Sudska žalba Slovenije o Ljubljanskoj banci

Evropski sud za ljudska prava utvrdio odgovornost Slovenije za povrat devizne štednje Ljubljanske banke Sarajevo.

Slovenija, Presuda, BiH, Ljubljanska banka, Žalba, Devizna štednja, Evropski sud za ljudska prava, Strasbourg, Hrvatska, Sastanak
Vlasti u Sloveniji podnijele žalbu na prvostepenu presudu zbog 'manjkavosti' i 'ozbiljne političke implikacije za proces saradnje na zapadnom Balkanu' [Pixsell]

Slovenija je u utorak uložila žalbu na prvostepenu presudu Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, kojom je prije tri mjeseca proglašena odgovornom za isplatu stare devizne štednje Ljubljanske banke Sarajevo, potvrdila je slovenska Vlada.

Za podnošenje žalbe Slovenija se odlučila zbog pravnih razloga, ali i zbog "manjkavosti" iz nepravomoćne presude", koja je ponovno otvorila neka već riješena pitanja nakon raspada nekadašnje Jugoslavije", napisali su u zajedničkoj izjavi povodom podnošenja žalbe slovensko Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo finansija.

U izjavi se, također, navodi da prvostepena presuda u slučaju dvoje štediša Ljubljanske banke Sarajevo ima "ozbiljne političke implikacije za proces saradnje na zapadnom Balkanu", te da se njome ugrožava provođenje sporazuma o sukcesiji država bivše Jugoslavije, prema kojem bi svaka država trebala isplatiti stare devizne štediše prema teritorijalnom načelu.

Navodi se i da je presudom pogrešno utvrđeno činjenično stanje, jer su devizna sredstva štediša Ljubljanske banke u BiH "vjerovatno završila u Sloveniji".

Presudom koju je Evropski sud za ljudska prava objavio 6. novembra prošle godine, Sloveniji je naloženo da državljanima BiH Emini Ališić i Azizu Sadžaku, starim štedišama Ljubljanske banke u toj državi, isplati po 4.000 eura na ime naknade za nematerijalnu štetu, te za sudske troškove.

Sastanak Pusić-Erjavec

Sud je od Slovenije, uz to, zatražio da u roku šest mjeseci od prvostepene presude prihvati sistemske mjere za isplatu više od 8.000 sličnih slučajeva štediša u BiH, na isti način kako je to bilo omogućeno štedišama Ljubljanske banke u njenim podružnicama u Sloveniji, što može biti relevantno i za sve druge neisplaćene štediše nekadašnjih podružnica Ljubljanske banke koji su u istom pravnom položaju.

Slovenija će u tužbi pokušati dokazati da devize starih deviznih štediša Ljubljanske banke nisu završile u Sloveniji i da prvostepena odluka, kojom je za njihova potraživanja odgovornost prebačena na Sloveniju, odudara od dosadašnje prakse u presudama Evropskog suda za ljudska prava.

Pravomoćna presuda u tom slučaju mogla bi biti relevantna i za neisplaćene štediše Ljubljanske banke u Hrvatskoj, dok o rješenju za već isplaćenu štednju koja je bila uključena u hrvatski javni dug slovenska i hrvatska Vlada još pokušavaju postići kompromisni bilateralni dogovor.

Ministri vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije, Vesna Pusić i Karl Erjavec, sastaju se u srijedu u Otočcu na Krki kako bi razgovarali o rješavanju problema hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci.

Na sastanku će biti i finansijski stručnjaci dvije zemlje, Zdravko Rogić i France Arhar. Pusić je prije sastanka ocijenila da s obje strane postoji dobra volja da se taj problem riješi.

Erjavec je izrazio mišljenje da će nakon tog sastanka biti potreban još jedan, čime će se stvoriti uvjeti za ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora na sjednici slovenskog Parlamenta početkom idućeg mjeseca.

Izvor: Agencije

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.