Sudsko vijeće: Šešelj na privremenoj slobodi

Sudsko vijeće Haškog tribunala donijelo je u četvrtak odluku da optuženi za ratne zločine i lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj bude privremeno pušten na slobodu, rekla je Tanjugu glasnogovornica Tribunala Magdalena Spalinska.

U podnesku Tribunala navedeno je da je Sudsko vijeće, na sopstvenu inicijativu i iz humanitarnih razloga, zbog pogoršanja zdravstvenog stanja optuženog, “imajući u vidu nove okolnosti i kako bi izbjeglo najgore”, naložilo privremeno puštanje Šešelja na slobodu.

Ta odluka bi, kako je navedeno u podnesku, trebala omogućiti Šešelju ljekarsku njegu “u najadekvatnijem mogućem okruženju”.

Sudsko vijeće je dodalo, da, s obzirom na okolnosti, nije neophodan pristanak optuženog.

Istovremeno, zaštita svjedoka i integritet postupka moraju biti garantirani, naglasilo je Sudsko vijeće.

Sudsko vijeće je, kako piše u podnesku, nedavno razmatralo mogućnost privremenog puštanja na slobodu Šešelja zbog pogoršanja zdravstvenog stanja, ali je moralo prekinuti tu inicijativu jer još nisu bili ispunjeni uslovi koje je nametnulo Sudsko vijeće.

Vlada Srbije je u srijedu dostavila Haškom tribunalu uslovne garancije za puštanje Šešelja.

SRS: Izlazak bez uslova

Sudsko vijeće, koje je, u međuvremenu, dobilo dodatne informacije o pogoršanju zdravlja optuženog, zaključilo je da će Šešelj poštovati uslove – da ne utječe na svjedoke i žrtve i da će se pojaviti pred Tribunalom kada mu to bude naloženo.

Sekretarijat Tribunala izvršit će nalog Sudskog vijeća o privremenom puštanju na slobodu Šešelja čim to bude moguće, izjavila je Spalinska nešto kasnije u četvrtak.

Ona nije mogla navesti konkretan datum puštanja Šešelja na privremenu slobodu radi liječenja, ističući da će nalog Sudskog vijeća izvršiti Sekretarijat Tribunala “čim to praktično bude moguće”.

Izvori iz SRS-a su kazali za Al Jazeeru da će Šešelj izaći na slobodu, i to bez uslova.

Ne znaju kada će Šešelj biti pušten, moguće je u petak, te ne znaju ni da li će u Beograd stići redovnom avionskom linijom, ili avionom Vlade Srbije.

Šešelj će uskoro doći u Srbiju, izjavio je nešto kasnije Tanjugu funkcioner SRS-a Zoran Krasić.

On je rekao da je “pitanje dana kad će Šešelj biti u Beogradu”, navodeći da ne može precizirati, zbog procedura Haškog tribunala, da li će to biti u petak ili narednih dana.

“On [Šešelj] je dobio nalog da se, zbog lošeg zdravstvenog stanja, pušta na privremenu slobodu”, kazao je Krasić, objasnivši da od procedura vlada Holandije i Srbije zavisi kada će lider radikala biti u Beogradu.

Zamjenik predsjednika SRS-a Nemanja Šarović rekao je Tanjugu da će Šešelj biti pušten na privremenu slobodu bez ikakvih uslova, odnosno da od njega nije traženo da prihvati garancije Vlade Srbije, ni bilo kakvo dodatno obavezivanje prema pretresnom vijeću Haškog tribunala.

“U odluci su naveli da su uvereni da Šešelj neće uticati na svedoke ni na integritet postupka i da će se, po pozivu suda, pojaviti na izricanju presude, ako ikad bude napisana”, rekao je Šarović i istakao da to znači bezuslovno puštanje na slobodu.
On je naveo da se za sad ne zna kad bi Šešelj mogao biti na slobodi, istakavši da će to biti u narednim danima.

Holandija se nije oglasila

“Dok se ne čujemo sa Šešeljem i ne dobijemo predlog odluke, ne možemo da komentarišemo stav Haškog suda”, rekao je Krasić i dodao da će se tokom večeri radikali oglasiti tim povodom zvaničnim saopćenjem.

