Sve više žena u EP-u, ali su i dalje manjina

Od 1979. godine broj zastupnica u Evropskom parlamentu se udvostručio, no žene su i dalje u manjini, posebno na visokim dužnostima.

Žene trenutno čine trećinu (36 posto) od 751 zastupnika u EP-u.

U 40 godina postojanja EP-a ta se brojka udvostručila.

Žene su 1979. godine, kada su održani prvi direktni izbori za EP, činile samo 16 posto zastupnica.

U EP-u žene su brojnije nego u parlamentima država članica Evropske unijea, gdje ih je 2018. godine bilo u prosjeku 27,9 posto.

Na svjetskom nivou žene čine u prosjeku 24,3 posto zastupnika nacionalnih parlamenata, po podacima Interparlamentarne unije – IPU.

Razlike među zemljama

Finska (77 posto), Irska (54,5 posto) i Hrvatska (54,5 posto) tri su zemlje s najvećim udjelom žena među eurozastupnicima.

Malta i Švedska ih imaju 50 posto, a Španija 48,1 posto.

Na drugom kraju spektra, žena je manje od 20 posto među zastupnicima iz Mađarske, Litvanije, Bugarske, Estonije, Kipra i Rumunije.

Ove godine gotovo trećina (11) od 28 država članica uvest će, u različitom stepenu, rodne kvote za nacionalne kandidacijske liste za evropske izbore, uključujući prvi put Italiju, Grčku i Luksemburg.

Godine 2014. samo su dvije zemlje, među onima koje su već imale kvote, zahtijevale paritet: Francuska, koja je među eurozastupnicima imala 43,2 posto žena, i Belgija, koja ih je u Strazburg poslala 33,3 posto.

Dobrovoljne kvote političkih stranaka “ponekad se smatra efikasnijim od ‘kraćeg puta’ zakonskih kvota, kao u slučaju Švedske, Danske i Holandije”, navodi EP.

Dvije predsjednice EP-a

Žene su u manjini na visokim dužnostima u EP-u, a samo dvije žene bile su među 18 predsjednika EP-a.

Prva predsjednica EP-a bila je Francuskinja Simone Veil (1979-82).

Parlamentom je predsjedala i Francuskinja Nicole Fontaine (1999-2002).

Žene trenutno čine trećinu članova izvršnog ureda EP-a i predsjedaju sa dvije od 11 političkih skupina.

Žene su u januaru 2018. godine činile manje od trećine članova parlamentarnih delegacija za odnose s trećim državama.

Žena nikada nije bila predsjednica Evropske komisije, Evropske centralne banke – ECB i Evropskog vijeća.

Problemi za Junckera

Godine 2014. dio eurozastupnika zaprijetio je da neće podržati prvi sastav EK-a koji je predložio Jean-Claude Juncker u kojem su bile četiri komesarke od ukupno 28 članova.

Juncker, koji se žalio da mu države članica nisu stavile na raspolaganje dovoljno kandidatkinja, uključio je devet žena, koliko ih je bilo i u prethodnoj EK.

Te godine gotovo sve političke stranke imenovale su muškarce za nositelje svojih lista (“spitzenkandidaten”) koje su željele postaviti na čelo EK.

Samo tri su imenovale žene: Evropska stranka Zelenih Njemicu Sku Keller, Stranka evropske ljevice Slovenku Violetu Tomič i Savez liberala i demokrata za Evropu Dankinju Margrethe Vestager.

Izvor: Agencije