Oglasi

Sve mi diraj osim imovine

Prosto je nezamislivo da nezavisna finansijska policija provjeri porijeklo imovine bh. političara. Zato ne čudi što je taj prijedlog glatko odbijen.
Niko ne provjerava jesu li političari stekli imovinu legalno, piše autorEPA - Ilustracija

Piše: Mladen Mirosavljević

Silna politička i, ništa manja medijska pažnja, koja je u posljednjem periodu posvećena i u BiH, i u regionu tome da li će u entitetu Republika Srpska biti održan ili ne, referendum o Danu Republike, koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, potisnula je u drugi plan mnoge teme bitne za svakodnevni život građana.

U drugom, petom, desetom planu su se našle sve one teme vezane za lokalne izbore koji se održavaju početkom oktobra kao i sve teme vezane za puko preživljavanje i ekonomski opstanak građana. One vezane za reforme na evropskom putu države i njeno apliciranje za članstvo u EU niko više i ne pominje.

A, nema političara u BiH koji se ne zaklinje u ispunjavanje svih tih obaveza. Zato i ne čudi što je pažnji javnosti, a pogotovo bilo kakvoj raspravi, sasvim neopaženo promakla jedna od onih tema koja bi se u polunormalnoj državi tretirala kao elementarna i jedan od podrazumijevajućih uslova za bavljenje politikom.

Recimo, svi političari u BiH deklarativno se zalažu za borbu protiv kriminala i korupcije, ali zato Komisija čiji je zadatak da provodi Strategiju za borbu protiv korupcije u Republici Srpskoj nije zasjedala od aprila 2015. godine, kada je i formirana.

Jedno u teoriji, drugo u praksi

Novina u entitetskom pravnom sistemu je zakon o postupku prijave korupcije i zaštite lica koja prijavljuju korupciju kod poslodavca u javnom i privatnom sektoru. Ali, portparolka bh. nevladine organizacije čiji se glas najglasnije čuje o toj temi i koja se bavi oblašću suzbijanja korupcije Transparency International BiH, Ivana Korajlić, upozorava da bi se mogla dogoditi situacija sa prethodnom strategijom, čije vrijeme važenja je isteklo, a niko nikad nije saznao šta je urađeno na osnovu nje.

Teoretski i deklarativno, kao i sve ostalo, ima punu podršku političara na svim nivoima vlasti, ali u praksi sve je drugačije. U praksi veći dio njih nije spreman da dokaže, naprimjer, na koji način su stekli svoju imovinu i da li je zbog toga bavljenje politikom najunosnije zanimanje u BiH.

Uzmimo najnoviji slučaj, koji je i povod za ovaj tekst i na koji niko nije obratio pažnju.

U Vijeću naroda Parlamentarne skupštine BiH je odbijen zaključak delegata Srpske demokratske stranke, pripadnice vladajuće, a ne opozicione, koalicije na nivou države, o formiranju Interresorne radne grupe za izradu Zakona o ispitivanju porijekla imovine funkcionera u Zajedničkim institucijama BiH. Iako bi bilo za očekivati da u državi, koja hrli ka članstvu u EU, takvi zakoni već postoje, od kantona preko entiteta do nivoa države, takvog nečeg nema ni u naznakama.

Protiv inicijative da se formira komisija koja bi izradila zakon, na osnovu kojeg bi se ispitalo da li su funkcioneri državnih institucija na legalan način stekli imovinu, glasali su delegati Kluba Hrvata, te tri delegata iz Kluba Srba: delegati iz vladajućih stranaka u RS, SNSD-a Nebojša Radmanović i Sredoje Nović i Dragutin Rodić iz DNS-a.

