Oglasi

Sumnjivi oglasi mamac za očajne građane

U očaju, mladi se javljaju na sumnjive oglase i zaršavaju u lancu trgovine ljudima ili postaju žrtve eksploatacije.
Oglasi koji su se pojavili na ulicama MostaraUdruženje Novi put

Piše: Vedrana Maglajlija

“Tražimo tri eskort dame od 18 do 30 godina za rad u Njemačkoj, hotelski smještaj, zarada od 3.000 do 5.000 eura”, oglas je koji je nedavno postavljen na najprometnijim ulicama Mostara.

U blizini još jedna ponuda za posao, isprintana na papiru i zalijepljena na bandere i drveća: “Posao u Njemačkoj! Traže se ozbiljne ženske osobe za njegu starijih i bolesnih osoba. Stan i hrana osigurani, plaćanje po dogovoru!”

Sumnjivi oglasi za posao u inostranstvu, ali i oni u kojima se otvoreno traže najčešće ženske osobe “atraktivnog izgleda” i određene starosne dobi, postaju mamac za nezaposlene građanke, pogotovo mlade, koje u očaju žele napustiti Bosnu i Hercegovinu i negdje drugo potražiti bolju budućnost.

Stoga je opasnost "poslovnih ponuda” koje su se pojavile na području Hercegovine još veća.

“U tim oglasima se koriste kontakt podaci, slobodne e-mail adrese [yahoo, gmail...], kao i brojevi prepaid kartica, nikakve posebne reference se ne traže, samo je važno da je osoba mlada, jedan od uslova je i atraktivni fizički izgled, a to je alarm da se radi o vrbovanju djevojaka u svrhu seksualne eksploatacije, odnosno trgovine ljudima”, upozoravaju iz nevladine organizacije Novi put, koja se bavi borbom protiv trgovine ljudima.

Edisa Demić, glasnogovornica ovog udruženja iz Mostara, naglašava da građani, pogotovo mladi, u očaju i nezaposlenosti zanemaruju brojne opasnosti koje se kriju iza takvih ponuda, i prijavljuju se na posao.

Neki od njih zaršavaju u lancu trgovine ljudima ili postaju žrtve radne eksploatacije u stranim zemljama, gdje im se oduzimaju pasoši i rad ne naplaćuje.

“To je jako opasno, imajući u vidu stanje u BiH, kako ljudi odlaze trbuhom za kruhom, bez provjeravanja. Ljudi misle da se to njima ne može desiti i teško im je shvatiti pojam trgovine ljudima, a iza toga stoje vješti manipulatori koji znaju kao maloj djeci predočiti da je to prilika za život, da se ode iz ove države, da su oni njihova 'viza za bolju budućnost'. Naprimjer, kada radimo sa mladima u srednjim školama, na pitanje da li bi htjeli napustiti zemlju zbog posla, 98 posto njih digne ruku”, kaže Demić.

Radnike držali bez vode i struje

Stoga ne čudi da kada se postavi oglas za posao u inostranstvu, i to na najprometnijim mjestima u gradovima, svi papirići sa brojevima na dnu papira budu otkinuti. Međutim, brojni primjeri pokazali su da ljudi koji “dobiju” posao peživljavaju pakao.

Na Sudu BiH prije više od godinu dana počelo je suđenje optuženima za radnu eksploataciju 635 vrbovanih državljana BiH, Srbije i Makedonije u Azerbejdžanu.

Težak finansijski položaj i ugrožena egzistencija primorala je ove građane da se od 2007. do 2009. prijave za rad u Azerbejdžan. Osobe koje su organizirale odlazak obećale su im odlične uslove rada i smještaja.

Međutim, kada su radnici došli u Azerbejdžan, uzeli su im pasoše, držali ih u neljudskim uvjetima, kolektivnim smještajima gdje je bilo još 100 osoba, bez vode i struje.

Radnicima nisu plaćane dogovorene naknade, novčano su kažnjavani, tjerani da rade prekovremeno bez mogućnosti odbijanja. Nisu imali sredstava za život, pri čemu im je bila ograničena sloboda kretanja i mogućnost povratka u BiH.

