Suu Kyi brani vojsku Mijanmara od optužbi za genocid
Mijanmarska čelnica Aung San Suu Kyi rekla je da je slučaj koji se vodi protiv njene zemlje pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) “necjelovit i zavaravajući” na početku svog obraćanja sudu u srijedu, vezano uz optužbe za genocid protiv Rohinja.
Gambija, mala zapadnoafrička zemlja, pokrenula je slučaj protiv Mijanmara pred ICJ-em, najvišim sudom UN-a, tvrdeći da je ta zemlja kršila Konvenciju o genocidu iz 1948, prenijela je HINA.
Zasad Gambija u svojoj tužbi traži od suda da odmah nametne “privremene mjere” kako bi Rohinje bile zaštićene od daljnjeg nasilja. Takva odluka bila bi pravno obavezujuća.
Više od 700.000 Rohinja pobjeglo je u susjedni Bangladeš, sklanjajući se pred kampanjom etničkog čišćenja, koja je uključivala masovna silovanja, ubistva i paljenja kuća.
Mijanmarska čelnica priznala je da je moguće da je vojska koristila nesrazmjernu silu, ali je rekla da je sukob “kompleksan i nije lako u njega proniknuti”. Ipak, istakla je da će vojnicima biti suđeno ako se utvrdi da su počinili ratne zločine.
Problemi u državi Rakhine, domu Rohinja, “stari su stoljećima”, rekla je Suu Kyi, a Gambija, koja je sudu tužila Mijanmar, ocrtala je “necjelovitu i zavaravajuću sliku činjeničnog stanja u državi Rakhine u Mijanmaru”.
Tokom ročišta u srijedu, za koje se očekuje da će trajati približno tri sata, Suu Kyi brani iste oružane snage koje su je držale u kućnom pritvoru gotovo 15 godina, piše Fena.
‘Genocid nad vlastitim narodom’
Njoj je 1991. u odsustvu dodijeljena Nobelova nagrada za mir zbog zalaganja za demokratiju i ljudska prava u Mijanmaru, kojim je tada vladala vojna hunta.
Pravni tim Gambije, koja je podnijela tužbu sudu u ime 57-člane Organizacije islamske saradnje (OIC), zatražio je od ICJ-a da preduzme “sve mjere u okviru svojih ovlasti da spriječi akte koji prerastaju u zločin genocida” u Mijanmaru.
U utorak je gambijski ministar pravde Abubacarr Tambadou zatražio od ICJ-a da “poruči Mijanmaru da zaustavi ubistva, spriječi barbarske akte, koji još šokiraju našu kolektivnu savjest, prekine ovaj genocid nad vlastitim narodom”.
Mijanmar, u kojem većinom žive budisti, smatra Rohinje ilegalnim imigrantima i negira im državljanstvo. Većina protjeranih danas živi u napučenim izbjegličkim kampovima u Bangladešu.
Suu Kyi je na početku obraćanja sudu također istakla da neki masovni progoni ljudi početkom ratova na Balkanu iz 90-ih godina 20. stoljeća nisu ocijenjeni kao genocid.
Planirano je da trodnevno ročište bude okončano u četvrtak, prenosi Asociated Press.
Izvor: Agencije