Bošnjački delegati, od kojih neki važe za najbogatije ljude u BiH, podržali su jednoglasno inicijativu SDS-a o formiranju Interesorne radne grupe za izradu Zakona o ispitivanju porijekla imovine funkcionera u Zajedničkim institucijama BiH. “Bila je i očekivana podrška delegata SDA, SBB-a, jer su poslanici tih stranaka u Predstavničkom domu ranije podržali zaključak o formiranju grupe, čemu se pridružio i veći broj opozicionih bošnjačkih stranaka. Ovime smo pokazali da smo spremni pružiti otpor društva jednom fenomenu korupcije koji je toliko narastao, da mu se više ne znaju granice. I to za nas predstavlja potvrdu da se ovdje ne radi o bilo kakvoj ekskluzivnoj politici SDS-a, nego je ovo potreba da se to zajedno riješi” obrazložio je motiv jedan od predlagača, Ognjen Tadić.

Delegati iz SNSD-a i DNS-a nisu bili raspoloženi da obrazlože svoje protivljenje ispitivanju porijekla imovine, a hrvatski delegati, iako je ova inicijativa u parlamentarnoj proceduri već godinu dana, smatraju da je predizborna priča.

"Naša imovina je javno objavljena i mislim da nisu potrebni posebni zakoni da se to ispituje. Ako želimo da iskreno raspravljamo o nekim nepravilnostima i zloupotrebi položaja, već imamo dovoljno instrumenata i prostora za to", smatra delegat Hrvata i član HDZ-a 1990. Martin Raguž.

Zanimljivo je da u BiH nikada niko nije obrazložio zašto je nešto loše i kada se govori i radi u predizbornoj kampanji i da niko ne može biti amnestiran zbog nečega zato što je vrijeme predizborne kampanje i zašto nešto ne bi moglo biti pozitivno ako je pokrenuto i izrečeno u vrijeme predizborne kampanje. Ili je, već poodavno, usvojeno nepisano pravilo da sve ono što se govori i radi u vrijeme predizborne kampanje ne treba shvatati ozbiljno ni obraćati na to pažnju. Upitno je onda čemu uopšte služe predizborne kampanje i čemu služe građani u njima.

Trag novca

Iako svi političari imaju zakonsku obavezu da u svom imovinskom kartonu navedu svu imovinu koju posjeduju, u praksi to ne mora da znači išta, čak i kada je riječ o moralnoj odgovornosti. Bez obzira na to da li političar na izabranoj ili imenovanoj funkciji navede svu imovinu, samo dio ili čak napiše da ne posjeduje ništa, niko ne provjerava tačnost tih podataka, niti da li je imovinu stekao legalnim prihodima i da li je možda imovinu koju je stekao na ovakav ili onakav način jednostavno „prebacio“, odnosno legalizovao preko članova najuže porodice.

Zato ne treba da čudi podatak da su neki bh. političari među najbogatijim u Evropi, dok su istovremeno građani BiH najsiromašniji u toj istoj Evropi. Bilo ko, svakodnevno, samo prostim posmatranjem oko sebe, može uočiti imovinu političara, i naravno ne samo političara, koji bi veoma teško ili nikako, mogli dokazati njeno porijeklo. Suvišno je i pomenuti šta bi značilo da naprimjer, neka nepristrasna finansijska policija ili neka slična institucija, obavi stručnu provjeru porijekla imovine. Prosto nezamislivo. Zato i ne čudi što je taj prijedlog glatko odbijen.

Svi mi znamo čuvenu tezu da za ubistvo tražimo motiv, a za interes pratimo trag novca. Svjedoci smo da se i na najmanju najavu praćenja tog traga u BiH digne veća uzbuna nego oko bilo kojeg referenduma.

Na kraju ću se opet pozvati na jednog od predlagača,  Ognjena Tadića. “Naša inicijativa predviđa donošenje zakona koji na neki način rješava ovu društvenu nepravdu, mislim na ljude koji su uspjeli da steknu imovinu na neki od nezakonitih načina i uspjeli su da ostanu netaknuti od pravosudnih institucija koje su trebale da ih sprečavaju u tome. Kada su neki već podmitili i tužioce i sudije da bi izbjegli krivični progon, onda barem neka dio toga vrate kako bi se koliko-toliko omogućila ta društvena pravda” kaže Tadić, koji je i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda.

Jasno i glasno, da ne može jasnije. Ali, koga to briga.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.