Suša prijeti Balkanu mračnom zimom
Piše: Rešad Dautefendić
Na pragu je mračni period u jugoistočnoj Evropi, pošto je zbog suše već počela kriza u snabdijevanju električnom energijom. U ovom trenutku ljetni porast potrošnje struje u regiji trenutno se uspješno pokriva uvozom struje iz Slovenije, Mađarske i, manjim dijelom, iz Bugarske. Jedino u Bosni i Hercegovini još nema problema u snabdijevanju na domaćem tržištu, ali je izvjesno da će izvoz struje biti u stalnom opadanju.
Kriza i u MakedonijiMakedonija se proteklih nekoliko godina suočava s nedostatkom električne energije i za uvoz struje godišnje troši oko 50 miliona dolara. Analize pokazuju da se svake godine potrebe za električnom energijom u toj zemlji povećavaju četiri posto.
Makedoniji struja nedostaje u uslovima kada većina industrijskih kapaciteta ne radi, a eksperti procjenjuju da će drastično biti povećane energetske potrebe zemlje kada ti veliki potrošači počnu raditi, što će utjecati na “skok” uvoza. Za uvoz energije Makedonija godišnje troši oko 150 miliona dolara – oko 50 miliona dolara za struju, a oko 100 miliona dolara za naftu.
Za prvih pet mjeseci 2012. godine u Makedoniji je smanjena proizvodnja električne energije 5,7 posto. Najveće smanjenje zabijleženo je u maju od 9,9 posto, zbog pada industrijske proizvodnje u zemlji. Energetski bilans je za taj period predviđao proizvodnju od 3.300 gigavat-sati energije, a proizvedeno je 2.378 gigavat-sati struje.
Iz akcionerskog društva Elektrane Makedonije, koji upravljaju svim kapacitetima koji proizvode struju u zemlji, kažu da proizvode onoliko struje kolika je i potražnja. Osim u januaru i februaru, kada je, zbog niskih temperature, povećana potrošnja struje, u ostalim mjesecima svi potrošači su manje trošili struje, što analitičari ocjenjuju kao štednju građana.
Zadnjih nekoliko godina u Makedoniji postoji interes za korištenje alternativnih izvora električne energije, kao što je solarna. Makedonija, uprkos maloj površini, spada u grupu zemalja s najvećim sunčevim zračenjem u Evropi, s ukupno 208 sunčanih dana godišnje, ili do sedam sati dnevno. Međutim, potencijal sunčevih zraka se slabo koristi.
U energetskoj strategiji do 2020. godine, koju je izradila Makedonska akademija nauka i umetnosti (MANU), predviđa se izgradnja solarnih elektrana od 10 do 30 megavata, koji će proizvoditi svega oko 0,2 posto od ukupne proizvodnje električne energije u zemlji. U pokušaju da stimulira korištenje tog izvora energije, Vlada je nekoliko godina zaredom, u okviru kampanje za ugrađivanje sunčevih kolektora, subvencionirala oko 500 porodica sa po 300 eura koji ugrađuju takve sisteme u domaćinstva.
Kritični period u snabdijevanju strujom tek će se osjetiti u regiji početkom jeseni i zime ukoliko se suše nastave, jer je u ovom trenutku kritičan vodostaj rijeka i akumulacionih jezera. Suša će uzrokovati i rast cijena električne energije na regionalnom i međunarodnom tržištu.
Jedino u BiH nema problema u snabdijevanju na domaćem tržištu, ali je izvjesno da će izvoz struje biti u stalnom opadanju.
Prije desetak dana oglasio se alarm u rumunskoj Hidroelectrici, koja je od najvećih regionalnih izvoznika struje. Zbog niskog vodostaja u akumulacijama, Hidroelectrica je otkazala sve ugovore za izvoz struje. Čak i brodovi sve manje plove Dunavom zbog rekordno niskog vodostaja, a ova rijeka je i veliki proizvođač struje. Visina Dunava prije nekoliko dana bila je 216 centimetara, a visina vode svakodnevno opada od dva do četiri centimetra.
Albanski CEZ je šestog augusta potvrdio kako je skoro učetvorostručio uvoz električne energije, na 350 gigavat-sati mjesečno sa 100 uvezenih u julu. Na to su bili primorani da sačuvaju elektroenergetski sistem u zemlji od potpunog kolapsa, a u isto vrijeme da sačuvaju niske akumulacije, koje će se u potpunosti potrošiti ako i najesen ne bude padavina.
Vrućine i sezona
Ovo ljeto sušnije je od prošlogodišnjeg, jer su zbog lanjske suše bila ispražnjena akumulaciona jezera. Drugi problem je remont termoelektrana u regiji, pa su se žešće praznile hidroakumulacije da osiguraju dovoljne količine električne energije. Proizvodnja hidroelektrana u regiji je u šestomjesečnom periodu od oktobra 2011. do marta 2012. godine bila najniža u posljednjih 15 godina. Proizvedeno je ukupno 11 teravat-sati energije, što je 56 posto ispod prosjeka. Ovo je veliki problem Balkana, jer se proizvodi blizu 25 posto struje u hidroelektranama.