Spalinska je u srijedu izjavila da će, ukoliko Šešelj odbije garancije Vlade Srbije za njegovo privremeno puštanje na slobodu, Sudsko vijeće Tribunala donijeti odluku o daljim koracima.

“To je pitanje koje će morati razmatrati sudije Sudskog vijeća. Oni su dobili, ili će dobiti, odgovore s kojima će se upoznati i onda će sami odlučiti kakvi moraju biti slijedeći koraci”, rekla je ona.

Potvrdila je kako je Vlada Srbije ranije u srijedu Haškom tribunalu dostavila odgovor u vezi s mogućim puštanjem na slobodu Šešelja i dodala da Vlada Holandije nije podnijela nikakav javni dokument.

“Što se tiče Vlade Holandije, nema nikakvog javnog podneska”, rekla je Spalinska.

Nakon što je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu zatražio od Holandije i Srbije da se u srijedu do 18:00 sati izjasne o mogućem privremenom puštanju na slobodu Šešelja, reagirala je Vlada Srbije, izrazivši spremnost da pruži tražene garancije.

Haški tribunal je prethodno naveo kako je dobio dodatne povjerljive informacije, a koje ukazuju na pogoršanje Šešeljevog zdravstvenog stanja.

Vlada Srbije ‘zabrinuta’

“Vlada Srbije zabrinuta je zbog novog razvoja događaja u pogledu zdravstvenog stanja optuženog Vojislava Šešelja i u tom smislu je spremna da pruži garancije za njegovo privremeno puštanje na slobodu, pod uslovom da se optuženi izjasni da će poštovati sve uslove koje odredi nadležno sudsko veće Haškog tribunala, kao i da prihvata garancije Vlade Srbije, imajući u vidu da ih je do sada odbijao”, odgovorio je Rasim Ljajić, potpredsjednik Vlade Srbije i predsjednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom.

Podsjetio je i kako stav Vlade Srbije “ostaje isti kao i prilikom prethodne odluke” Sudskog vijeća Haškog tribunala kojom su od vlasti u Srbiji tražene garancije prošlog ljeta.

Sud u Hagu od Vlade Srbije traži i potvrdu o tome hoće li biti u mogućnosti garantirati da optuženi neće stupati u kontakt sa svjedocima ili žrtvama i hoće li se Šešelj vratiti pod nadzor Suda čim to naloži Sudsko vijeće.

Nedavno je Sudsko vijeće razmatralo mogućnost da se Šešelj, zbog pogoršanja zdravstvenog stanja, privremeno pusti na slobodu, ali je, zbog nedostatka saradnje optuženog, prekinulo taj postupak, navedeno je u saopćenju Haškog tribunala.

Pogoršano zdravstveno stanje

Nakon što je Sudsko vijeće primilo dodatne informacije koje govore da se zdravstveno stanje optuženog pogoršalo i s obzirom na taj razvoj događaja kako bi se izbjeglo najgore, poručili su iz Haga, razmatraju mogućnost da Šešelja privremeno puste na slobodu, kako bi mu bila ukazana njega u najboljem mogućem okruženju, a da se pri tome omogući sigurnost svjedoka i integritet postupka.

Zoran Krasić je kazao u srijedu kako “nema ničeg novog” u vezi Šešeljevog zdravstvenog stanja u odnosu na informacije koje je u nedjelju prenio doktor Milovan Bojić, koji je Šešelja pregledao u Hagu.

Bojić je tada potvrdio kako je zdravstveno stanje Šešelja ozbiljno i da postoje elementi “životne ugroženosti i definitivne metastaze na jetri”.

Šešelj se početkom 2003. godine dobrovoljno predao Haškom tribunalu, koji ga tereti za zločine počinjene protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja od 1991. do 1993. godine u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Vojvodini.

Šešelj je negirao sve navode iz optužnice.

Osnivanje SRS-a

Šešelj je u pritvoru Haškog tribunala boravio duže od 11 i po godina, počev od 24. februara 2003. godine.

Rođen je 1954. u Sarajevu, diplomirao na Pravnom fakultetu u tom gradu poslije, kako se navodi u njegovim biografijama, dvije i po godine studiranja, ubrzo je i magistrirao, a doktorirao je u Beogradu 1979. godine, kao 25-godišnjak.

S Vukom Draškovićem je 1989. godine osnovao Srpsku narodnu obnovu, koja se ubrzo raspala.

