Oglasi

Sve manje studenata, sve više fakulteta

Sve je više diploma dobijenih nakon nekoliko vikenda provedenih u virutelnim učionicama lažnih fakulteta, a sve manje stvarnih studenata.
Javni ili, kako ih često zovu, 'državni' univerziteti vape za temeljitom reformomAnadolija - Ilustracija

Ako plagijatori i kradljivci tužih misli i rečenica "postaju cijenjeni ljudi" i ako im raste cijena u krugovima političke moći, pa ih biraju i na najvažnije funkcije u državi, kakva je to poruka onima koji žele karijeru graditi na vlastitom trudu, radu i mislima i djelima? Nikakva druga do da su prave budale. Jer prepisivati je daleko lakše nego učiti, a kopirati daleko jednostavnije nego biti inventivan i produktivan.

Dekadentnost aktera bosanskohercegovačke političke i javne scene za direktnu posljedicu ima eroziju bazičnih etičkih vrijednosti, koja je dubinski zahvatila sve pore ovog društva i najpogubnije posljedice ima po ono što bi trebao biti temelj njegove budućnosti – visoko obrazovanje.

Koncept pobjede podobnih nad sposobnima, društvene promocije "lakog puta", čiji se trijumf ogleda u zapošljavanju na dobro plaćenu administrativnu poziciju uz pomoć stranačke iskaznice i diplome kakvog krajputaškog fakulteta / visoke / više škole, jedan je od ključnih faktora zbog kojeg mladi ljudi odustaju od ulaganja vremena i energije u ovu zemlju. Nema nikakve sumnje da je zbog toga poodavno doveden u pitanje i smisao studiranja i završavanja onih domaćih visokoobrazovnih institucija koje još s pravom nose taj epitet.

Temeljita reforma

Javni ili, kako ih često zovu, "državni" univerziteti vape za temeljitom reformom, kao, uostalom, i kompletan obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini. Njegova bazična karakteristika u poslijeratnom periodu, a naročito nakon početka bolonjskog procesa jest bujanje pseudoobrazovnih ustanova sumnjivog profila i finansijske pozadine, koje je proizvelo konkurenciju, ali na samom dnu ljestvice edukativnog kvaliteta.

U prošloj školskoj godini u Federaciji BiH postojalo je 66 javnih fakulteta, pet akademija, tri vjerska fakulteta, osam visokih škola i 20 privatnih univerziteta / fakulteta. Ili više od 100 raznoraznih visokoobrazovnih ustanova. Da ta poplava očigledno ne rezultira kvalitetnom ponudom pokazuju i sljedeći podaci o padu interesa za studiranje uopće:

Federalni Zavod za statistiku sabrao je, a federalno Ministarstvo obrazovanja "pohvalilo" se sljedećom informacijom: u školskoj 2016/17. godini na visokoškolske ustanove upisano je devet posto manje studenata u odnosu na akademsku 2015/16. godinu, njih ukupno 27.946.

Pad interesa

Upis na javne univerzitete pao je za deset posto, a na privatne za šest posto. Istina je, statistički pokazatelji sami po sebi nisu ni dobri ni loši niti nam išta govore o uzrocima pojava na koje se odnose. A statistika kaže da je u posljednjih deset godina broj studenata koji su se upisivali na fakultete, akademije i visoke škole u Federaciji rastao do 2010, pa onda varirao, da bi od 2014/15. do ovog posljednjeg posmatranog perioda opao za tih desetak posto. 

Osim očitog devalviranja vrijednosti studija i stjecanja diplome cijenjenog fakulteta – jer je ona na tržištu rada u javnom sektoru samo formalno potrebna, dok u privatnom sektoru ne vrijedi mnogo ako nije uparena sa spremnošću da se radi do iznemoglosti i sve i svašta za ispodprosječnu plaću – pad broja novoupisanih studenata može biti pokazatelj i drugih društvenih procesa. Mediji ga često povezuju s odlaskom mladih ljudi van države, bilo radi potrage za poslom ili (kod onih nešto imućnijih) radi studiranja u inozemstvu.

No, tu se spisak potencijalnih razloga, stvarnih ili izmišljenih, ne završava. Primjera radi, prošle godine Univerzitet u Sarajevu planirao je u dva julska prijemna termina primiti 5.880 studenata, no dobili su tek 3.750 prijava ili nešto više od 60 posto planiranog broja.

Iz menadžmenta Univerziteta obrazlagali su taj pad interesa prelaskom s osmogodišnjeg na devetogodišnje osnovno obrazovanje, demografskim kretanjima, migracijama, koje su, kako je rečeno, "globalni problem", i nečim što se zove "nelojalna konkurencija od privatnih fakulteta". Na drugoj većoj federalnoj visokoškolskoj ustanovi, Sveučilištu u Mostaru, prošle godine pad interesa ogledao se u činjenici da se prijavilo nekih 500 studenata ili 15-ak posto manje nego godinu ranije.

Virtualne učionice lažnih fakulteta

Teško je davati ad hoc ocjenu koji od navedenih potencijalnih uzroka za smanjeni broj novoupisanih studenata ima najveću težinu ili utjecaj. Na one demografske najteže je kratkoročno utjecati, a državna administracija nijednim svojim potezom ne pokazuje da joj je posebno stalo da kreira takve uvjete za život koji bi zaustavili migracijski talas u razvijene zemelje EU-a ili omogućili razvoj punih potencijala za mlade u Bosni i Hercegovini. Prema podacima iz februara ove godine, gotovo 40.000 građana Bosne i Hercegovine na birou je za nezaposlene unatoč činjenici da posjeduju diplomu visokoškolske ustanove.

No, s aspekta posljedica po daljnju sudbinu bosanskohercegovačke društvene zajednice, njen brži ili sporiji razvoj ili pad u sivilo ispodprosječnosti i mediokritetstva, svakako da je najvažniji onaj spomenut na početku. Relativizovanje znanja i nauke, njihovo guranje u drugi plan u srazu s političko-nacionalnom podobnošću za obavljanje bilo kojeg zahtjevnijeg posla razarajuće djeluju na motivaciju za studiranje u ovom i ovakvom okruženju.

Kreatori i moderatori našeg obrazovnog sistema mogu zabijati glavu u pijesak i tvrditi da je pojava sve manjeg interesa za visokim obrazovanjem na bh. način posljedica ovog ili onog demografskog procesa i da će uskoro opet početi rasti broj novoupisanih studenata, ali dok ne postane pravilo, a ne izuzetak da se mladi ljudi zapošljavaju na bazi svojih sposobnosti i stečenih znanja, a ne na bazi rođačko-stranačke veze i bezvrijednog papira dobijenog nakon nekoliko vikenda provedenih u virtuelnim učionicama lažnih fakulteta, jedino što će rasti jesu redovi pred ambasadama država EU-a.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.