Šujicin ‘juriš’ na upražnjeno mjesto komesara za proširenje

Od ovog ponedjeljka, 30. semptebra, do narednog utorka, 8. oktobra, “sito i rešeto” Evropskog parlamenta će raditi punom parom. Na plenarnom zasjedanju u Strazbourgu na redu je završno saslušanje 24 od ukupno 26 predloženih povjerenika buduće Evropske komisije. Dvadesetsedmi član budućeg saziva najviše zakonodavne i izvršne vlasti u Evropskoj uniji je u julu izabrana predsjednica EK-a Ursula von der Leyen, zbog čega Njemačka, iako najveća i najmnogoljudnija članica Unije, nema privilegiju delegirati i povjerenika.

Odbor za pravna pitanja EP-a krajem prošle sedmice suspendirao je postupak saslušanja za rumunsku predstavnicu Rovanu Plumb i Mađara Laszla Trocsanyia, nakon što na eliminatornoj provjeri pred resornim parlamentarnim odborima nisu dobili prolaznu ocjenu zbog utvrđenog sukoba interesa. Plumb je planirana za povjerenicu transporta. Trenutno je članica EP-a i potpredsjednica Kluba zastupnika socijalista i demokrata. Bivša je nacionalna ministrica za okoliš i klimatske promjene, ministrica rada, ministrica evropskih fondova, ministrica obrazovanja i ministrica prometa. Previše funkcija da bi ostala neukaljanih ruku. Trocsanyi je predložen za poslove proširenja i susjedstva. Ali, previše je blizak vladajućem Fideszu, kršćansko-konzervativnoj stranci mađarskog premijera Viktora Orbana, koju, zbog ekstremnog konzervativizma njenog predsjednika, preziru čak i u evropskom klubu narodnih partija.

“Odbor je odlučio da ovo dvoje kandidata za novi saziv EK-a ne bi trebali ići na saslušanje pred EP-om dok se ta pitanja ne razriješe, uključujući i proceduralnu mogućnost da se od Rumunije i Mađarske zatraži da delegiraju druge kandidate”, izjavio je uoči vikenda glasnogovornik EP-a Jaume Duch. Riječ je o presedanu, jer se nikada do sada nije dogodilo da već u prvoj fazi kandidati za povjerenike ne prođu provjeru. U ovom trenutku nije jasno što će se dalje događati u vezi sa suspenzijom dvoje kandidata Von der Leyen. Predsjednik EP-a David Sassoli u petak je izjavio da će tražiti objašnjenje od Odbora za pravna pitanja, koji se, nakon konsultacija, ponovo sastaje, nakon čega bi moglo biti jasnije što će se dalje događati.

Dubrovčanka čeka ‘kao zapeta puška’

Prema parlamentarnoj proceduri, Odbor za pravna pitanja može predložiti suspendiranim kandidatima da se odreknu svojih finansijskih privilegija, zbog kojih je ustanovljen sukob interesa, može od predsjednice EK-a zatražiti promjenu resora koje im je dodijelila, ili ih može proglasiti “nepodobnim za funkciju povjerenika”. Ako bi se dogodilo ovo posljednje, najvažnija pozicija za građane Zapadnog Balkana, resor proširenja, ostala bi upražnjena, a možda jedina osoba koja bi se tome mogla obradovati bila bi hrvatska perjanica u Briselu Dubravka Šuica.

Od početka utrke za visoke pozicije u EK-u bivša gradonačelnica Dubrovnika i tri puta zaredom izabrana članica EP-a priželjkivala je upravo ovaj resor. Iako je njen stranački predsjednik (Hrvatska demokratska zajednica) i hrvatski premijer Andrej Plenković od početka izborne kampanje za najvišu evropsku vlast lobirao za uspostavu novog tematskog resora koji bi se bavio sve složenijim pitanjima demografskih promjena i sve upitnijim “kvalitetom” evropske domokratije. A za “tako važna pitanja europske budućnosti, koja zavrjeđuju i mjesto potpredsjednice EK-a”, nominirao je upravu Dubravku Šuicu, čije je saslušanje pred EP-om zakazano za četvrtak uveče.

Ako se, ipak, ispostavi da su se osporeni kandidati tokom vikenda pismeno odrekli svojih finansijskih koristi, zbog kojih je ustavljen sukob interesa (što je vrlo vjerovatno), ako ih predsjednica EK-a preraspodijeli na resore koji se direktno ne dotiču evropskih fondova (takvih je iznimno malo), ili ukoliko i ovoga puta pobijedi njegovo visočanstvo kompromis (u šta ne treba sumnjati), saslušanje i Plumba je na predvidđeno za sredinu sedmice.

