Oglasi

Sve Dodikove političke krize u posljednjih pet godina

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine najavljivao je desetke referenduma i zakona kojima su se trebale smanjiti ovlasti Bosni i Hercegovini, od kojih je uglavnom na kraju odustao.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik skovao je novu frazu ‘RSexit’, kopirajući poznatu britansku složenicuEPA

Iako je prošlo samo četiri mjeseca kako je prekinuta jednogodišnja blokada vlasti u Bosni i Hercegovini, na pomolu je još jedna paraliza bh. institucija, kao odgovor bh. entiteta Republika Srpska na odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o poljoprivrednom zemljištu. 

Nakon najave da će politički predstavnici Srba iz RS-a biti prisutni u Parlamentarnoj skupštini i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, ali da će prestati sudjelovati u odlučivanju, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda Milorad Dodik skovao je novu frazu ‘RSexit’, kopirajući poznatu britansku složenicu.

Nju je ponovio i sa govornice Narodne skupštine RS-a, poručivši još jednom da će se ovaj bh. entitet otcijepiti iz Bosne i Hercegovine.

Ipak, ovaj put referendum o tome nije spomenut u zaključcima o "antidejtonskom djelovanju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine" koji su na toj sjednici usvojeni.

Trideset najava referenduma

Samo u periodu od 2006. do 2015. godine Dodik je više od 30 puta najavljivao različite referendume i prijetio otcjepljenjem RS-a.

U posljednjih pet godina govorio je da će se građani entitet RS izjašnjavati o Sudu i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, osamostaljenju RS-a, Danu RS-a, ulasku Bosne i Hercegovine u NATO, najavljivao nove zakone koji daju ovlasti ovom entitetu van Dejtonskog sporazuma, ali i obračunavao se s Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, kojima je, kao član bh. Predsjedništva, vrhovni komandant.

Sve to zbog, kako je rekao, "otimanja” entitetskih nadležnosti i njihovog prebacivanja na državni nivo.

U novembru 2016. godine Dodik je konkretizirao da se radi o "83 nadležnosti koje su otete i prebačene na nivo Bosne i Hercegovine".

Međutim, takvih nadležnosti je pet godina prije toga bilo 63, kako se navodilo u dokumentima ministarstva ovog entiteta, tako da se tokom perioda vladanja Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNDS) broj prebačenih entitetskih ovlasti povećao.

BiH napustilo 200.000 ljudi

S druge strane, i lideri drugih glavnih nacionalnih stranaka u Bosni i Hercegovini su bili akteri raznih blokada i kriza, od kojih jedna i danas traje, budući da Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) Bosne i Hercegovine nisu postigle dogovor kako izmijeniti Izborni zakon Bosne i Hercegovine.

Stoga vlast u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine još nije formirana, a izbori u Mostaru nisu održani skoro 12 godina.

U oba slučaja radi se o "zahvalnim" predizbornim temama.

Ovo su neke od glavnih političkih kriza koje su se desile posljednjih pet godina u Bosni i Hercegovini nakon odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i zbog pokušaja jačanja entitetskih ovlasti na račun državnih.

Također, u tom periodu Bosnu i Hercegovinu je napustilo gotovo 200.000 ljudi.

Referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH

Tada predsjednik RS-a, Milorad Dodik je 2015. godine dobio podršku predstavnika stranaka vladajuće većine u RS-u da zatraži od Narodne skupštine RS-a da se "aktivira" ranija odluka iz 2011. godine o referendumu o Sudu i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine.

Stanovnici RS-a su se trebali izjašnjavati o tome da li prihvataju "nametnute zakone visokih predstavnika [međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini] u prošlosti, posebno o Sudu i Tužilaštvu BBosne i Hercegovine", te da li prihvataju da se u RS-u primjenjuju odluke tih pravosudnih institucija.

Odluka o raspisivanju ovog referenduma je usvojena, ali nikada nije objavljena u Službenom listu RS-a.

To je zatražila opozicija na sjednici Narodne skupštine RS-a u septembru 2017. godine, što je i urađeno, međutim, Dodik, tada već kažnjen američkim sankcijama zbog održavanja referenduma o Danu RS-a, vrlo brzo se povukao i rekao da će odluka o ovom referendumu biti suspendirana, što, kako je objasnio, ne znači trajno odustajenje.

Referendum o NATO-u

Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine da odbije apelaciju RS-a protiv presuda Suda Bosne i Hercegovine kojima je naloženo da vojni objekat Veliki Žep kod Han Pijeska bude uknjižen kao imovina Bosne i Hercegovine izazvala je Dodika da se u augustu 2017. godine opet bavi pričama o referendumu.

Tako je, nakon Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine, najavio još jedno izjašnjavanje naroda u RS-u, ovaj put o ulasku Bosne i Hercegovine u NATO.

Međutim, ni opozicione, ni koalicione stranke iz RS-a ovaj put nisu stale iza Dodika i njegovog zamišljenog referenduma.

Politički analitičari iz regije, s druge strane, ostali su zatečeni ovim novim potezom, u smislu da u realnosti Bosne i Hercegovine nije ni bila na putu ulaska u NATO, tako da nije bilo potrebe za bilo kakvim izjašnjavanjem, ali su njegovu političku pozadinu vidjeli kao predizbornu kampanju, ovaj put za opće izbore, koji su se održavali sljedeće godine.

