eugenički zakon’

Cilj je da se većina slučajeva riješi unutar 140 dana ili kraće, u usporedbi sa sadašnjim prosjekom od oko 400 dana.

Populistička desničarska Švicarska narodna stranka i drugi protivnici te ideje posebno su kritizirali plan da se tražiteljima azila omogući besplatna pravna pomoć jer, obrazlažu, na to nemaju pravo ni švicarski državljani.

Švicarci će također glasati o tome treba li se dopustiti genetsko testiranje embrija prije no što se in vitro usadi u maternicu u slučajevima kad oba roditelja nose rizike ozbiljnih bolesti.

Premda ne bi bili dopušteni testovi za stvari poput spola, kose, boje očiju to nije zaustavilo protivnike da inicijativu nazovu “eugeničkim zakonom”.

Međutim, i vlada i parlament podupiru promjenu a nedavne su medijske ankete pokazale da bi ideju podržalo 55 posto Švicaraca.

Izvor: Agencije