No, o konačnom ishodu je teško govoriti unaprijed, imajući u vidu da odnosi između dva većinska stranačka bloka – Evropskih narodnjaka i socijaldemokrata – nisu više harmonični kao desetljećima do sada. A ni desničari i ultraradikali nisu na majskim izborima za EP dobili glasova svojih birača da bi u Briselu i Strazbourgu narednih pet godina tek prespavali. Bez obzira na moguće scenarije, Šuica bi bila veoma predana proširenju EU-a na svoj jugoistok.

‘Čisti kao suza’ u poslovima s Unijom

Odluka o suspenziji dvoje kandidata za povjerenike usvojena je nakon analize dostavljenih deklaracija o financijskom interesu i usmenog saslušanja. Svi predloženi povjerenici su obavezni ispuniti deklaraciju u kojoj moraju navesti sve dužnosti koje su obavljali u zadnjih deset godina, finansijske interese koji bi mogli upozoravati na sukob interesa te članstvo u tijelima koja mogu utjecati na obavljanje dužnosti povjerenika. Ne radi se, dakle, o standardnoj imovinskoj kartici, na kojoj sve opozicije svijeta insistiraju na nacionalnom nivou. Kandidati za EK-a nisu obavezni prijaviti svu svoju imovinu i primanja prije kandidature (što je Šuica dobro znala i iskoristila), ali ne smiju, naprimjer, sakriti dionice u kompanijama čije bi poslovanje na bilo koji način moglo imati dodira s evropskim institucijama.

“U poslovanju s EU-om u prethodnih deset godina kandidati bi morali biti čisti kao suza i ni jednim svojim svjesnim ili nesvjesnim potezom ne smiju izazivati sumnju da su radili mimo zakona ili protiv interesa EU-a”, ispisano je na neformalnom pamfletu koji je ovih dana kružio oko i unutar omanje sale za sjednice parlamentarnog Odbora za pravna pitanja, zgurane u džinovskom zdanju narodnih poslanika Evrope u Briselu.

Za svako saslušanje predviđena su tri sata. Uvodno obraćanje povjerenika može trajati najduže 15 minuta, nakon čega slijede pitanja članova parlamentarnih odbora. Postavljanje pitanja može trajati najduže minutu, a odgovoi tri minute. Moguće je postaviti neograničeni broj potpitanja u toku trosatnog pretresa. Ovisno o resoru, kandidati će biti saslušani pred više odbora, dok će povjerenik za proširenje i susjedstvo “polagati račune” samo pred jednim, vrlo utjecajnim Odborom za vanjsku politiku. Dubravku Šuicu će saslušati članovi odbora za ustavna pitanja i odbora za rad i socijalnu politiku. U postupku saslušanja evropski parlamentarci se vode i odgovorima na pisani upitnik na koji su svi kandidati bili obavezni odgovoriti prije saslušanja pred parlamentarnim odborima.

Jean-Claude Juncker čeka 1. novembar

Nakon saslušanja, o svakom kandidatu pojedinačno odlučuju koordinatori zastupničkih klubova iza zatvorenih vrata. Za prolazak ka portfelju, mjesečnoj plaći od oko 24.000 eura i sijaset pogodnosti, potrebna je dvotrećinska većina koordinatora. Ako takva većina ne postoji, slijede dodatna pitanja u pisanoj formi, novo saslušanje ili prepuštanje nadležnosti resornom odboru da glasa za ili protiv kandidata. U tom slučaju potrebna je obična većina članova odbora.

Konferencija predsjednika parlamentarnih odbora će 15. oktobra ocijeniti ishode svih saslušanja i dostaviti svoje zaključke Konferenciji predsjednika EP-a, koju čine predsjednik EP-a i šefovi zastupničkih klubova. Tu se donose konačne procjene i odlučuje koji su kandidati zadovoljili, za koje traže novo saslušanje, a za koje nove alternativne kandidate. Konferencija predsjednika EP-a planirana je za 17. oktobar.

Ukoliko bude potrebe za dodatnim saslušanjima predloženih ili alternativnih kandidata, to se mora dogoditi najmanje dva dana prije tog datuma. Predsjednica EK-a, međutim, nije obavezna ponuditi zamjenske kandidate, već može riskirati da njen sav dosadašnji trud oko stvaranja “geopolitički uravnoteženog, fleskibilnog i modernog tima posvećenog održivim politikama, a ne funkcijama” padne u vodu, imajući u vidu da EP na plenarnoj sjednici 23. oktobra može odbaciti Komisiju u cjelini, a ne može, kao odbori, isključiti pojedine kandidate za povjerenike. Ako glasanje o kabinetu Ursule von der Leyen bude pozitivo, nova EK preuzima dužnost 1. novembra. U suprotnom, Komisija s luksemburškim veteranom Jean-Claude Junckerom na čelu nastavlja rad dok se ne dovrši proces izbora nove najviše zakonodavno-izvršne vlasti Unije.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera