Svemir pruža priliku i kompanijama iz regije

Razvoj svemirskih tehnologija potrebnih za osvajanje svemira zahtijeva velika finansijska sredstva (EPA)

Svemir, ta kranja granica, od najranijih dana naše vrste budi maštu ljudi širom Plave planete. Kroz historiju nebrojeno mitova je vezano za Sunce i Mjesec, za Mars i druge planete, a zvijezde su pomagale generacijama mornara da nađu svoj put kući. I kao što je u ljudima nekada gorila želja da otkrijemo svaki kutak Zemlje, tako smo s vremenom oči sve češće dizali u visinu i pitali se kada ćemo zakoračiti u tom pravcu. Ne tako davno, osvajanje svemira je bila ne samo naučni poduhvat već i sredstvo za pokazivanje mišića i dokazivanje ko je glavni u svijetu. Zahvaljujući tom nadmetanju, danas imamo niz tehnologija bez koji bi moderni život bio gotovo nezamisliv.

Uskoro će 50. godišnjica od kad je Neil Armstrong napravio “mali korak za njega, ali veliki korak za čovječanstvo” i postao prvi Zemljanin na Mjesecu, kada je gotovo cijela planeta mislila da smo na pragu redovnih putovanja u svemir i stvaranja ljudskih kolonija milionima i milijardama kilometara od svijeta gdje smo potekli.

Te želje se nisu ostvarila, a ne da još ljudska noga nije kročila na Mars, već ni na Mjesecu nismo bili od davne 1972. godine. Tada su ujedno ljudi zadnji put i napustili Zemljinu orbitu.

Međutim, nakon decenija stagnacije, uzrokovane nedostatkom prave motivacije među političarima koji kontroliraju sredstva potrebna naučnicima da nastavimo s osvajanjem svemira, kuju se planovi za nova putovanja ljudi na Mjesec, ali i na Mars, a onda sve dalje i dalje. I dok su uobičajeno nacionalne svemirske agencije bile predvodnik u takvim naporima, naprijed sve više vuku privatne kompanije predvođene milijarderima koje su svoje bogatstvo stekli zahvaljujući naprednoj tehnologiji.

Motivi i mogućnosti

Najsvježiji primjer je vijest da je osnivač i direktor Amazona Jeff Bezos nedavno predstavio model nove lunarne letjelice koja bi trebala opremu i ljude odvesti na Mjesec do 2024. godine.

Mjesec, Mars i put u svemir

U narednim godinama možemo očekivati da se počne razvijati turizam na i ka Mjesecu, kaže potpredsjednica AD Orion, dok će Mars ipak morati pričekati na turiste sa Zemlje, barem desetak godina.

Međutim, Mjesec, osim kao turistička destinacija, bitan je kao odskočna daska za daljnje prodore u Sunčev sistem.

Njegova slabija gravitacija omogućava nam manju potrošnju energije za letjelice koje bi se uputile, recimo, prema Marsu ili Jupiterovim satelitima, od kojih neki kriju goleme podzemne okeane vode i moguće vanzemaljske forme života.

“Što se mene lično tiče nije važno ko će otići prvi, bitno je da istražujemo, otkrivamo nove svjetove na ovaj ili onaj način. Svima je jasno da će i naša planeta jednom doživjeti svoj kraj te da će ljudi u budućnosti biti prinuđeni da traže novo mjesto za život, a zašto ne bismo i mi doživjeli prve fotografije ljudi makar na Marsu”, navodi Adela Subašić Kopić.

Naravno, njihove mogućnost mnogi dovode u pitanje, odnosno brinu se koji je stvarni motiv koji pogoni njihove napore.

Adela Subašić Kopić, potpredsjednica sarajevskog Astronomskog društva Orion, pojašnjava da se ovdje radi o novim ljudima, generaciji novog milenija, koji su se uglavnom obogatili na internetu i novim tehnologijama, ljudima sa ogromnim kapitalom kojima je svejedno da li će ga uložiti u okeane, klimatske promjene ili let na Mjesec.

Moguće je da je dio njihovih napora donekle pogonjen i željom za ispunjenje snova iz djetinjstva, ali se ipak radi o prestižu i komercijalnom uporištu.

Da bude jasnije, kaže Subašić Kopić, čak i sa tehnologijom koja je poslala čovjeka na Mjesec, odnosno Projekt Apollo, ranih sedamdesetih, mogli su se ljudi poslati i na Mars, ali za tadašnjih 20 milijardi dolara, što ukazuje da je novac izuzetno bitan za osvajanje svemira. Naravno, i želja tih ljudi da se dokažu.

Napredak tehnologije

A koji su stvarni razlozi za napore privatnih kompanija, od kojih će i ostali imati koristi, u konačnici i nije toliko bitno.

“Lično nemam ništa protiv potencijalnih komercijalnih razloga kao što su svemirski turizam, asteroidi koji sadrže skupe rude, razvoj novih tehnologija u svemirskom vakuumu ili u uslovima kakvi su na Mjesecu ili Marsu. Kada imate ideju, onda morate razvijati i popratni inžinjering koji se na ovaj ili onaj način može ‘oploditi’ i na Zemlji, stoga što se više razvijaju ovakve ideje veći potencijal imamo za napretkom novih tehnologija”, kaže potpredsjednica AD Orion.

A osvajanje i istraživanje svemira pruža mnoge prilike, ne samo “tamo gore”, već i na Zemlji.