Referendum o Danu RS-a

Jedan referendum koji je Dodik najavio ipak je proveden, međutim, proglašen je neustavnim, kao i njegovi rezultati, a iako je izbjegao krivično gonjenje zbog nepoštivanja suda, čelnik SNSD-a je na kraju na naplatu dobio račun - sankcije SAD-a.

Sve je počelo kada je Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na zahtjev za ocjenu ustavnosti koji je podnio tadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, u novembru 2015. godine ocijenio neustavnim dio Zakona o praznicima RS-a, kojim je ovaj bh. entitet obilježavao 9. januar kao "Dan Republike i krsnu slavu".

Stoga je Narodna skupština RS-a donijela odluku da se taj dan "praznuje kao sekularni praznik i da nema obavezujući karakter", što je kasnije opet problematizirano pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine.

Međutim, u međuvremenu je Dodik intenzivirao svoju konstantnu priču o referendumu te je u julu 2016. godine donijeta odluka o njegovom raspisivanju.

Izetbegović je ponovo podnio apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, koji je to proglasio neustavnim i usvojio privremenu mjeru kojom se referendum odgađa.

To Dodika nije spriječilo da ga održi kratko prije lokalnih izbora u oktobru 2016. godine, a to je sve skupa taj bh. entitet koštalo više od 700.000 eura.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine rezultate referenduma je proglasio neustavnim, a Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pokrenulo nekoliko istraga, između ostalog i protiv Dodika, zbog krivičnog djela neizvršenje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Nakon višemjesečne istrage, cijeli slučaj je zaključen bez podignute optužnice.

Međutim, u januaru 2017. godine su Sjedinjene Američke Države objavile da su Dodika, zbog nepoštivanja odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, uvrstile na listu osoba koje predstavljaju prijetnju i kojima se zabranjuje ulaz i poslovanje na američkoj teritoriji.

Ambasada SAD-a u Bosni i Hercegovini odbila je tadašnjem predsjedniku RS-a izdati vizu kako bi otputovao na ceremoniju inauguracije tada izabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Sljedeće godine podnesena je nova apelacija devet delegata Bošnjaka i Hrvata u Vijeću naroda RS-a, na osnovu koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u martu 2019. ponovno proglasio neustavnim Dan RS-a.

Rezervni sastav policije i oružane snage

U aprilu 2019. gpodine ponovo su podignute tenzije i pokrenuta priča o ratu, nakon što je u RS-u najavljen zakon kojim bi se uveo rezervni sastav entitetske policije.

Radilo se o broju od 1.000 do 1.500 pripadnika rezervnog sastava, dok je u istom momentu u samoj policiji bilo upražnjeno 300 mjesta.

Vlasti RS-a su tvrdile da je to način da se odgovori na migrantsku krizu, iako je taj problem u nadležnosti Granične policije Bosne i Hercegovine, kojoj je, također, nedostajalo nekoliko stotina ljudi.

Ovakav potez stručnjaci su ocijenili kao kršenje dijela Dejtonskog sporazuma koji se odnosi na sigurnost, stabilizaciju i mir.

Najava rezervnog sastava policije u RS-u izazvala je oštre reakcije političara u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji su, kao odgovor, predložili zakon kojim bi i ovaj entitet dobio takve snage.

U junu, pod pritiskom međunarodne zajednice, vlasti RS-a povukle su sporni prijedlog zakona i najavili uspostavljanje žandarmerije, nakon čega se i u Federaciji Bosne i Hercegovine odustalo od te ideje.

Ipak, Dodik je, kao i u slučaju referenduma o otcjepljenju, rekao da se od policijskih snaga nije odustalo.

Istovremeno je, kao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, na obilježavanju godišnjice Trećeg pješadijskog (RS) puka Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, rekao da je odluka o ukidanju Vojske RS-a bila greška.

Također je zatražio od komande tog puka da na sljedećem obilježavanju više od polovine stroja bude obučeno u uniforme bivše Vojske RS-a.

Nakon toga je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić podnio krivičnu prijavu protiv Dodika, zbog "pozivanja na pobunu u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine i rušenja ustavnog poretka".

Blokada vlasti i dokument za NATO

Bosna i Hercegovina je prije četiri mjeseca izašla iz blokade vlasti, koja nije bila formirana više od godinu dana nakon održavanja općih izbora.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine tokom tog perioda nije održavao redovne sjednice, zbog bojkota stranaka iz RS-a, izazvanog zbog neformiranja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Kao uvjet za imenovanje kandidata SNDS-a Zorana Tegeltije na njegovo čelo postavljalo se slanje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) za NATO, što su tražili članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Šefik Džaferović.

Dodik je to kategorički odbijao, prateći politiku Srbije i pozivajući se na Rezoluciju o vojnoj neutralnosti, usvojenu u Narodnoj skupštni RS-a.

Kriza je riješena nakon sastanka članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine s ambasadorima Kvinte (SAD, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija), Tegeltija je imenovan za mandatara, a u NATO je poslan dokument nazvan "Program reformi".

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.