Njemačka ekonomija i u doba korone nadmašila zemlje Evrope

Njemačka ekonomija uspjela se s velikom fleksibilnošću suočiti s posljedicama korona krize i izbjeći recesiju koju su mnoge evropske zemlje doživjele u proteklom razdoblju. Međutim, da bi se u potpunosti oporavila, potreban joj je oporavak ekonomija glavnih partnera na kontinentu.

U izvještaju koji je objavio njemački magazin Der Spiegel, kolumnista Claus Hecking kaže da je Njemačka do sada uspjela prevladati krizu s najmanjom štetom, za razliku od drugih velikih ekonomija na kontinentu. Hecking smatra da postoji nekoliko razloga za to, od kojih se posebno ističu: ovisnost njemačke ekonomije o industriji, program državne pomoći i izbjegavanje potpunog zatvaranja. I pored toga, situacija je i dalje krhka, prema njegovim riječima.

Gabriel Felbermayr, predsjednik Instituta za svjetsku ekonomiju Kiel, smatra da je trenutna kriza pokazala razmjere nejednakosti u ekonomskom rastu među velikim evropskim zemljama, budući da je Njemačka na evidentan način nadmašila druge u pogledu zdravstvene situacije i ekonomije. Pojašnjava da je stabilnost stope potrošnje u Njemačkoj u velikoj mjeri pomogla oporavak ekonomije.

“Njemačka je jedna od najboljih među glavnim ekonomijama na svijetu”, kaže Clemens Fuest, predsjednik Instituta za ekonomska istraživanja Munich.

Ali, zbog kojih razloga je Njemačka ekonomski nadmoćnija nad ostalim evropskim zemljama kada je u pitanju suočavanje s korona krizom?

Bila je zdravija prije krize

Predsjednik Instituta Kiel kaže da je korona kriza pogodila evropske ekonomije koje nisu bile jednako stabilne. Italijanska ekonomija već desetljećima pati od kontinuirane stagnacije, Španija se suočava s posljedicama eurokrize, a Velika Britanija je u neizvjesnosti zbog odluke o Brexitu, dok se Francuska bori zbog posrtaja programa ekonomskih reformi.

Njemačka ekonomija nije imala tako ozbiljne strukturne probleme, a zahvaljujući gotovo deset godina ekonomskog buma, mnoge su njemačke kompanije uspjele ostvariti dobit koja im je omogućila da prebrode korona krizu s najmanjom štetom.

Veliki broj osoba zaraženih korona virusom na dnevnoj osnovi tokom prvog vala u Španiji i Italiji natjerao je vlade dvije zemlje da donesu odluku o potpunom zatvaranju kako bi se spriječilo širenje epidemije, koja je paralizirala ekonomiju na nekoliko sedmica. Britanska vlada je odluku o zatvaranju donijela kasnije, ali je potrajala duže vrijeme i nanijela još veće ekonomske gubitke.

U Njemačkoj se virus nije proširio u tolikoj mjeri, pa kompanije nisu podlijegale mjerama strogih ograničavanja.

“Za razliku od Francuske, na primjer, u Njemačkoj nismo imali potpuno zatvaranje. Izuzev automobilske industrije, mnoge kompanije su nastavile poslovati na ovaj ili onaj način”, kazao je Fuest.

Oslanjanje na industriju

Kolaps turističkog sektora na globalnoj razini doveo je do pada ekonomija Francuske, Španije i Italije, koje se smatraju najatraktivnijim evropskim turističkim destinacijama. S druge strane, to nije znatno utjecalo na njemačku ekonomiju jer turistički sektor nema toliki značaj u odnosu na industrijski sektor koji je Njemačkoj omogućio da izdrži krizu.

Fuest naglašava da se njemački industrijski izvoz počeo brzo oporavljati, iako je još uvijek znatno niži nego prije godinu dana. Prema njegovim riječima, jedno od najvažnijih obilježja njemačke industrije je fleksibilnost. “Ako na jednom tržištu stvari krenu po zlu, otvaraju se i druga tržišta, primjerice u Istočnoj Evropi”, kaže Fuest.

Fuest dodaje da je jedna od tačaka snage njemačke industrije diverzifikacija izvoza. Iako su automobilski i sektor strojarstva trenutno slabi, izvoz farmaceutske industrije bilježi stalni rast.

Među ostalim faktorima koji su doveli do otpornosti njemačke ekonomije u suprotstavljanju krizi, kako kaže autor teksta, jeste i to da je njemačka vlada bila vrlo velikodušna prema radnicima i kompanijama, jer je primijenila sistem s nepunim radnim vremenom, koji se temelji na pružanju velikog dijela plaće radnicima za manje radnog vremena, a kako bi potakli potrošače da nastave s kupovinom, savezna vlada i ostale države smanjile su porez na dodanu vrijednost (PDV).

S druge strane, vlada Velike Britanije namjerava zaustaviti svoj program skraćenog radnog vremena, što bi moglo dovesti do ozbiljne krize nezaposlenosti. Državna pomoć u Španiji i Italiji također je skromna u usporedbi s onom koju je Njemačka izdvojila za prevladavanje krize.

Situacija je još uvijek krhka

Unatoč mnogim pozitivnim pokazateljima, poput oporavka njemačkog indeksa dionica “DAX”, koji je nadoknadio gubitke iz prvog vala pandemije, spašavanja “Lufthanse”, najveće njemačke aviokompanije, od teške krize s kojom se suočila, zatim pada broja kompanija koje su otišle u stečaj i relativnog pada stope nezaposlenosti, njemačka ekonomija nije imuna na posljedice korona krize.

Autor teksta naglašava da je njemačka burza još uvijek nestabilna te da kompanija “Lufthansa” može otpustiti velik broj radnika, dok stručnjaci strahuju od talasa bankrota nakon što kompanije koje su postale prezadužene zbog korone budu prisiljene proglasiti bankrot.

Fuest vjeruje da se oporavak ekonomije i ponovno dosezanje stare razine iz perioda prije pandemije korona virusa neće desiti uskoro.

Felbermayr je također izrazio svoje iznenađenje preuranjenim optimizmom, rekavši: “Teško je razumjeti zašto kompanije procjenjuju ekonomsku situaciju jednako dobro kao u augustu prošle godine. Optimizam u Njemačkoj je pretjeran. Čini se da su mnoge kompanije prividno u dobrom položaju, ali su njihova ulaganja mala. Prema tome, situacija je zabrinjavajuća, čak i u Njemačkoj.”

Autor zaključuje da je njemačka ekonomija već uspjela apsorbirati opasne posljedice korona krize, ali da se neće moći sama u potpunosti oporaviti i da se može suočiti s velikim problemima ako glavni trgovinski partneri, poput Francuske, Italije, Velike Britanije i Španije, ne budu mogli prevladati krizu.

Izvor: Agencije