Stefan Cikota, astrofizičar sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, podsjeća da razvoj svemirskih tehnologija potrebnih za osvajanje svemira zahtijeva najprije velika finansijska sredstva, kao i veliko znanje mnogih multidisciplinarnih područja.

“Kroz povijest, pothvate osvajanja svemira izvodile su samo svemirske agencije najrazvijenijih država. Kao rezultat globalizacije i brzog razvoja tehnologije, svemirske utrke više ne vode samo državne agencije, nego sve češće i privatne kompanije. Ipak, treba primijetiti da veliki igrači, kompanije poput Blue Origina osnivača Jeff Bezosa s 2.000 zaposlenika ili Elon Muskov SpaceX s 7.000 zaposlenika, po strukturi i financijskom budžetu nalikuju malim državnim agencijama, i time kao privatne kompanije još uvijek spadaju u rijetke iznimke aktivne u lansirnom sektoru”, kaže on.

Prilika za regiju

No, činjenica je da najsloženiji tehnološki procesi i njima pripadajuće znanje postaju dostupni svima, te je ekspanzija svemirskog sektora, kao sektora koji će zasigurno obilježiti 21. stoljeće, među poduzećima primjetna ne samo u Sjedinjenim Američkim Državama nego i u ostatku svijeta.

Tom prilikom bitno je razumjeti da svemirska industrija ne obuhvaća samo lansirni sektor (razvoj i operaciju lansirnih sistema) nego i razvoj i proizvodnju satelita kao i njima pripadajuće zemaljske opreme (mobilne terminale, kontrolne stanice, komunikacijske elemente i slično), pojašnjava stručnjak zagrebačkog FER-a.

Stoga se današnji napredak svemirske industrije temelji na multidisciplinarnim djelatnostima koje obuhvaćaju informacijske i komunikacijske tehnologije, automatizaciju i robotiku, napredne materijale i slično i time mnogim malim i srednjim poduzećima otvaraju mogućnosti za doprinos.

Stoga, osim “giganata” kao što su Blue Origin, SpaceX, Airbus, Boeing, Lockheed Martin, Northrop Grumman i slični, privatne kompanije danas definitivno mogu doprinijeti svemirskom sektoru, kaže Cikota, koji je ujedno i član Referentne stručne grupe za svemir u Ministarstvu nauka Republike Hrvatske.

“Treba istaknuti da Europska svemirska strategija trenutno posebnu pažnju pridodaje promicanju europskog vodstva u svemiru i održavanje strateške autonomije Europe. Ovom prilikom želio bih motivirati i naše regionalne kompanije, s posebnim naglaskom na kompanije koje se bave industrijskim razvojem i istraživanjem, IT sektorom, proizvodnom naprednih materijala, telekomunikacijama ili srodnim granama, da se upoznaju Europskom svemirskom strategijom koja je usredotočena na poticanje novih usluga, stvaranje poslovnih mogućnosti, te razmotre mogu li svojim aktivnostima i znanjem doprinijeti jednom od glavnih Europskih svemirskih programa –  Copernicus, Galileo ili EGNOS, u čijim će okvirima Europska unija ukupno uložiti čak 16 milijardi eura u razdoblju od 2021.-2027. godine.”

Put u svemir

Trenutna ulaganja u svemirsku industriju svode se najprije na poboljšanje životne kvalitete te zaštitu i sigurnost građana, pojašnjava Cikota.

“Svemirska putovanja i svemirski turizam svakako su grane koje potiču maštu mnogih, i tehnologiju za to već odavno posjedujemo, no zbog visokih sigurnosnih rizika smatram da će putovanja na druge svemirske objekte ili dulji boravci čovjeka u orbiti oko Zemlje još dugo godina biti rezervirani samo za pojedince.”

Ipak, uskoro će postati dostupni suborbitalni letovi poput onih koje nudi Virgin Galactics, u kojima će “svemirski turisti” imati priliku osjetiti bestežinsko stanje i promatrati zakrivljenost Zemlje s visine od 100-tinjak kilometara. Nadalje, poput početka zračne ere, suborbitalne letjelice vjerojatno su budućnost brzih interkontinentalnih putovanja, među ostalim transportnim tehnologijama koje se trenutno razvijaju poput Hyperloopa i serije nadzvučnih putničkih aviona koje najavljuju već nekoliko kompanija, dodaje astrofizičar iz Hrvatske.

Kako su kroz historiju oni koji bi prvi došli na neku teritoriju istu i sebi prisvojili, nije nezamislivo da bi se isto moglo desiti i nakon slijetanja privatnih kompanija na nebeska tijela.

Međutim, kaže Adela Subašić Kopić, nema šanse da bi neka privatna kompanija mogla i privatizirati, primjera radi, Mjesec. Ujedinjeni narodi su davno donijeli pravila koja sprečavaju da neka osoba ili neka država sebi prisvoje bilo koje nebesko tijelo, kako bi se onemogućio takav razvoj događaja.

“Postoje opće prihvaćeni propisi kojih se svi moraju pridržavati. Naravno, tu su i veliki igrači, poput SAD-a, Rusije, Kine,… koji to ne bi dozvolili.”

 U svakom slučaju, učešće privatnih kompanija u naporima za osvajanje svemira je poduhvat koji će svima donijeti korist.

Izvor: Al Jazeera