Iduće godine Šešelj je osnovao Srpski četnički pokret, koji se ujedinio s dijelom Narodne radiklane stranke, i tako je, od 23. februara 1991. godine, postala Srpska radikalna stranka.

Sredinom te godine Šeselj je izabran za poslanika u Skupštini Srbije, u izbornoj jedinici Rakovica.

Krajem maja 1992. godine, na prvim izborima za Skupštinu tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, SRS je po broju mandata i glasova bio druga stranka.

Rušenje Panića i Ćosića

Te godine su, u saradnji sa Socijalističkom partijom Srbije Slobodana Miloševića, Šešeljevim zalaganjem oboreni prvi premijer SRJ Milan Panić i predsjednik Dobrica Ćosić.

SRS je septembra 1992. godine otkazao povjerenje manjinskoj vladi Srbije, poslije čega su održani vanredni parlamentarni izbori.

Za predsjednika opštine Zemun Šešelj je izabran 1996. godine.

U jesen iduće godine, na izborima za predsjednika Srbije, pobijedio je u drugom krugu kandidata SPS-a Zorana Lilića, ali mu pobjeda nije priznata jer, navodno, nije izašao dovoljan broj glasača.

U januaru 1997. godine, u drugom krugu ponovljenih izbora, izgubio je od novog Miloševićevog kandidata Milana Milutinovića.

U martu 1998. godine ušao je u koalicionu Vladu Srbije i izabran za njenog potpredsjednika.

Nakon što je predsjednik SRJ Slobodan Milošević u junu 1999. Godine prihvatio da se vojne i policijske snaga povuku sa Kosova, SRS je izašao iz vlade, ali se i ubrzo vratio.

Šešelj je učestvovao i na izborima za predsjednika Srbije 2002. godine, kada je osvojio 23 posto glasova (tada je pobijedio Vojislav Koštunica, kojem je u drugom krugu protivkandidat bio Miroljub Labus).

Zatvaran nekoliko puta

Šešelj je, zbog političkih stavova i aktivnosti, u nekoliko navrata bio zatvaran.

Haškom tribunalu se predao 23. februara 2003. godine, a narednog dana je izručen u Sheveningen.

Pred tim sudom se krajem marta 2003. godine izjasnio da nije kriv ni po jednoj tački optužnice.

Njemu se u Hagu sudi za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, ali i za djela počinjena u Vojvodini od 1991. do 1993. godine.

Suđenje je počelo 7. novembra 2007, a januara 2009. godine je dodatno optužen za nepoštovanje Tribunala zbog objelodanjivanja imena i drugih ličnih detalja tri svjedoka čiji je identitet, po nalogu pretresnog vijeća, zaštićen od javnosti.

Šešelj je jula 2009. godine osuđen na 15 mjeseci zatvora zbog nepoštovanja suda, a u februaru 2010. godine drugi put je optužen zbog toga što je u knjizi objavio podatke o 11 zaštićenih svjedoka.

Iznošenje završne riječi na sudu je počelo marta 2012. godine.

Preimenovanje sudije

Tužioci Tribunala zatražili su za Šeselja 28 godina zatvora, zbog zločina počinjenih nad nesrbima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Vojvodini, počinjenim od 1991. do 1993. godine.

Tužilac Matias Markusen je posljednjeg dana iznošenja završne riječi Tužilaštva zatražio od sudija da Šešelja proglase krivim po svim tačkama optužnice (ima ih devet), uz obrazloženje da je dokazano da je kriv za “teške zločine – kako po obimu, tako i po gnusnoj prirodi”.

Izricanje presude bilo je zakazano za 30. oktobar 2013. godine, ali je Šešelj je u julu 2013. godine zatražio izuzeće sudije Frederika Harhoffa, zbog sumnje u njegovu pristrasnost.

Sud je prihvatio Šešeljev zahtjev i umjesto Harhoffa imenovao sudiju Mandiaye Niang.

Odvojeno od optužnice za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, u tri postupka osuđen je zbog nepoštovanja suda, na 15, 18 i 24 mjeseca zatvora.

Šešelj je prvi put smješten u bolnicu 6. januara 2012. godine, a šest dana kasnije ugrađen mu je pejsmejker.

Izvor: Al Jazeera i agencije