Sve više bolesti koje sa životinja prelaze na čovjeka

Pandemija COVID-19 je bila vrlo predvidiva, kaže Delia Randolph, veterinarska epidemiologinja (EPA)

Raste broj bolesti izazvanih virusima koji su sa životinja prešli na čovjeka, a jedna od njih je COVID-19, navode eksperti.

Ebola, MERS, bolest izazvana virusom zapadnog Nila i groznica riftske doline primjeri su zoonotskih zaraznih bolesti, a tom trendu pridonosi uništenje okoliša, navode Agencija za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP) te Međunarodni institut za istraživanja u području stočarstva (ILRI).

“Iako su mnogi na svijetu iznenađeni pojavom bolesti COVID-19, mi koji radimo sa zoonozama [bolestima životinja] nismo. Ta pandemija bila je vrlo predvidiva”, kaže Delia Randolph, veterinarska epidemiologinja iz ILRI-ja i vodeći autor izvejštaja, prenosi Hina, pozivajući se na agenciju dpa.

Randolph je opisala “vrlo jasan trend” od kako su 30-te godine pokazale da 75 posto novih bolesti potiče iz divljine.

Bolest COVID-19, naprimjer, najvjerovatnije potiče od šišmiša, navode UNEP i ILRI.

Godišnje umiru milioni ljudi

Nove bolesti pojavit će se ako vlade ne poduzmu aktivne mjere da spriječe druge zoonotske bolesti da pređu na ljudsku populaciju, upozorava UNEP.

Izvještaj identificira sedam trendova odgovornih za prevalenciju zoonoza, a među njima su povećana potražnja za životinjskim proteinom, rast intenzivne i neodržive poljoprivrede, rast korištenja i eksploatacije područja na kojima obitavaju divlje vrste te klimatske promjene.

“Nauka jasno kaže da ako nastavimo eksplotirati divljinu i uništavati naše ekosisteme, tada možemo u godinama koje su pred nama očekivati stalan rast tih bolesti koje sa životinja prelaze na ljude”, kaže izvršna direktorica UNEP-a Inger Andersen.

Zaštita okoliša može pomoći zaštititi ljude od dugotrajne globalne pandemije kao što je COVID-19, jer često upravo ljudska aktivnost ruši prirodne barijere koje su nekada štitile ljude od patogena”, navodi UNEP. 

Svake godine oko dva miliona ljudi, uglavnom u državama niskih i srednjih primanja, umire od zanemarenih zoonoza, kaže se u izvještaju.

Samo u zadnja dva desetljeća zoonotske bolesti izazvale su ekonomske gubitke veće od 100 milijarda dolara, a tu nije uključen gubitak izazvan COVID-19, za koji se očekuje da će dosegnuti devet hiljada milijardi dolara u idućih nekoliko godina, kaže UN.

Dobra iskustva afričkih zemalja

Afričke zemlje – a brojne među njima uspješno su riješile zoonotske pandemije – imaju potencijal da iskoriste to iskustvo za buduće pandemije kroz pristup koji uključuje ljudsko, životinjsko te zdravlje okoliša.

“Iskustvom stečenim u epidemiji ebole i drugih novih bolesti, afričke zemlje pokazuju proaktivne načine kako se nositi s pandemijama”, kaže generalni direktor ILRI-ja Jimmy Smith.

Afričke nacije kombiniraju, primjerice, javno zdravlje, veterinare i stručnjake za okoliš i oni zajedno rade kako bi brzo odgovorili na epidemiju zoonoza.

Drugi važni aspekti su nadzor i rano otkrivanje te rani odgovor.

“Ako se pandemija otkrije u samom početku [studije su to pokazale], troškovi se mogu smanjiti za 90 posto”, kaže Randolph.

Izvor: Agencije