Sudski sporovi u Srbiji traju godinama
Sudski sporovi koji traju godinama, a nekad i više od decenije, i dalje čine jednu od najslabijih tačaka pravosuđa Srbije. Uvođenjem online kontrole svih sudskih predmeta i primjenom zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, rad sudova bi se, kako se očekuje, trebao znatno ubrzati.
Dvanaestog oktobra 2008. godine iskopavanje temelja za gradnju jedne stambene zgrade u centru Beograda dovelo je do urušavanja četiri porodične kuće. Sedam godina kasnije ljudi su i dalje bez krova nad glavom i u sudskim procesima.
“Sudski postupak traje praktično od 2010. godine na ovamo, s tim što je 2014. godine završen krivični postupak, a ove godine postao je i pravosnažan, posle žalbe optuženih, a paralelna parnica se vodi […] već petu godinu”, rekao je oštećeni Vladimir Lazić.
Dug put do rješenja
Presuda kojom je investitor osuđen na tri godine zatvora, zbog falsificiranja građevinskih dozvola i izazivanja opće opasnosti, ništa nije riješila.
“Mi ne možemo da naplatimo ništa, jer su optuženi volšebno izgubili svu svoju imovinu, a u krivici je da su oni solidarni dužnici da nam isplate odštetu po presudi od svoje imovine”, kazao je Lazić.
Tako je Vladimir Lazić, kao i ostali oštećeni u takozvanom slučaju Dubljanska, ušao u novi krug suđenja, što praktično znači dug put do rješenja spora.
“O tome svedoče i podaci Ministarstva pravde – u sudovima u Srbiji leži oko tri miliona nerešenih predmeta. Krivični postupci traju u proseku dve godine, a parnični oko godinu i po”, javlja iz Beograda reporterka Al Jazeere Anne Marie Ćurčić.
Da bi se te brojke i duga parničenja smanjili, građanima koji vode bilo koji oblik sudskog spora, od osnovnih do upravnog suda, omogućena je online kontrola toka predmeta preko portala sudova. Puno se očekuje i od početka primjene Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku. Od 1. januara 2016. godine primjenjivat će se “Institut obeštećenja”, koji bi, po prigovoru građana, državu mogao koštati od 300 do 3.000 eura. Zakon bi mogao ubrzati sporove, slažu se stručnjaci, ali ukazuju na neke od njegovih manjkavosti.
“Zakon daje mogućnost da se dođe ponovo do ping-pong efekta. Dakle, da predsednik suda, koji je, zapravo, obavezan prema ovom novom zakonu da o prigovoru odluči u roku od dva meseca, što uključuje sve prethodne radnje, ispitni postupak, da on, zapravo, nema nikakvu sankciju ukoliko to ne uradi. Jedino što može da se desi je da stranka stiče pravo na novi prigovor, što znači opet se pokreće mehanizam i opet sve ukrug”, rekla je Kristina Todorović iz Komiteta pravnika za ljudska prava.
Začarani krug
Od tog začaranog kruga strahuju i ljudi poput Vladimira Lazića sa početka priče.
“Ja i dalje živim u kiriji, sve moje komšije žive u kiriji, ovo je sve i dalje ovako kako izgleda. Znači, samo nestručno zatrpano, i dalje urušava sve okolne objekte, mogu da vam kažem da ja samo mogu da se nadam da ću ja kao nešto da dobijem, ako nisam dobio nešto od ovoga svega, znači ni dinara, tako da ja bih voleo da budem optimista”, navodi Lazić.
U Ministarstvu pravde očekuju da će novine u kontroli rada sudova omogućiti, sem neriješenih, i brže rješavanje starih predmeta, kako bi se do 2020. godine njihov broj sa milion i 750.000 sveo na petinu.
Izvor: Al Jazeera