“Prošle godine smo imali u Austriji slučaj bh. državljanke koja je tamo završila kao žrtva trgovine ljudima. Ono što zabrinjava jeste da je BiH sada zemlja porijekla trgovine ljudima, a prije 10 godina bili smo tranzit, odredište. Sada imamo situaciju da mladi očajni ljudi prihvataju poslovne ponude. Ti oglasi su okačeni na drvećima, na prometnim mjestima, toliko ih je na interentu, čak i u novinama, a ono što je zabrinjavajuće niko ne provjera poslodavca, policija radi po prijavi, dolazimo u situaciju da su kriminalci u toj mjeri slobodni da tako to javno rade”, upozorava Dimić.

Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH kažu da je u posljednjih nekoliko godina zabilježen veći broj oglasa za zapošljavanje u inostranstvu koji upućuju na mogućnosti prevare.

“Prvo i osnovno pravilo tokom javljanja na oglase za posao u inostranstvu jeste da se usluge posredovanja nikada ne naplaćuju od radnika već uvijek od poslodavca. Dakle, ukoliko je u oglasu navedeno da radnik treba uplatiti određeni iznos novca, to jasno upućuje na prevaru”, kaže Muamer Bandić, direktor Agencije.

Dodaje da je procedura zapošljavanja u inostranstvu uvijek ista, bez obzira na državu u koju radnik želi da ide.

Radniku prvo treba radna ponuda, zatim poslodavac za radnika pokreće proceduru dobijanja radne dozvole, te tek kada se ona dobije, radniku se upućuje ugovor o radu i radna dozvola kako bi sa tim dokumentima aplicirao u ambasadi za radnu vizu.

“Važno je reći da se za vrijeme trajanja ove procedure radnik nalazi u svojoj državi”, ističe Bandić.

Poslovi čuvanja djece i modeling

Prihvatanje poslova putem sumnjivih posrednika problem je i u susjednoj Srbiji, gdje radnici na kraju obavljaju posao za koji su se prijavili, ali ne po dogovorenim uvjetima i bez mogućnosti da odu - uz prijetnje, nasilje i isplatu nikakve ili značajno manje sume novca od dogovorene.

“Primer koji je u prethodnim godinama bio aktuelan jeste veliki broj radnika koji su bili radno eksploatisani u Ruskoj federaciji, koji su nam prijavljeni putem SOS telefona. U pitanju je bila građevinska industrija, gde su se poslovi sklapali putem individualnih posrednika, što je i najčešći slučaj kada je građevina u pitanju. Ovi radnici su radili u nebezbednim uslovima, dogovor o isplati i uslovima rada nije ispoštovan, oduzeti su im pasoši i u strahu od imigracione policije radnici su ostajali u jako lošim uslovima na gradilištima”, kažu iz nevladine organizacije Astra koja se bori protiv trgovine ljudima i eksploatacijom građana. 

Kao i u BiH, i u Srbiji ljudi odlaze kako bi pronašli bolji život, zbog čega prihvataju neprovjerene i nepouzdane ponude u inostranstvu bez obzira na očigledan rizik i moguće negativne posljedice.

Poslovi koji se nude mogu biti sezonska, ali i stalna zaposlenja, i to su najčešće poslovi čuvanja djece, rada u kući, građevinski poslovi, poslovi u hotelima, bolnicama i modeling.

“To su vrlo retko nerealne poslovne ponude koje podrazumevaju ogromne zarade uz malo rada, uglavnom izgledaju prihvatljivo. Svakako je da ovakve ponude mogu biti paravan za trgovinu ljudima, ali često je u pitanju samo prevara, a često i spamovi koji se u velikoj meri pojavljuju na internetu”, ističe Katarina Ivanović, glasnogovornica Astre.

Iz ove organizacije napominju građane da ugovore o zaposlenju potpisuju samo ako ih potpuno razumiju.

“Više puta se desilo kod dvojezičnih ugovora da se verzije na različitim jezicima ne podudaraju.”

Svi ovi slučajevi, slažu se naši sagovornici, oslikavaju stanje u društvu u kojem građani žele što prije da odu iz zemlje i prihvataju poslove bez prethodnog provjeravanja.

Izvor: Al Jazeera
 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.