Bosna i Hercegovina je jedini izvoznik električne energije na Zapadnom Balkanu, a čak 40 posto energije proizvodi u hidroelektranama. Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, koja je vodeća u regiji u izvozu struje, smanjila je proizvodnju u hidroelektranama u 2012. godini 42 posto, od 3.280 gigavat-sati, koliko je bilo u planu. U prvoj polovini 2012. godine proizvodnja hidroelektrana je pokrila svega 18 posto ukupne proizvodnje. Generalni direktor EPBiH Elvedin Grabovica izjavio je kako se sada očekuje da će ukupna proizvodnja EPBiH u 2012. godini biti 20 posto niža u odnosu na 2011. godinu, zbog remonta postrojenja od 215 megavata u Termoelektrani Tuzla, a najviše zbog produženog sušnog perioda.
Zbog vrućina i vrhunca turističke sezone, potrošnja električne energije u Hrvatskoj približila se najvišim razinama u povijesti.
Ukupna proizvodnja energije u prvih šest mjeseci ove godine u regiji je 16 posto manja nego prošle godine, dok je u slučaju Bosne i Hercegovine manja za 50 posto u odnosu na višegodišnji prosjek. Zemlje Balkana suočit će se s ozbiljnim problemom u osiguranju dovoljno energije za predstojeću grijnu sezonu, ukoliko izostanu velike padavine najesen.
Normalno snabdijevanje će u tom slučaju isključivo zavisiti od pouzdanosti rada velikih termoelektrana u regiji. Regionalne elektroprivrede imat će velikih problema da proizvedu dovoljne količine struje za normalno snabdijevanje svojih potrošača.
Zbog vrućina i vrhunca turističke sezone, potrošnja električne energije u Hrvatskoj približila se najvišim razinama u povijesti.
Skupo spot tržište
Prema podacima Hrvatske elektroprivrede, protekle sedmice za dva dana potrošeno je 106.397 megavat-sati električne energije. Kako je otprilike 65 posto potrošene energije proizvedeno u domaćim elektranama, ostatak se morao uvesti. Uz pretpostavku da je HEP svaki uvezeni megavat-sat u prosjeku stajao oko 35 eura, ispada da je na uvoz struje samo u navedena dva dana potrošeno gotovo 1,4 miliona eura, upozoravaju hrvatski mediji.
Hrvatska oko polovinu godišnjih potreba za električnom energijom podmiruje iz uvoza. Veći dio pribavlja se putem dugoročnih ugovora, ali često se mora pribjeći i nabavci na trenutnom, tzv. spot tržištu. A cijena tako nabavljene energije znatno je viša od cijene energije koja se kupuje u dugoročnim aranžmanima.
Dok traje suša, balkanski zrak bit će zagađen preko svake mjere, jer će termoelektrane raditi punom parom.
U međuvremenu, dok traje suša, balkanski zrak bit će zagađen preko svake mjere, jer će termoelektrane raditi punom parom. Bez obzira na to, sve države u regiji ne razmišljaju o alternativnim izvorima proizvodnje struje. Svi su odlučili da će i dalje graditi konvencionalne termoelektrane i hidroelektrane velikih kapaciteta, usprkos zagađenju zraka i nedostatku vode zbog suše.
Evropska energetska direktiva do 2020. godine predviđa smanjenje emisije štetnih plinova za 20 posto, te 20-postotni udio obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji električne energije. To bi trebale provesti i zemlje Jugoistočne Evrope izgradnjom niza vjetroelektrana.
Veliki potencijal vjetra
Sve države u regiji imaju velike potencijale za izgradnju vjetroelektrana, ali je do sada malo učinjeno. U Bosni i Hercegovini je izgrađena tek jedna vjetroelektrana, ali još nije priključena u sistem. Ipak, u toku je utrka za koncesije gradnje vjetroparkova. Ukupna investiciona vrijednost za gradnju vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini procjenjuje se na blizu 1,5 milijardi eura.
U Srbiji kao ni u drugim državama bivše Jugoslavije, izuzev Hrvatske, još nije izgrađena nijedna vjetroelektrana. Hrvatske vjetroelektrane imaju zanemarujuću proizvodnju struje, jer sve vjetroelektrane u državi u cijeloj godini proizvedu energije koliko Hrvati potroše u jednoj vrućoj sedmici turističke sezone.
U Srbiji kao ni u drugim državama bivše Jugoslavije, izuzev Hrvatske, još nije izgrađena nijedna vjetroelektrana.
Interes investitora postoji i velik je potencijal vjetra i lokacije s infrastrukturom, a, također, postoje i velike najave. Međutim, projekti već godinama ne napreduju prema planovima i najavama, a problemi su uobičajeni – zakonska regulativa, nerazumijevanje i manjak podrške vlasti.
Prema Bloombergovom istraživanju, 2011. godina bila je rekordna po ulaganjima u obnovljive izvore energije u svijetu. Ta ulaganja prelaze 260 milijardi dolara u 2011. godini, što je pet posto više u odnosu na 2010. godinu, a gotovo pet puta više u odnosu na 2004. godinu, u kojoj su ulaganja iznosila 53,6 milijardi dolara.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera