Svaka peta žena zlostavljana na internetu

Kampanja #MeToo ističe povećanje seksualnih napada na internetu (EPA)

Najmanje jedna od pet žena na svijetu iskusila je zlostavljanje ili provociranje na internetu, pokazuju istraživanja Amnesty Internationala, koji je ispitao više od 4.000 žena.

Većina zlostavljanja dešava se na društvenim mrežama, navodi se u izvještaju.

Gotovo polovina žrtava navodi da su provokacije ili zlostavljanje bili seksističke prirode, dok je četvrtina njih dobila fizičke ili seksualne prijetnje.

Većina zlostavljanja, gotovo 60 posto, bila je na rasnoj, seksističkoj, homofobnoj ili transfobnoj osnovi, pokazuje anketa.

“Internet može biti zastrašujuće i otrovno mjesto za žene. Nije tajna da mržnja prema ženama i zlostavljanje njih bujaju na medijskim platformama, no ankete pokazuju koliko teške posljedice zlostavljanja na internetu žene mogu imati”, ističe Azmina Dhrodia, istražiteljica AI-a na poljima tehnologije i ljudskih prava.

Zlostavljanje može ostaviti dugotrajne posljedice, ističu predstavnici ankete provedene u osam zapadnih država.

Od onih koje su bile žrtve maltretiranja 41 posto ih se osjeća manje sigurno u svakodnevnom životu zbog zlostavljanja koje su iskusile. Jedna od četiri boji se za sigurnost svoje porodice.

Većina žena također je prestrašena zbog korištenja interneta nakon što su napadnute.

Manjak zakona koji štite žrtve

Osim seksističkog, rasističkog i homofobnog zlostavljanja, 17 posto žrtava navode da su na internetu podijelile lične detalje ili privatne fotografije.

“To nije nešto što nestane kad se isključite. Zamislite kako je dobiti prijetnje smrću ili silovanjem kad otvorite neku aplikaciju ili život u strahu da će vam biti podijeljene privatne ili seksualne fotografije na internetu bez vaše dozvole”, ističe Dhrodia.

Premda su kompanije za društvene medije pojačale napore u borbi protiv zlostavljanja, neki kažu da to ne rade dobro. I Facebook i Twitter, dvije najpopularnije društvene mreže, ne nose se s ovim problemima na zadovoljavajući način, kazale su ispitane žene.

“Društvene mreže imaju odgovornost da poštuju ljudska prava, uključujući pravo na slobodu izražavanja. Ove kompanije moraju osigurati stanje da žene mogu koristiti njihove platforme slobodno i bez straha”, dodaje Dhrodia.

Još jedan problem jest manjak politika i zakona koji štite žrtve, ističu iz AI-a.

Organizacija je pozvala države da rade ka stvaranju pravnog okvira kako bi se borilo protiv internetskih napada, a da se ne krši pravo na slobodu govora.

Izvor: Al Jazeera