Svaka članica EU-a ima pravila za evropske izbore

Vrsta razmjernog sustava glasanja, kvote za žene, datum izbora…

Svaka država članica Europske unije sama određuje pravila za izbore za Europski parlament, prenosi AFP.

Britanci i Nizozemci glasaju već u četvrtak, 23. svibnja, Irci 24. svibnja, a Latvijci, Maltežani i Slovaci 25. svibnja.

Česi glasaju dva dana, u petak i subotu.

Građani s pravom glasa u preostalim državama glasaju u nedjelju, 26. svibnja.

Unija propisuje izbore po razmjernom sustavu, ali države članice same određuju model.

Obavezno glasanje u nekim članicama

Primjenjuju se tri vrste: preferencijalno glasanje (u 19 država članica, među kojima su Italija, Poljska, Nizozemska, Hrvatska i nordijske zemlje, birač može, ovisno o zemlji, promijeniti poredak kandidata na listi za koju glasa, prekrižiti kandidate ili kombinirati više lista); glasanje po zatvorenim kandidacijskim listama (u sedam zemalja članica, među kojima su Njemačka, Francuska, Španjolska i Velika Britanija, osim Sjeverne Irske, birači glasaju za liste na kojima ne mogu promijeniti poredak kandidata niti njihov sastav); jedan prenosiv glas (na Malti, u Irskoj i u Sjevernoj Irskoj birač ne glasa za gotovu listu, nego sastavlja vlastitu redajući kandidate kako želi).

Glasanje je obvezno u pet zemalja: u Belgiji, Grčkoj, Bugarskoj, na Cipru i u Luksemburgu.

U Belgiji i u Luksemburgu nepoštivanje obveze je kažnjivo, a u tri ostale zemlje, sankcije, kada postoje, samo su blaže.

Samo pet zemalja podijelilo je svoj teritorij na izborne jedinice: Italija (pet), Poljska (13), Belgija (tri), Irska (tri), Velika Britanija (12).

Izborne jedinice geografski su uvjetovane, osim u Belgiji, gdje su jezično determinirane (flamanska, frankofona i germanofona).

Dopuštno i preko ovlaštene osobe

U drugim zemljama birači glasaju u samo jednoj izbornoj jedinici koja obuhvaća čitavu zemlju.

Glasanje putem pošte dopušteno je u 16 država članica, ponajprije kako bi se omogućilo glasanje biračima koji žive u inozemstvu.

To je slučaj u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Španjolskoj i nordijskim zemljama. 

Šest zemalja dopušta glasanje preko ovlaštene osobe, bilo svim biračima (Francuska, Velika Britanija, Nizozemska, Belgija), ili samo starijima i osobama s invaliditetom koji se ne mogu kretati (Poljska, Švedska).

Birač može zatražiti od drugog birača da glasa umjesto njega.

Elektroničko glasanje je još manje uobičajeno.

U Estoniji se glasa putem interneta

Estonija, predvodnica kada je riječ o digitalnim tehnologijama, jedina omogućuje svojim građanima da glasaju putem interneta.

Rodne kvote za kandidacijske liste uvelo je 11 država članica.

Liste u Francuskoj, Italiji, Belgiji i Luksemburgu moraju sadržavati jednak broj žena i muškaraca.

U Španjolskoj, Sloveniji i Hrvatskoj na listama mora biti najmanje 40 posto žena, u Poljskoj 35 posto, u Grčkoj i Portugalu 33 posto.

Kada je riječ o Rumunjskoj, propisano je najmanje jedna žena i muškarac na svakoj listi.

Neke od tih zemalja propisale su mjere koje trebaju osigurati da žene na listama budu na onim pozicijama s kojih realno mogu biti izabrane, ali sankcije još nisu ozbiljne.

Liste koje ne zadovoljavaju pravila u Grčkoj se poništavaju, dok u drugim zemljama, među kojima su Francuska i Luksemburg, za kršenje pravila nisu predviđene kazne.

U Austriji na biralištima sa 16 godina

U gotovo svim članicama Unije pravo glasa stječe se s 18 godina.

Samo tri zemlje su iznimka: Grčka (17), Malta i Austrija (16 godina).

Dobna granica za kandidaturu na izborima još više varira.

Petnaest zemalja, među kojima Njemačka i Francuska, odredile su granicu od 18 godina, 10 zemalja, među kojima Poljska i Češka, od 21 godinu.

U tri ostale zemlje kandidat mora imati 23 godine (Rumunjska) ili 25 godina (Italija i Grčka).

Izvor: Agencije